Uvod
Da si se u staroj Ateni poželio/poželjela baviti politikom, trebao/la si samo doći na jedan od brojnih gradskih trgova (. Naime, vlada stare Atene smatrala je kako je raspravljanje o politici među običnim ljudima vrlo dobro za državu. Na agori su se mogle čuti brojne i žestoke rasprave o tome što je za polis dobro, a nezainteresiranost za politiku nije se cijenila.
U staroj Ateni ljudi su se politikom bavili na gradskim trgovima (
Vlada stare Atene smatrala je da je raspravljanje o politici među običnim ljudima vrlo dobro za državu.
Na agori su se mogle čuti brojne i žestoke rasprave o tome što je za polis dobro.
Nezainteresiranost ljudi za politiku nije se cijenila.
Drakon
Drakonov zakonik bio je toliko strog da se i danas izraz “drakonski” koristi u opisivanju pretjerano strogih, nepotrebnih i barbarskih kažnjavanja. Smatrao je da su čak i najmanji zločini toliko strašni i neoprostivi te da i maloljetnici koji ih počine ne zaslužuju ništa drugo nego smrt. Srećom po tadašnje Atenjane, nije dugo potrajao jer ih je Drakonov nasljednik, Solon, sve odreda ukinuo osim smrtne kazne za ubojstvo.
Drakonov zakonik bio je izuzetno strog.
I danas se koristi izraz “drakonski” u opisivanju
- pretjerano strogih,
- nepotrebnih i
- barbarskih kažnjavanja.
Prema zakoniku i najmanji zločini su bili strašni i neoprostivi.
I maloljetnici koji ih počine ne zaslužuju ništa drugo nego smrt.
Drakonov zakonik navodno je bio čak i napisan krvlju umjesto tinte.
Zakonik nije dugo potrajao, na sreću tadašnjih Atenjana.
Drakonov nasljednik, Solon ukinuo je sve osim smrtne kazne za ubojstvo.
Solon
Došavši na vlast, Solon je ukinuo dužničko ropstvo. Za vrijeme njegove vladavine Atena je dobila novi ustav, po kojem je ograničena dotadašnja vlast plemića (aristokracije). Bilo je zabranjeno da se slobodni Atenjanin proda u ropstvo zbog dugova.
Solon je podijelio građane na četiri skupine. Na temelju bogatstva, a ne podrijetla, odredio je prava i obveze svakog građanina. Odredio je i da svaka fila (okrug) predloži kandidate za činovnike. Između njih će se odabrati činovnici.
Došavši na vlast, Solon je ukinuo dužničko ropstvo.
Za vrijeme njegove vladavine Atena je dobila novi ustav.
- Ograničena dotadašnja vlast plemića.
- Ustanovljeni su sudovi radi učvršćivanja pravne sigurnosti.
- Provedena je seisahteja (razduženje). Njome je bilo zabranjeno da se slobodni Atenjanin proda u ropstvo zbog dugova.
Solon je podijelio građane po prihodu na četiri skupine.
Na temelju bogatstva, a ne podrijetla, odredio je prava i obveze svakog građanina.
Odredio je i da svaka fila (okrug) predloži kandidate za činovnike.
Između njih će se odabrati činovnici.
Klisten
U politiku se najlakše ulazilo u starijoj životnoj dobi. Još u vrijeme reformi državnika Klistena uvedena je nova teritorijalna podjela Atene - na deset teritorijalnih okruga. Tako je nastala podjela stanovništva prema mjestu stanovanja, umjesto po dotadašnjoj prema porijeklu ili imetku. Čitava je Atika bila podijeljena u 100 dema (mala zemljopisna okružja), a svaki je građanin pripadao jednom demu.
U politiku se najlakše ulazilo u starijoj životnoj dobi.
U vrijeme reformi državnika Klistena uvedena je nova teritorijalna podjela Atene
- na deset teritorijalnih okruga.
Tako je nastala podjela stanovništva prema mjestu stanovanja, umjesto po dotadašnjoj prema porijeklu ili imetku.
Čitava je Atika bila podijeljena u 100 dema (mala zemljopisna okružja).
- Svaki je građanin Atene pripadao jednom demu.
- Demi su ždrijebom birali vijeće od 500 članova.
- Vijeće je upravljalo vanjskom politikom, financijama, vojskom i sudilo u upravnim i političkim stvarima.
- U ime vijeća poslove je obavljalo pedeset vijećnika.
- Vjećnici su se mijenjali deset puta godišnje i tako je svaki okrug vladao državom po desetinu godine.
