Kazalo multimedije

Fotografija prikazuje molekulu octene kiseline u kojoj su pojedinini atomi označeni svojim pripadajućim simbolima. Fotografija prikazuje kako odrediti oksidacijski broj atoma unutar molekule. Pored svakog atoma vodika, ugljika i kisika stoji brojka koja označuje njegovo pripadajuće oksidacijsko stanje. Ugljik je obzirom na vodik nabijen s -1, prema drugom ugljiku 0, a prema kisiku s +1.

Fotografija prikazuje model octene kiseline na kojoj su atomi ugljika obilježeni s pripadajućim ukupnim odsidacijskim stanjem -3 odnosno +3.

Slika prikazuje sustav koji se sastoji od dvije odvojene posude u koju su uronjene različite elektrode, cinkova(siva pločica) i bakrena (crvena pločica). Posude su povezane elektrolitskim mostom žute boje koji osigurava nesmetanu cirkulaciju nabijenih čestica. Slika prikazuje i žicu koja povezuje dvije elektrode u čijem središtu se nalazi žarulja.

Fotografija prikazuje standardnu vodikovu elektrodu uronjenu u čašu vode koju stabilizira držač. — Standardna vodikova elektroda

Slika prikazuje elektrolizu natrijevog klorida. Pozitivno nabijeni natrijevi ioni grupiraju se oko negativno nabijene katode, a kloridni ioni putuju prema anodi. Zbog pozitivnog naboja anode kloridni ioni predaju višak elektrona i postaju neutralno nabijene molekule klora koje zatim mogu napustiti otopinu.

Slika prikazuje fizičara koji sjedi za stolom, nalazi se u laboratoriju. Ispred njega se, u staklenom okviru nalazi eksperiment na kojem radi, to je postupak elektrolize. — Faradayjev eksperiment elektrolize, 1833

Luigi Galvani (1737. – 1798.)

Godine 1771. Luigi Galvani otkrio je sasvim slučajno električnu struju pri pokusu sa žabljim kracima. Bakrenom kukom je uhvatio vlažne žablje krakove pričvršćene na željeznu ogradu i primijetio da se kraci trzaju. Galvani je bio uvjeren da životinje stvaraju elektricitet i da je taj elektricitet izazvao grčenje krakova. Po njemu su istosmjerne električne struje nazvane galvanske struje.

Alessandro Volta (1745. – 1827.)

Originalni Voltin stup načinjen 1799. godine.

Alessandro Volta konstruirao je prvu bateriju, tzv. Voltin stup koji je u čast Luigija Galvanija nazvan galvanski članak, uređaj za proizvodnju istosmjerne električne energije. Između dvaju metala stavio je pločice od kartona ili kože uronjene u vodu ili otopinu kuhinjske soli. Tako je otkrio razliku napona između pojedinih metala. Prema njemu se naziva jedinica za mjerenje električnoga napona, volt, i mjerni instrument za električni napon, voltmetar.

Alkalne baterije (sa )

Alkalne baterije sastoje se od čelične posudice u kojoj je negativna elektroda cink u prahu, pozitivna elektroda grafit oko kojeg je smjesa , a elektrolit koncentrirana otopina kalijeve lužine. Cink je reducens, a oksidans kao u reakcijama Leclanchéovog članka.

anoda(-):

katoda(+):

Litijeve baterije

U litijevim baterijama reducens je litij, negativna elektroda, a oksidans, pozitivna elektroda može biti oksid ili sulfid prijelaznog metala.

anoda(-):

katoda(+):

Dugmaste baterije

U dugmastim baterijama negativna elektroda je cink u prahu, a pozitivna elektroda živin(II) oksid. Elektrolit je lužnata otopina cinkova oksida i kalijeva hidroksida.

anoda(-):

katoda(+):

Tijekom 19. i 20. stoljeća galvanski članci su bili ireverzibilni ili nepovratni, nisu se mogli puniti. Danas se sve više koriste baterije koje se mogu puniti posebnim punjačima uključenim u električnu mrežu.

Nakon uporabe zbog otrovnog sadržaja baterije je potrebno odlagati u posebne spremnike. Pravilno odlaganje baterija sprječava zagađenje okoliša i omogućuje recikliranje skupih metala, primjerice, srebra.