Odabirom između ponuđenih riječi stvorite vlastitu sličicu stripa.

Sporedni rečenični članovi (Ap. i At.) s imenicom koju pobliže označuju čine skupove, primjerice:

1. Junak (Ap.) Ivan (S) = subjektni skup

2. svoj (At.) sjajni (At.) mač (O) = objektni skup

Službu predikata u rečenici može imati glagol u nekom vremenu (prezent, perfekt, aorist, imperfekt, pluskvamperfekt, futur I., futur II.) ili načinu (imperativ, kondicional I., kondicional II.).

Predikati mogu biti:

1. glagolski - glagol u nekom vremenu ili načinu

Do ulaska u zgradu hodali su vrlo brzo. Sad polako usporavaju. Kako bi stigli do ravnateljeva ureda, prijeći će dugački, prazni hodnik.

• hodali su – perfekt glagola hodati
• usporavaju – prezent glagola usporavati
• bi stigli – kondicional I. glagola stići
• prijeći će – futur I. glagola prijeći

2. imenski - glagol biti (postati, postajati...) koji uz sebe ima neku imensku riječ (imenicu, zamjenicu, pridjev, broj) u nominativu ili instrumentalu kao nadopunu

Ivan je bio junak, ali je ujedno bio i napet, znajući da će njegov mač biti neupotrebljiv u mraku, iako je danju prvi među mačevima te je upravo zato mač postao njegov.

• je bio junak – perfekt glagola biti + imenica
• je bio napet – perfekt glagola biti + pridjev
• će biti neupotrebljiv – futur I. glagola biti + pridjev
• je prvi – prezent glagola biti + broj
• je postao njegov – perfekt glagola postati + zamjenica

- imenski predikat, uz glagol biti, čine još neki glagoli sa svojim imenskim  dopunama, poput: ispasti smiješan, osjećati se prevarenim, nazivati se učiteljem...

Subjekt je vršitelj radnje izrečene predikatom. Subjekt je najčešće neka 

imenska riječ u nominativu:

• imenica – Ivan gleda.
• zamjenica – On prodorno gleda.
• poimeničeni pridjev – Pametan ne prihvaća svačije savjete.
• broj – Drugi mu nude svakakve savjete. 

Međutim, i sve ostale vrste riječi mogu imati ulogu subjekta, primjerice:

• infinitiv – Ubijati je nedopustivo.
• veznik – Niti je sastavni veznik.
• čestica – Li je upitna čestica.

Subjekt može biti:

1. izrečeni, odnosno nalazi se u rečenici – On je često lutao šumom.

2. neizrečeni, odnosno ne nalazi se u rečenici, ali se može iščitati iz rečenice (predikata) – Često je lutala šumom. 

Subjekt/vršitelj radnje predikata je lutala očito je 3. lice jednine ženskoga roda – ona.

Objekt je predmet radnje izrečene predikatom. Glagolska radnja prenosi se na objekt.

Objekt može biti bilo koja imenska riječ u bilo kojem kosom padežu (kosi su padeži svi osim nominativa i vokativa).

OBJEKT u rečenici proizlazi iz pitanja za neki kosi padež koje postavljamo nakon predikata:

$\begin{array}{rcl}& G& \\ \mathrm{Iako\; savjet} \mathrm{vrijedi\; (koga?\; čega?)}& \mathrm{zlata},& \mathrm{ne\; postoji\; savjet} \mathrm{koji}\end{array}$

$\begin{array}{cccc}& D& & \mathrm{Ak.}\\ \mathrm{bi\; pomogao\; (komu?\; čemu?)}& \mathrm{Ivanu}& \mathrm{da} \mathrm{ostvari\; (koga?\; što?)}& \mathrm{ideju}\end{array}$

$\begin{array}{rcl}& L& \\ \mathrm{ili\; barem} \mathrm{popriča\; (O\; komu?\; O\; čemu?)}& \mathrm{o\; njoj}& \mathrm{s\; onima\; koji}\end{array}$

$\begin{array}{rc}& I\\ \mathrm{upravljaju\; (kim?\; čim?)}& \mathrm{školom}\text{.}\end{array}$

Izravni objekt označuje predmet na kojemu se radnja vrši, a neizravni objekt označuje predmet u vezi s kojim se glagolska radnja vrši:

1. izravni objekt

On jede juhu.

