Pozdravljam sve okupljene na početku nove cjeline u kojoj ćemo se usredotočiti na opisivanje i pripovijedanje.
Ovim kratkim monologom započeli smo rad na prvoj jedinici modula.
Monolog
Monolog je govor jedne osobe u kojem ona iznosi vlastite misli naglas, obraćajući se izravno slušateljima ili gledateljima.
Monolozi u književnim djelima upoznaju čitatelja s mislima, osjećajima i stavovima nekog lika koji su nužni za razumijevanje njegovih postupaka.
Primjerice, Antigona, glavna junakinja Sofoklove tragedije Antigone, u sljedećem dijelu svoga monologa izražava gubitak nade, očaj zbog kazne koja joj je izrečena, ali i uvjerenje u ispravnost svojih postupaka koji su je doveli do kazne.
Primjer 1.
ANTIGONA:
Pa čemu da s' ja nesretna na bogove Još osvrćem, kog u pomoć da zazivam, Ko bezbožnost kad pobožnost mi kore sad? Al' ako se ovako mili bozima, Kad umrem, znat ću, grijehom da s' ogriješih ja; No ako ti tu griješe, ne pretrpjeli Zla više, no što meni rade krivično.
Pogledajte govor djevojke Grete Thunberg o klimi, uočavajući pritom na koji je način naglašavala poruke koje je željela prenijeti.
Pismo indijanskoga poglavice Seattlea
Pročitajte dio pisma (govora) indijanskoga poglavice Seattlea iz 1854. godine, upućenog američkom predsjedniku u Washington kao odgovor na ponudu da bijelci kupe indijansku zemlju.
Primjer 3.
„Kako možete kupiti ili prodati nebo, toplinu zemlje? Ta ideja nam je strana. Ako mi ne posjedujemo svježinu zraka i bistrinu vode, kako vi to možete kupiti?
Svaki dio te zemlje svet je za moj narod. Svaka sjajna borova iglica, svaka pješčana obala, svaka magla u tamnoj šumi, svaki kukac, sveti su u pamćenju i iskustvu moga naroda. Sokovi koji kolaju kroz drveće nose sjećanje na crvenoga čovjeka. (...)
Morate naučiti svoju djecu da je tlo pod njihovim stopama pepeo njihovih djedova. Tako da bi oni poštivali zemlju, recite svojoj djeci da je zemlja s nama u srodstvu. Učite svoju djecu, kao što činimo mi s našom, da je zemlja naša majka. Što god snađe nju, snaći će i sinove zemlje. Ako čovjek pljuje na tlo, pljuje na sebe samoga.
To mi znamo: zemlja ne pripada čovjeku; čovjek pripada zemlji. To mi znamo. Sve stvari povezane su kao krv koja ujedinjuje obitelj. Sve stvari su povezane. (...)”
Poslušajte govor u cijelosti.
