Kako biste proces učenja učinili još zanimljivijim, pripremili smo vam nekoliko zadataka za samostalan istraživački rad.
Istražite slavensku mitologiju i saznajte tko je bila noćna Mora, odnosno Morana, koja i dalje često posjećuje ljude diljem svijeta. Ujedno je izraz noćna mora jedan od rijetkih koji se iz slavenskih jezika prenio u druge svjetske jezike (primjerice, u engleski jezik – nightmare).
Istražite hrvatske legende koje je zapisao Tomislav Đurić u knjizi Legende puka hrvatskoga, (T. Đurić, Legende puka hrvatskoga, Meridijani, Samobor, 2007.)
Knjiga, podijeljena u tri cjeline, donosi zanimljive narodne priče i legende hrvatskoga naroda. Prva cjelina, Najstarije hrvatske legende, donosi priče dolaska hrvatskoga naroda na današnje prostore Hrvatske te priče hrvatskih kraljeva (Tomislava, Krešimira, Zvonimira). Druga cjelina, Junačke legende, oživljava legende o picoku, slavonskim hajducima, senjskoj ruci, uzdah-kuli... Ostale legende donose priče o proroku Gajbiji, kralju Norinu, najljepšoj bračkoj palači u Bolu...
Nakon čitanja istražite postoji li koja legenda o mjestu ili gradu gdje živite. Povežite svoje istraživanje sa sadržajima koje znate o povijesti kraja.
Pripremite se za čitanje bajke po svom izboru tako da čitajući dočaravate događaje, likove, ugođaj… Zamislite da bajku trebate pročitati predškolskoj djeci u knjižnici. Svoje čitanje snimite kao audiozapis, odredite kriterije po kojima ćete ih uspoređivati te ih međusobno vrednujte. U suradnji s obližnjom knjižnicom organizirajte večer čitanja priča za djecu.
Prikupljajte podatke o novim romanima koji su u Hrvatskoj objavljeni u posljednjih pet godina. Zapišite njihove naslove i saznajte više o njihovim autorima. Prikupite barem deset naslova, a od njih pročitajte neke po svom izboru. Istražite koje teme obrađuju i zašto su one važne današnjim autorima i čitateljima. Saznajte koji su od njih nagrađeni te koju su nagradu dobili njihovi autori. Pokušajte doznati koji su od tih romana najčitaniji, odnosno tko ih sve preporučuje za čitanje. Svoju top-ljestvicu objavite na mrežnim stranicama, a možete joj pridodati svoje komentare nakon čitanja kao i intervjue s autorima.
Pronađite u knjižnici ili na mrežnim izvorima nekoliko anegdota o hrvatskim književnicima. Odaberite najzanimljivije te od njih osmislite dramsko djelo – kratak igrokaz u kojem ćete ispričati anegdotu kao stvarni doživljaj.
Izradite umne mape u kojima ćete prikazati književna razdoblja: klasično razdoblje književnosti, srednjovjekovnu književnost, predrenesansnu književnost i književnost humanizma. Svoje radove možete pripremiti u obliku plakata i izložiti ih kao podsjetnik u učionici.
Samostalno učenje vrijeme je za kreativnost i kritičko promišljanje. Vjerujemo da ste odabrane aktivnosti uspješno odradili i saznali više o hrvatskome jeziku.
