CRVENKAPICA
Povratak
Promatraš li ljude oko sebe: njihov izgled, stil odijevanja, ponašanje?
Možeš li detaljno opisati svojeg najboljeg prijatelja / svoju najbolju prijateljicu samo na temelju prisjećanja? Znaš li kakve su mu/joj boje oči, kako izgleda kad je ljut/ljuta, sretan/sretna, predan/predana poslu?
Što je, zapravo, opisivanje?
Jedan od pripovjednih načina kojim se služimo u pisanju svojih stvaralačkih radova naziva se opisivanje.
Opisivanje je predočavanje riječima onoga što smo zapazili, zamislili, osjetili.
Opisivati se mogu osobe, predmeti, unutarnji i vanjski prostor.
Opisuje se tako što se iznose obilježja, osobine i svojstva onoga koga/što smo promatrali ili zamislili.
S obzirom na jezičnu djelatnost kojom opisujemo, razlikujemo usmeno i pisano opisivanje.
Promotri sljedeću animaciju.
Odgovori na pitanja.
Odgovaraju li djevojčica i dječak točno na postavljena pitanja?
Zašto u odgovorima na pitanja često griješe?
Kad bi zatvorio/zatvorila oči, bi li mogao/mogla točno odgovoriti na pitanja iz animacije o izgledu osobe s kojom sjediš u klupi?
Ako se ne možeš prisjetiti detalja izgleda ili izraza lica svojeg prijatelja / svoje prijateljice u raznim situacijama, a želiš ih što preciznije opisati, što možeš učiniti?
Recimo, možeš prijatelja/prijateljicu pomno promotriti i zapamtiti što više pojedinosti.
Neka ti u tome pomogne vježba koja slijedi.
1. Pomno promotri fotografiju.
2. Pokušaj zapamtiti što više detalja.
3. Ne gledajući fotografiju, pokušaj je opisati svojim riječima.
Opisivanje osobe je prikazivanje njezina izgleda i pojedinosti koje je čine posebnom. Takav opis zovemo opis osobe.
Kad književnici opisuju likove u književnim djelima, takav opis zovemo opis lika.
Poslušaj sljedeći zvučni zapis. U njemu ćeš otkriti kako je književnik Dinko Šimunović opisao djevojčicu Srnu u svojoj pripovijetki Duga.
Dinko Šimunović
Srna
U istoj su sobi spavali Serdar Janko i gospođa mu Emilija, dok je njihova jedinica Srna gledala sa prozora žarko ljeto udišući stotine mirisa i slušajući tisuće glasova što su dopirali kroz nepomični uzduh.
Nije baš da joj je bilo ime Srna, već Brunhilda, no tako su je odmila prozvali Čardačani ne nalazeći u njezinu krsnom imenu onoliko čara koliko majka Emilija. I lijepa bijaše Srna, vitka i visoka, a kose do ramena kao ugašeno zlato, pa vlažne i meke baš kao svila na kukuruzima u Lugu.
Pa koliko je bila vitka, tako je hitro i skakala, da bi svak, čim je vidi, pomislio na srnu makar i ne znajući kako je zovu. Žarke joj oči tako su se sjale te bi mislio da su za sve prije nego za san. A bilo je samo deset godina toj Srni.
Kad su joj roditelji zaspali, digla se tiho i oprezno kao mačka pa se naslonila na prozor da gleda, miriše i prisluškuje raskošno ljeto.
Znala je da kasnije mora dugo s majkom moliti, pak obući jednu od svojih laganih ali tijesnih opravica i poći na šetnju među majkom i ocem kroz dugu i prašnu ulicu na dnu Čardaka. A iz te se ulice nije vidio ni Lug ni Glibuša sa svojim pritocima.
Zato je Srna i voljela to žarko popodne nego večer, pa je sa čežnjom slušala veseli žamor dječaka dolje u Lugu među rakitom.
Neka joj silna radost podiže prsa, a usta joj se kao cvijet na suncu otvoriše da zapjeva, ali se obazre u sobu i uzdahne.