Govor poglavice Seattlea
TRANSKRIPT
Pismo (govor) indijanskog poglavice Seattlea iz 1854. godine, upućeno američkome predsjedniku u Washington kao odgovor na ponudu da bijelci kupe indijansku zemlju:
Kako možete kupiti ili prodati nebo, toplinu zemlje? Ta ideja nam je strana. Ako mi ne posjedujemo svježinu zraka i bistrinu vode, kako vi to možete kupiti? Svaki dio te zemlje svet je za moj narod. Svaka sjajna borova iglica, svaka pješčana obala, svaka magla u tamnoj šumi, svaki kukac, sveti su u pamćenju i iskustvu moga naroda. Sokovi koji kolaju kroz drveće nose sjećanje na crvenoga čovjeka. Mrtvi bijeli ljudi zaboravljaju zemlju svoga rođenja kada odu u šetnju među zvijezdama. Naši mrtvi nikada ne zaboravljaju ovu lijepu zemlju jer je ona majka crvenog čovjeka. Mi smo dio zemlje i ona je dio nas. Mirisavo cvijeće naše su sestre, jelen, konj, veliki orao, svi oni su naša braća. Stjenoviti vrhunci, sočni pašnjaci, toplina tijela ponija i čovjek – svi pripadaju istoj obitelji. Tako, kad Veliki poglavica iz Washingtona šalje glas da želi kupiti našu zemlju, traži previše od nas. Veliki poglavica šalje glas da će nam sačuvati mjesto tako da ćemo mi sami moći živjeti udobno. On će nam biti otac i mi ćemo biti njegova djeca. Mi ćemo razmatrati vašu ponudu da kupite našu zemlju. Ali to neće biti tako lako. Jer ta zemlja je sveta za nas. Ta sjajna voda što teče brzacima i rijekama nije samo voda, već i krv naših predaka. Ako vam prodamo zemlju, morate se sjetiti da je to sveto i morate učiti vašu djecu da je to sveto i da svaki odraz u bistroj vodi jezera priča događaje i sjećanja moga naroda. Žubor vode glas je oca moga oca. Rijeke su naša braća, one nam utažuju žeđ. Rijeke nose naše kanue i hrane našu djecu. Ako vam prodamo našu zemlju, morate se sjetiti i učiti našu djecu da su rijeke naša braća, i vaša, i morate od sada dati rijekama dobrotu kakvu biste pružili svakome bratu. Mi znamo da bijeli čovjek ne razumije naš život. Jedan dio zemlje njemu je isti kao i drugi, jer on je stranac koji dođe noću i uzima od zemlje sve što želi. Zemlja nije njegov brat nego njegov neprijatelj i kada je pokori on kreće dalje. On za sobom ostavlja grobove otaca i ne brine se. On otima zemlju od svoje djece i ne brine se. Grobovi njegovih otaca i zemlja što mu djecu rađa zaboravljeni su. Odnosi se prema majci-zemlji i prema bratu-nebu kao prema stvarima što se mogu kupiti, opljačkati, prodati kao stado ili sjajan nakit. Njegov apetit prožderat će zemlju i ostaviti samo pustoš. Ne znam. Naš način je drugačiji nego vaš. Izgled vaših gradova boli oči crvenog čovjeka. A možda je to jer crveni čovjek je divlji i ne razumije. Nema mirnog mjesta u gradovima bijelog čovjeka. Nema mjesta da se čuje otvaranje listova u proljeće ili drhtaj krilaca kukaca. A možda je to jer sam divlji i ne razumijem. Buka jedino djeluje kao uvreda za uši. I što je to život ako čovjek ne može čuti usamljeni krik kozoroga ili noćnu prepirku žaba u bari? Ja sam crveni čovjek i ne razumijem. Indijanac više voli blagi zvuk vjetra kad se poigrava licem močvare kao i sam miris vjetra očišćen podnevnom kišom ili namirisan borovinom. Zrak je skupocjen za crvenog čovjeka jer sve živo dijeli jednaki dah – životinja, drvo, čovjek. Bijeli čovjek ne izgleda kao da opaža zrak koji diše. Kao čovjek koji umire mnogo dana on je otupio na smrad. Ali ako vam prodamo našu zemlju morate se sjetiti da je zrak skupocjen za nas, da zrak dijeli svoj duh sa svim životom koji podržava. Vjetar što je mojem djedu dao prvi dah također će prihvatiti i njegov posljednji uzdah. I ako vam prodamo našu zemlju, morate je čuvati kao svetinju, kao mjesto gdje će i bijeli čovjek moći doći da okusi