Ono što nas okružuje, ono u čemu boravimo i kroz što se krećemo nazivamo prostorom.
U kojem prostoru ili prostoriji najviše voliš boraviti? Gdje se nalazi? Što te ondje veseli i opušta te zbog čega voliš to mjesto?
Promotri sljedeća dva prostora.
Usporedi igralište i igraonicu.
Primjer otvorenoga prostora je igralište, a primjer zatvorenoga prostora igraonica. I jedan su i drugi prostor namijenjeni igri, ali su ipak po mnogočemu različiti.
Postoji razlika u tome što opisujemo – otvoreni ili zatvoreni prostor.
Razlikujemo otvoreni ili vanjski i zatvoreni ili unutarnji prostor.
Opisivanjem prostora nastaje opis otvorenoga prostora i opis zatvorenoga prostora.
Opisi su prostora česti i u svakodnevnom životu i u pripovjednim književnim djelima.
Opise unutarnjega prostora susrećemo, primjerice, u raznim oglasima i ponudama koje uključuju prodaju ili iznajmljivanje nekretnina.
U književnim se djelima opisima otvorenoga i zatvorenoga prostora čitatelju dočaravaju različita mjesta zbivanja.
Otvoreni se prostor naziva još i eksterijer, a zatvoreni prostor interijer.
U opisivanju se prostora iznose sve pojedinosti izgleda prostora te se dočarava ugođaj koji u njemu vlada.
U opisivanju prostora treba biti vidljiva i povezanost čovjeka s prostorom koji se opisuje - njegov utjecaj na prostor i utjecaj prostora na njega.
Prostor se doživljava svim osjetilima tako da opisujući valja oblikovati pjesničke slike: vidne, slušne, dodirne, mirisne i okusne.
Opis prostora treba biti slikovit i uvjerljiv. To se postiže uporabom stilskih izražajnih sredstava: epiteta, usporedbi, personifikacija, onomatopeja...
Odgovori na pitanja u nastavku i ponovi što je važno u opisivanju prostora.
U nastavku poslušaj opis otvorenoga ili vanjskoga prostora.
Jules Verne
Kraljevstvo koralja
Stupili smo na morsko dno na dubini od deset metara.
Dno se lagano spuštalo prema nepravilnom tlu na oko trideset metara dubine. To je dno bilo sasvim različito od onog na našem prvom izletu na dnu Tihog oceana. Nije bilo sitnog pijeska ni podmorskih livada ni dubinskih šuma. Odmah sam prepoznao kraj gdje nas je kapetan Nemo vodio. Bilo je to Koraljno kraljevstvo! (...)
Upalili smo svjetiljke i prošli pored jednog koralja u procesu nastajanja, koji će, nakon određenog vremena, ograditi taj dio Indijskog oceana. Naš put pratila su zamršena grmlja stabljika s malim zvjezdastim cvjetićima s bijelim laticama. Međutim, za razliku od biljaka na kopnu, ove biljke, ukorijenjene u kamenu, rastu prema dolje.
Naše su svjetiljke stvarale tisuću čudesnih slika. Činilo se kao da grančice u obliku valjka poskakuju pri stvaranju valova. Poželio sam ubrati njihove svježe cvjetiće, ukrašene nježnim ticalima. Neke su bile u punom cvatu, neke u pupoljku, a sitne ribice dodirivale su ih u prolazu kao jata ptica. Ali kad bi se moja ruka primakla živim cvjetovima, oni bi se uznemirili, a i cijela zajednica s njima. Bijeli bi se cvjetići povukli u crvene tokove, iščeznuli bi, a grm bi se pretvorio u kamenu masu.
Nakon što smo hodali dva sata, konačno smo stigli na dubinu od tri stotine metara, to jest na krajnju granicu na kojoj se počinju stvarati koralji. Ali na toj dubini više nije bilo grmlja ili šumarka. Tamo je rasla prava šuma velikog mineraloškog raslinja, čudesna stabla od koralja. Pod njihovim smo visokim granama slobodno prolazili u sjeni valova, a pod nogama su nam orguljače, zavojnjače, zvjezdači, gljivari, karanfilke tvorile sag posut dragim kamenjem.
Kakav je to samo bio divan prizor! Da smo barem mogli izmjenjivati dojmove. Zašto smo bili zatvoreni u maskama od metala i stakla?! Zašto nismo mogli razgovarati međusobno?! Zašto nismo mogli živjeti kao one ribice koje plivaju u tim vodama, ili, još bolje, kao oni vodozemci koji mogu satima lutati po želji i po vodi i po kopnu!
Manje poznate riječi:
ticala - životinjski organi za dodirivanje ili hvatanje
orguljače, zavojnjače, zvjezdači, gljivari, karanfilke - životinjice koje žive na dnu mora.
(izvor: Jules Verne, 20 000 milja pod morem, eLektire)
Prateći prozni tekst Julesa Vernea, odgovori na sljedeća pitanja.