Da bi se izbjegao utjecaj na izbore, oni su se obavljali tzv. uređajima za ždrijebanje. je bio uređaj za slučajni izbor koji je atenski polis koristio za vrijeme demokracije za odabir građana u većinu državnih službi. Kleroterion je bio kamena ploča urezana redovima proreza i s priloženom cijevi. Ispred svakog suda bio je takav uređaj.
Izbore su se Atenjani obavljali tzv. strojevima za ždrijebanje.
Ždijebanjem se želio izbjeći utjecaj na izbore.
Ovlasti suđenja prenesene su na narodnu skupštinu ili na porotničke sudove.
U porotničkim sudovima je 500, čak i više, građana vršilo sudačku dužnost.
Prosječni je Atenjanin često dane provodio sjedeći negdje u sudu.
Atensku demokraciju u potpunosti obilježava njezino sudstvo.
Za izbore se koristio uređaj .
- Uređaj je služio za slučajni odabir građana u većinu državnih ureda, kao i sudske porote.
- Kleroterion je bio kamena ploča urezana redovima proreza i s priloženom cijevi.
- Ispred svakog suda bio je takav uređaj.
Osim toga, uveo je i još jednu promjenu.
Ostracizmom su Atenjani mogli protjerati osobu za koju su smatrali da bi mogla ugroziti stabilnost polisa te provoditi samovolju i nasilje. Na ostrakon - glineni crijepić se moglo napisati bilo čije ime, i ako bi se nečije ime našlo na šest ili više od šest tisuća ostrakona, ta je osoba u roku od deset dana morala napustiti Atenu na deset godina. Nakon deset godina protjerana osoba se mogla vratiti u Atenu. To se dogodilo i Atenjaninu Temistoklu, velikom vojskovođi u ratovima protiv Perzijanaca. Prisjeti se u kojoj se bitki proslavio.
Klisten je uveo još jednu promjenu.
Ostracizmom su Atenjani mogli protjerati osobu za koju su smatrali
- da bi mogla ugroziti stabilnost polisa i
- da bi se mogla pretvoriti u tiranina.
Na ostrakon - glineni crijepić se moglo napisati bilo čije ime.
Nečije ime napisano na šest ili više tisuća ostrakona značilo je da ta
- osoba u roku od deset dana mora napustiti Atenu na deset godina.
- Nakon deset godina protjerana osoba se mogla vratiti u Atenu.
AtenjaninTemistoklo je tako morao napustiti Atenu na deset godina.
Periklo
Kad je sredinom 5. st. pr. Kr. na čelo Atene stao Periklo, nastupilo je razdoblje koje se naziva „zlatnim dobom“. Periklo je bio sposoban državnik i vojskovođa. Atenjani su ga petnaest godina zaredom birali za upravitelja grada. Bio je pripadnik plemstva (aristokracije), ali se zalagao za prava (naroda) jer je shvaćao da upravo o demosu ovisi snaga Atene.
Iako su do tada slobodni Atenjani mogli sudjelovati u radu Narodne skupštine, velik dio Atenjana to pravo nije koristio. Morali su zaraditi za život i nisu imali vremena za dugotrajne rasprave. Periklo je zato uveo – novčane naknade za svakog tko je sudjelovao u radu skupštine ili obavljao kakvu državnu službu. Time je siromašnijim građanima omogućio ravnopravnije sudjelovanje u upravljanju polisom, te stoga Periklovo doba smatramo vrhuncem atenske (vladavine naroda).
Sredinom 5. st. pr. Kr. na čelo Atene stao je Periklo.
Dolaskom Perikla nastupilo je razdoblje koje se naziva „zlatno doba“.
Periklo je bio sposoban državnik i vojskovođa.
Atenjani su ga petnaest godina zaredom birali za upravitelja grada.
Perikolo je pripadnik plemstva, ali se zalagao za prava (naroda).
Shvaćao je da o demosu ovisi snaga Atene.
Do dolaska Perikla su slobodni Atenjani mogli sudjelovati u radu Narodne skupštine, ali velik dio Atenjana to pravo nije koristio.
Morali su zaraditi za život i nisu imali vremena za dugotrajne rasprave.
Periklo je uveo – novčane naknade za svakog tko je
- sudjelovao u radu skupštine ili
- obavljao kakvu državnu službu.
Dnevnice su siromašnijim građanima omogućile ravnopravnije sudjelovanje u upravljanju polisom.
Stoga Periklovo doba smatramo vrhuncem atenske (vladavine naroda).