vjetar što je zaslađen mirisom poljskog cvijeća. Tako ćemo razmatrati vašu ponudu da kupite našu zemlju. Ako odlučimo da prihvatimo, postavit ću jedan uvjet: bijeli čovjek mora se odnositi prema životinjama ove zemlje kao prema svojoj braći. Ja sam divljak i ne razumijem neki drugi način. Vidio sam tisuće raspadajućih bizona u preriji što ih je ostavio bijeli čovjek ustrijelivši ih iz prolazećeg vlaka. Ja sam divljak i ne razumijem kako dimeći željezni konj može biti važniji nego bizon koga mi ubijamo samo da ostanemo živi. Što je čovjek bez životinja? Ako sve životinje odu, čovjek će umrijeti od velike usamljenosti duha. Što god se dogodilo životinjama, ubrzo će se dogoditi i čovjeku. Sve stvari su povezane. Morate naučiti svoju djecu da je tlo pod njihovim stopama pepeo njihovih djedova. Tako da bi oni poštivali zemlju, recite vašoj djeci da je zemlja s nama u srodstvu. Učite vašu djecu kao što činimo mi s našom da je zemlja naša majka. Što god snađe nju, snaći će i sinove zemlje. Ako čovjek pljuje na tlo, pljuje na sebe samoga. To mi znamo: zemlja ne pripada čovjeku; čovjek pripada zemlji. To mi znamo. Sve stvari povezane su kao krv koja ujedinjuje obitelj. Sve stvari su povezane. Čak i bijeli čovjek, čiji Bog govori i šeta s njime kao prijatelj s prijateljem, ne može biti izuzet od zajedničke sudbine. Mi možemo biti braća poslije svega. Vidjet ćemo. Jednu stvar znamo, koju će bijeli čovjek jednog dana otkriti – naš Bog je isti Bog. Vi sada možete misliti da ga vi imate kao što želite imati našu zemlju; ali to ne možete. On je Bog čovjeka i njegova samilost jednaka je za crvenoga čovjeka kao i za bijeloga. Ta zemlja je draga Njemu i škoditi zemlji jest prezirati njezinog Stvoritelja. Bijeli također trebaju prolaz; možda brže nego sva druga plemena. Zaprljajte vaš krevet i jedne noći, ugušit ćete se u vlastitom smeću. Ali u vašoj propasti svijetlit ćete sjajno, potpaljeni snagom Boga koji vas je donio na tu zemlju i za neku posebnu svrhu dao vam vlast nad njome kao i nad crvenim čovjekom. Sudbina je misterija za nas jer mi ne znamo kad će svi bizoni biti poklani i divlji konji pripitomljeni, tajni kutovi šume teški zbog mirisa mnogih ljudi i pogled na zrele brežuljke zamrljan brbljajućom žicom. Gdje je guštara? Otišla je. Gdje je orao? Otišao je. To je konac življenja i početak borbe za preživljavanje.
Kutak za znatiželjne
Želimo li procijeniti koliko smo bili uspješni predstavljajući se svojim govorom, odnosno želimo li procjenjivati govor druge osobe, potrebno je promatrati glavna obilježja govora. Razlikujemo tri vrste obilježja.
GOVORNA OBILJEŽJA
govornik govori tečno, razgovijetno i dovoljno jasno
NEVERBALNI ZNAKOVI I GOVORNA OBILJEŽJA
govornik gleda u publiku
opušten je dok govori
svoje riječi naglašava bojom glasa, izrazom lica i pokretima ruku
RETORIČKA OBILJEŽJA
govornik je u uvodu privukao pozornost slušatelja i zadržao je do kraja
govor je dobro koncipiran sastoji se od više malih logično složenih cjelina
govor je lako razumjeti i slijediti
govornik ponavljanjima i najavama olakšava praćenje
govornik dobro vlada temom koju je odabrao, iznosi točne činjenice, a izrazi su mu stručni i jednostavni
glavne su misli dobro izabrane i vezane uz središnju temu
sve tvrdnje potkrijepljene su dokazima i zanimljivim primjerima
zaključak je logičan jer se temelji na središnjoj temi i slijedi iz glavnih misli
govornik završava govor dojmljivom porukom
Govor o hrvatskoj baštini
Nakon što ste upoznali važna obilježja govora, pročitajte sljedeće tekstove o maslinama u Lunu na otoku Pagu. Neka vam oni posluže kao poticaj za pisanje opisa i/ili govora o ekološkim temama vezanim uz hrvatsku prirodnu i povijesnu baštinu.