2. neizravni objekt:

On jede žlicom.

- ne jede žlicu, već jede njome

Ovisno o padežu u kojem se nalaze objekte dijelimo na:

1. izravne – objekti u akuzativu bez prijedloga ili genitivu zamjenjivom akuzativom.

$\begin{array}{ccc}& \mathrm{Ak.}& \\ \mathrm{Vidim\; (koga?\; što?)}& \mathrm{kruh}& \mathrm{na\; polici.}\end{array}$

$\begin{array}{ccc}& G& \\ \mathrm{Dodaj}& \mathrm{ulja}& \mathrm{u\; salatu.}\end{array}$

Nakon dodaj možemo odgovoriti i akuzativom (dodaj ulje ).

2. neizravne – objekti u genitivu koji nije zamjenjiv akuzativom, dativu, akuzativu s prijedlogom, lokativu i instrumentalu.
$\begin{array}{cc}& G\\ \mathrm{Sjećam\; se\; (koga?\; čega?)}& \mathrm{ljeta.}\end{array}$

$\begin{array}{cc}& D\\ \mathrm{Prilazili\; smo\; (komu?\; čemu?)}& \mathrm{psu.}\end{array}$

$\begin{array}{ccc}& \mathrm{Ak.}& \\ \mathrm{Mislili\; smo} \mathrm{na} \mathrm{(koga?\; što?)}& \mathrm{vas}& \mathrm{tada.}\end{array}$

$\begin{array}{ccc}& L& \\ \mathrm{Pričali\; smo\; (o\; komu?\; o\; čemu?)}& \mathrm{o\; druženju}& \mathrm{s\; vama.}\end{array}$

$\begin{array}{ccc}& I& \\ \mathrm{Zanosili\; smo\; se\; (kim?\; čim?)}& \mathrm{mišlju}& \mathrm{kako\; ćemo\; ovdje\; jednom\; ljetovati\; s\; vama.}\end{array}$

Priložne oznake izriču okolnosti u kojima se vrši radnja izrečena predikatom.

Najčešće su priložne oznake:

PO mjesta odgovara na pitanja gdje? kamo? kuda? odakle? dokle?

• Ivan sjedi (gdje?) u hodniku.

PO vremena odgovara na pitanja kada? otkad? dokad?

• Ivan neće moći zaspati (kada?) noćas.

PO načina odgovara na pitanje kako?

• Sjedi (kako?) pognute glave.

PO uzroka odgovara na pitanja zbog čega? zašto? što je razlog?

• Nalazi se u toj situaciji (zašto?) zbog zlikovca kojeg mora pronaći.

PO namjere odgovara na pitanja radi čega? s kojom namjerom?

• Sjedi u mračnom hodniku (radi čega?) radi razotkrivanja zloga zlikovčeva plana.
  

Atribut pobliže određuje neku imenicu, imeničnu zamjenicu ili poimeničeni pridjev i odgovara na pitanja koji? čiji? kakav? kolik?

Atributi mogu biti:

• pridjevni ili sročni (u istom rodu, broju i padežu s imenicom, imeničnom zamjenicom ili poimeničenim pridjevom)
• imenični (nesročni).

Pridjevni (sročni) atributi po vrsti riječi mogu biti:

• pridjev – sjajni (N) mač (N)
• zamjenica – njegov (N) mač (N)
• broj – prvi (N) mač (N).

Imenični (nesročni) atributi po vrsti riječi su imenice:

• čaša (N) vode (G)
• sviranje (N) gitare (G)
  
• komad (N) kruha (G)
• most (N) NA Savi (L)
• Škola (N) ZA život (A).

Ako je moguće, imenični atribut bi bilo poželjno zamijeniti pridjevnim. 

most na Savi – savski most, vrata škole – školska vrata.

Apozicija je imenica koja pobliže označava neku imensku riječ s kojom je najčešće sročna (slažu se u rodu, broju i padežu). 

• grad (N) Zagreb (N)
• roman (N) Bijeg (N)
• profesor (N) Marko (N)

Postoje i nesročne apozicije, poput:

Grad Vinkovci (isti rod i padež, ali drugačiji broj – grad je u jednini, a Vinkovci u množini)

Planet Venera (isti padež i broj, ali različitog su roda – planet muškoga, a Venera ženskoga).

Poslušajte zvučni zapis pa odgovorite na pitanje.