Znala je da mora mirovati, čekati molitvu i večernju šetnju prašnom ulicom, pak opet molitvu, pred slikama, svijećama i umjetnim cvijećem.
Ipak je Srna bila češće vesela nego tužna, pa je mnogo put nad mirnim Čardacima zatreptjela njezina zvonka pjesma. A pjesma je njezina bila tako mila i slatka da bi sva ostala djeca zašutjela kad bi ona pjevala.
(izvor: Dinko Šimunović, Duga, eLektire)
Manje poznate riječi:
žarko - vruće
uzduh - zrak
hitro - brzo
Glibuša - ime rijeke
Lug - ime polja
Čardaci - ime gradića
Čardačani - stanovnici Čardaka
rakita - grmolike vrbe
obazre se - okrene se
opravica - odjeća, haljina
Prateći prethodni ulomak književnoga teksta, odgovori na pitanja u nastavku.
Smatraš li da je u ulomku koji si pročitao/pročitala pripovjedač iznio svoje mišljenje i osjećaje vezane uz lik djevojčice Srne koju je zamislio i opisao?
Pripovjedač je iznio svoje mišljenje o Srni. Iz opisa možemo zaključiti da o Srni razmišlja kao o dobroj i vrlo odgovornoj djevojčici. Iako se žarko željela igrati s dječacima i slobodno pjevati, ona se susprezala i bila poslušna svojim roditeljima. Pripovjedač također suosjeća s čežnjom s kojom Srna osluškuje igru dječaka.
Opisivati osobu možemo tako da u opisu iznesemo o osobi svoj stav i mišljenje ili da ih ne iznesemo, odnosno opisivati osobu možemo subjektivno i objektivno.
Objektivni opis sadrži činjenice i točne pojedinosti, a autor ne iznosi svoj stav, mišljenje ni osjećaje.
Subjektivni opis donosi na slikovit način autorov stav, mišljenje i osjećaje prema opisanoj osobi.
Rijetki su opisi koji su isključivo objektivni ili isključivo subjektivni. Najčešći su opisi u kojima se isprepleću i objektivne i subjektivne pojedinosti.
U mnogim književnim djelima književnici oblikuju književne portrete likova.
Književni je portret lika prikaz izgleda i osobnosti književnog lika. Stilskim izražajnim sredstvima pripovjedač stvara sliku osobe.
Vanjski portret lika donosi opis njegova izgleda i načina odijevanja, a unutarnji portret opis ponašanja, djelovanja i govora.
Pojam književnog portreta nastao je prema pojmu portreta u likovnoj umjetnosti (slikarstvu i kiparstvu).
Portret u slikarstvu, kiparstvu, grafici ili fotografiji umjetnički je prikaz ljudskog lika (samo glave, poprsja ili cijelog tijela).
Portretist je osoba koja slika portrete ili piše opis osobe (portret). Pravi portretist uspijeva prikazom oblika ljudskog lica dočarati i unutarnje osobine pojedinca.
Odgovori na pitanja i utvrdi svoje znanje o vrstama opisa.
Prije nego što počneš opisivati osobu, dobro je promotri i pokušaj uočiti što više pojedinosti njezina izgleda kao i njezino držanje, ponašanje i slično.
Nakon promatranja razmisli o načinu na koji ćeš oblikovati opis.
Opisivati osobu treba određenim redoslijedom i to:
- od općenitijih tvrdnji o osobi prema pojedinostima
- odozgo prema dolje (od glave, lica, kose, očiju prema ostalim dijelovima tijela)
- opis vanjskog izgleda, a zatim opis unutarnjih osobina i sl.
Dakle, prije samog opisivanja osobe treba izraditi plan opisa.
U nastavku promotri jedan mogući plan opisa osobe pa prema njemu riješi zadatke koji slijede.