Primjer 4.
Lunski maslinici
Mjesto Lun na otoku Pagu jedinstveno je u Hrvatskoj, ali i u svijetu. Oko samog naselja još od vremena antike, na površini od otprilike 400 hektara, raste više od 80 000 stabala maslina.
Znanstveno je dokazano da među njima ima više od tisuću stabala starijih od tisuću godina. Osim što baš nigdje na svijetu ne postoji toliko samoniklih maslina starijih od tisuću godina na jednome mjestu, dokazano je i da svaka lunska maslina ima svoj jedinstveni DNK, odnosno da u masliniku ne postoje dvije genetski identične biljke, što je također potpuno netipično i jedinstveno.
Maslina u Lunu
Primjer 5.
Najstarija maslina
Starost nekih maslina stručnjaci su procijenili na 1500 godina, a nedavno su DNK analizom utvrdili da je najdeblja maslina, za koju se smatralo da je nastala srastanjem dvije ili tri masline, zapravo jedno drvo te je njena starost procijenjena na oko 2000 godina, odnosno da je „iz doba Krista“. Područje stoga ima veliku botaničku vrijednost te je 1963. godine zaštićeno i proglašeno botaničkim rezervatom.
Međutim, u proljeće 2010. godine počela je devastacija maslina kad su ih njihovi vlasnici počeli iskopavati, prodavati i odvoziti s lokaliteta.
Zato su članovi Građanskog odbora za spas maslina iz Luna počeli izrađivati prijedlog za uvrštavanje toga lokaliteta u registar kulturne baštine UNESCO-a.
Najstarije stablo masline
Izradi vježbu
Opišite masline iz Luna u četiri rečenice i to tako da jednom rečenicom opišete njihov izgled (posluži se slikama), a trima rečenicama njihovu specifičnost.
U opisivanju se također možemo poslužiti planom opisa. Plan opisa obuhvaća tri dijela. Proučite ih u nastavku.
Plan opisa
Uvod
obrazloženje izbora, dojam, osnovne činjenice o onome što opisujemo
Razrada
povezivanje rečenica tako da svaki uočeni detalj dobije svoje mjesto i značenje u cjelini opisa; u subjektivnome se opisu najviše služimo imenicama i pridjevima kako bismo dali slikovit opis
Zaključak
izdvajamo osnovnu misao ili naš odnos prema onom što opisujemo
Izradi vježbu
Sastavite vlastiti govor o važnosti očuvanja maslina iz Luna ili bilo koje druge vrednote iz baštine svojega zavičaja kojim biste se mogli obratiti Saboru na simuliranoj sjednici Sabora za učenike srednjih škola. Na stranicama Hrvatskoga sabora možete vidjeti informacije o takvim sjednicama u Hrvatskoj.
Izradi vježbu
Napišite zamolbu Hrvatskome saboru u kojoj izražavate želju za izlaganjem govora. Obrazac zamolbe/molbe pronaći ćete u nastavku.
Vjerojatno znate da je u kontekstu svakodnevne komunikacije pojam dijaloga jedan od ključnih. Zbog čega nam je dijalog važan i u književnim djelima saznajte u nastavku.
Dijalozi u književnim djelima služe razmjeni informacija između dvaju ili više likova. U sljedećem dijalogu koji je preuzet iz Šenoine pripovijetke Prijan Lovro, glavni lik razgovara o svojim planovima za ženidbu i saznaje da je djevojčin miraz prevara kojom ga se htjelo namamiti u brak.
Primjer 6.
– Šest tisuća dobit će djevojka? Tko ti to reče? – Ta bog te vidio, otac, još prije nego je zaprosih. – Prije! A poslije? – Ne govorasmo o tom ništa. – Ništa? – Ta čemu. Tomu bit će vremena poslije vjenčanja. – Lovro, oprosti mi! Teško mi je govoriti, ali moram. Govorim ti kao brat bratu, jer bolje je čuvati kuću od vatre negoli gasiti je kad gori. – Govori jasno! Ne razumijem te. – Je l' starac upravo tebi obećao šest tisuća forinti? – To jest, upravo nije. Samo reče, kad bi se jednom Minka udala, dobila bi po prilici toliko i toliko. – A što da starac ne može Minki toliko dati?
Svakodnevno razgovaramo uživo ili koristeći se različitim sredstvima komunikacije poput mobitela, telefona, prijenosa slike i zvuka, putem elektroničke pošte i poruka. Razgovori uživo omogućuju nam izravan uvid u sugovornikove emocije vidljive u izrazima lica, intonaciji i gestikulaciji. Kažemo da u komunikaciji važnu ulogu ima neverbalna komunikacija, odnosno znakovi i poruke koje, katkad nesvjesno, prenosimo sugovorniku držanjem tijela, gestama i mimikom, tonom glasa i sl. Komunikacija putem tehnologije želi se što više približiti dojmu da je i ona izravna i neposredna kao što su razgovori uživo.
Zanimljivost
Laži mi primjer je kriminalističke serije čiji je glavni lik vodeći svjetski stručnjak u otkrivanju obmana. On se bavi analizom izraza lica, držanja tijela i intonacije glasa određene osobe te može odmah primijetiti kako se osoba osjeća, govori li istinu ili laže.
Serija je utemeljena na stvarnim znanstvenim otkrićima dr. Paula Ekmana, američkoga psihologa, koji je pronašao metode čitanja ljudskoga lica, govora tijela i glasa u svrhu otkrivanja istine i laži u kriminalističkim istragama.
Pošiljatelj se koristi i neverbalnim elementima sporazumijevanja da bismo lakše razumjeli poruku koju nam šalje. To su mimika i geste.
Mimika je pokretanje očiju i mišića lica kojima izražavamo svoje misli i osjećaje.
Geste su pokreti glave, ruku ili cijeloga tijela kojima želimo prenijeti neku poruku ili koji prate govor.
Intervju kao dijaloška vrsta
Znate li koja je česta novinska vrsta u kojoj se predstavljaju poznate ili manje poznate osobe, a koja je svoju popularnost stekla je upravo zbog izravne komunikacije s odabranim sugovornikom? Naravno, riječ je o intervjuu.
Jedna je od dijaloških vrsta i intervju. Intervju je poseban način vođenja razgovora (komunikacije) kojem je svrha prikupljanje informacija.
Priprema i vođenje intervjua uključuju pripremu i postavljanje pitanja, slušanje sugovornikovih odgovora i opažanja te bilježenje odgovora i zapaženih reakcija sugovornika.
OTVORENA pitanja ne podrazumijevaju specifičan odgovor, već otvaraju diskusiju i ohrabruju sugovornika da govori (Kako ste?). ZATVORENA pitanja koriste se za potvrđivanje činjenica. Pitanja su specifična i traže bilo konkretan odgovor bilo odgovor da ili ne (Jeste li zadovoljni rezultatom?). NAVODEĆA ili SUGESTIVNA pitanja navode na odgovor koji ispitivač želi čuti (Bili ste ljuti, zar ne?).
Pogledajte sljedeći videozapis s korisnim savjetima za pripremu i vođenje intervjua.
Upute za vođenje intervjua
Intervju s poznatom osobom
Pročitajte dio intervjua s tenisačem Marinom Čilićem iz jednoga školskog časopisa.
Primjer 7.
Intervju s Marinom Čilićem
1. Možete li izdvojiti jedan meč iz svoje karijere kao najdraži ili najupečatljiviji?
Najdraži mi je i svakako najupečatljiviji meč bio u finalu US Opena 2014. godine protiv Nishikorija kada sam slavio u 3 seta. Iako je igrati finale uvijek teško jer su oba igrača iznimno motivirana i došli su do finala dobrim igrama, tada sam se osjećao tako lagano, sigurno i sretno.