PLAN OPISA OSOBE
UVOD
1. Predstavi osobu koju opisuješ. Navedi ime i prezime, zanimanje te objasni u kakvom si odnosu s tom osobom (prijatelj/prijateljica, rođak/rođakinja, poznanik/poznanica...).
GLAVNI DIO
2. Opiši vanjski izgled osobe.
3. Opiši osobine osobe i njezino ponašanje.
ZAVRŠETAK
4. Napiši nešto po čemu se osoba posebno ističe.
5. U subjektivnom opisu iznesi svoj stav i mišljenje o osobi koju opisuješ.
Promotri sljedeću ilustraciju i otkrit ćeš riječi koje se mogu koristiti u opisu osobe. Zapiši ih uz svoj plan opisa.
Slijedeći plan opisa, napiši subjektivni opis osobe koju dobro poznaješ, recimo svog najboljeg prijatelja / svoje najbolje prijateljice ili nekog člana obitelji.
Za dobar je opis potrebno pomno promotriti osobu te se, opisujući je, izražavati slikovito.
Pozorno promotri sljedeće fotografije.
Objektivno opiši osobu koju prikazuje fotografija koju si izabrao/izabrala.
U opisivanju se posluži ponuđenim planom opisa ili izradi svoj vlastiti plan.
Pogodi o kojem je poznatom liku iz bajke riječ. Najprije pročitaj kratak opis lika na kartici. Na poleđini kartice nalazi se rješenje pa možeš provjeriti sjećaš li se opisa likova iz bajki.
Ako želiš ponovno pročitati cjelovite bajke, potraži ih na stranicama eLektire, primjerice bajke braće Grimm nalaze se na stranici eLektire.
Bila jednom mala draga djevojčica, koju bi svatko zavolio čim bi je ugledao, a njezina je baka voljela tako da nije znala kako da djetetu ugodi. Jednom joj je poklonila kapicu od crvena baršuna, što je djevojčici tako dobro pristajala da drugo i nije htjela nositi...
CRVENKAPICA
Žena naskoro nešto oboli i nakon sedam mjeseci rodi dijete, potpuno razvijeno, samo ne veće od palca. (...) Hranili ga kako valja, no dijete nije raslo, nego je ostalo kako je bilo u prvi čas; ali po očima mu se vidjelo da je bistro, i naskoro se zaista pokaza da je pametno i okretno.
PALČIĆ
Kad bi uvečer klonula od rada, morala bi leći u pepeo kraj ognjišta, jer nije imala postelje. Kako je zbog toga uvijek bila prašna i prljava, nazvaše je...
(...)
Njezine je polusestre i maćeha ne prepoznaše, već mišljahu da je neka kraljevska kći – tako bijaše lijepa, tako u zlato odjevena.
PEPELJUGA
Naskoro poslije toga rodi kraljica kćerkicu, bijelu kao snijeg, rumenu kao krv, a kose crne kao ebanovina...
(...)
... rasla je i svaki dan postajala ljepšom, pa je u svojoj sedmoj godini bila lijepa kao vedar dan, ljepša i od same kraljice.
SNJEGULJICA
Kraljica rodila žensko dijete, tako lijepo da kralju ne bijaše druge već prirediti veliku svečanost...
(...)
Kraljevna ležaše, a bijaše tako lijepa, da kraljević ne mogaše s nje očiju skinuti; on se sagne te je poljubi.
TRNORUŽICA
Opisivanje je predočavanje riječima onoga što smo uočili, zamislili, osjetili.
Opisivati se mogu osobe, predmeti, unutarnji i vanjski prostor. Opisivanje osobe je prikazivanje njezina izgleda i pojedinosti koje je čine posebnom.
Objektivni opis nastaje kada osobu opišemo tako da o njoj navedemo činjenice i točne pojedinosti, a ne iznosimo svoj stav i mišljenje ili osjećaje koje osoba u nama izaziva. Subjektivni opis nastaje kada osobu opisujemo slikovito. Uz sam opis iznosimo i svoj stav, mišljenje te osjećaje prema toj osobi. Osobu treba opisivati prema planu opisa.