2. S kojim igračima ATP Toura ste bliski?
S obzirom na to da sam tako dugo u tenisu, s jako puno aktualnih igrača sam i privatno dobar. Ipak, teško je to nazvati nekim dubljim prijateljstvom jer je tenis takav da je svatko sa svojom ekipom, svi smo na istim turnirima, ali imamo različite rasporede koje je teško (ili gotovo nemoguće) uskladiti.
3. Što Vas je motiviralo za osnivanje Zaklade Marin Čilić, koji su Vaši planovi za Zakladu i jeste li zadovoljni njezinim dosadašnjim radom?
Nije tajna da mi sportaši volimo pomagati onima kojima je pomoć potrebna i da smo prvi kada se treba odazvati na humanitarne akcije. Ipak, razmišljao sam puno i shvatio ako zaista želim na pravi i sustavan način pomoći većem broju ljudi da moram imati zakladu putem koje će ići sve inicijative i projekti. Imajući na umu svoje teško odrastanje i bavljenje sportom koje mogu zahvaliti isključivo roditeljima, htio sam osnovati Zakladu koja će mladima dati priliku da ostvare svoje snove. S radom Zaklade sam izrazito zadovoljan i upravo nam je otvoren natječaj za stipendije mladim sportašima, glazbenicima, kao i natječaj za donacije za škole koji traje do 5. 12. 2018. Zanimljivo, prošle godine smo dobili puno prijava iz cijele Hrvatske, ali niti jednu s krajnjeg juga, pa se nadam da će se to promijeniti.
4. Kao osoba koja je postigla svjetski uspjeh, što biste poručili mladima danas?
Moja poruka mladima bi bila da u svemu što rade, daju sve od sebe jer osjećaj da iskorištavaš svoj potencijal i da radiš ono što voliš je najbolji na svijetu. Ni do jednog uspjeha se ne dolazi preko noći. Također, bez obzira na uspjehe i neuspjehe koje svi doživljavamo, najvažnije je u svemu ostati čovjek koji empatično prolazi kroz život, pazi na druge oko sebe i zahvalan je na svakom novom danu koji je pred njim.
Izradi vježbu
Razmislite o autorima dvaju govora (Greti Thunberg i poglavici Seattleu po kojem je američki grad Seattle dobio ime) i odlučite s kim biste voljeli porazgovarati. Služeći se internetom, istražite njihove biografije i rad, a potom smislite pet pitanja za intervju s jednim od njih dvoje.
Greta Thunberg
Poglavica Seattle
Kutak za znatiželjne
Intervju za posao važan je trenutak u životu svake osobe. Kako bi osoba tijekom intervjua ostavila čim bolji dojam na mogućega poslodavca, bilo bi dobro unaprijed se pripremiti na neka od čestih pitanja smišljena kako bi poslodavac procijenio kandidate za posao.
Ovdje se nalaze neka od takvih pitanja. Tijekom čitanja pokušajte pretpostaviti s kojom se svrhom postavljaju. Zamislite se i u ulozi poslodavca. Koje biste odgovore željeli dobiti na ova pitanja kad biste bili u ulozi poslodavca?
Što očekujete od posla/radnoga mjesta?
Što Vi možete učiniti za nas, a netko drugi ne može?
Radite li dobro pod pritiskom, poštujete li rokove itd.?
Nabrojite svojih pet najvećih dostignuća na sadašnjem/prethodnom poslu.
Kakve kvalifikacije posjedujete zbog kojih mislite da možete biti uspješni u ovom poslu?
Koji su novi ciljevi koje ste si nedavno postavili?
Recite mi nešto o sebi.
Koje su vaše slabosti? Koje su vaše snage?
Zašto bismo trebali zaposliti upravo vas?
Koliku plaću tražite?
Po čemu se ovaj posao razlikuje od drugih poslova na koje ste se prijavili?
Možete li nam reći zbog čega netko ne bi htio raditi s vama?
...i na kraju
Ponovili smo značenje pojmova monolog i dijalog, a nadamo se da ste se zabavili sastavljajući vlastite dijaloške i monološke tekstove te da ćete svoj govor negdje i održati!