Za opisivanje otvorenog prostora potreban je plan opisa. Ako želiš opisivati prostor, najprije ga dobro promotri i upamti nekoliko glavnih elemenata, zatim svakom pridaj veću pažnju i nastoj upamtiti pojedinosti koje se posebno ističu. U pisanju opisa slijedi sliku prostora koju si upamtio/upamtila promatrajući stvarni prostor oko sebe.
PLAN OPISA OTVORENOG PROSTORA
Prostor se opisuje određenim redoslijedom: od najvažnijih pojedinosti prema manje važnima, od rubova prema središtu, odozgo prema dolje...
UVOD
1. Imenuj prostor i najavi temu. Opiši ga kao cjelinu. Naznači ugođaj koji u prostoru vlada.
RAZRADA
2. Opiši pojedinosti u prostoru onim redom koji si odabrao/odabrala. Pokušaj slikovito opisati pojedinosti u prostoru koristeći se izražajnim sredstvima (epitetima, usporedbama, personifikacijama, onomatopejama...).
ZAVRŠETAK
3. Opiši u kakvom su odnosu ljudi prema prostoru koji se opisuje i u kakvom je odnosu prostor prema ljudima koji u njemu borave.
Pozorno promotri kratak videozapis.
Zatim prema planu opisa usmeno i pisano opiši prikazani otvoreni prostor.
Opise zatvorenog prostora susrećemo, primjerice, u raznim oglasima i ponudama koje uključuju prodaju ili iznajmljivanje nekretnina (stanova, kuća, poslovnih prostora i sl.)
Istu svrhu mogu imati i opisi vanjskog prostora (zemljišta predviđenih za gradnju, za obrađivanje, okućnica i sl.) u oglasima za iznajmljivanje ili prodaju.
Primjer 1.
Oglas s opisom otvorenoga prostora
Predmet prodaje je građevinsko zemljište na prekrasnoj poziciji u okruženju netaknute prirode u naselju Bast u podnožju planine Biokovo. Udaljenost od mora i najbliže plaže oko 2500 m, odnosno centra Baške Vode 3000 m. Sa zemljišta idealnog pravokutnog oblika površine 400 m2 pruža se otvoren pogled na more, otoke i mjesto Bašku Vodu. Do zemljišta vodi pristupni put, a ostala infrastruktura nalazi se uz zemljište. Idealno za izgradnju vile s bazenom i pratećim sadržajem. Vlasništvo uredno.
(Izvor, pristupljeno 22. 2. 2020.)
Napiši oglas za prodaju zemljišta u kojem ćeš precizno opisati zemljište koje se prodaje (površina, kvaliteta tla, namjena...)
Poslušaj primjer opisa zatvorenog prostora.
Mark Twain
Krunidbeni dan
Vratimo se nekoliko sati unatrag, pa se smjestimo u Westminstersku opatiju, četvrte ure izjutra na ovaj povijesni Krunidbeni dan. Nismo tu sami; jer iako je još noć, vidimo kako svjetlucave baklje na galerijama obasjavaju pridolazeće ljude koji su i te kako zadovoljni što mogu ovdje nepomično sjediti i čekati, sedam ili osam sati, dok ne kucne čas kad će im se pred očima ukazati ono što se možda ne viđa dvaput u životu – krunidba kralja. (...)
Sad možemo sjesti i bez žurbe se ogledati i promisliti. Kroz nejasno sumračje katedrale možemo letimice spaziti, tu i tamo, pa još ondje, obrise mnogih galerija i balkona, u kojima je toliko ljudi da su malne ukliješteni, a druge nam dijelove galerija i balkona klone od pogleda mjestimični stupovi i graditeljske izbočine. Zato nam je široko pred očima prostrano sjeverno križno krilo, i to prazno, jer čeka visoke engleske uzvanike. Pogled nam slobodno kruži i po bogatom prostoru postolja, prekrivenom skupocjenim tepisima, usred kojega je prijestolje. Prijestolje zauzima središnjicu postolja, i izdiže se nad njim u visini četiri stube. Pod prijestolnom sjedalicom smještena je neizbrušena plosnata stijena – krunski kamen – na kojem su se mnogi naraštaji škotskih kraljeva krunili, pa je stoga postala dovoljno svetom i prikladnom za čin krunidbe engleskih vladara. I prijestolje i podnožna klupica prekriveni su vezeninom od zlata.
Kraljuje tišina, baklje mutno palucaju, vrijeme se pospano vuče. No ipak se tromo pojavljuje neodlučno lice dana, baklje trnu, i meke zrake svjetla zarumenjuju ogromni prostor. Svi detalji veličajnog zdanja sad su jasni, ali meki i sanjarski, jer sunce je lagano prekriveno velom od oblaka.
Manje poznate riječi:
Westminsterska opatija - crkva u Londonu u kojoj se krune i pokapaju kraljevi Ujedinjenog Kraljevstva
ura - sat
sumračje - vrijeme sumraka, predvečerje
letimice - ubrzano, usput
palucaju - svjetlucaju, trepere
tromo - teško, sporo.
(izvor: Mark Twain, Kraljević i prosjak, eLektire)
Prateći prozni tekst Marka Twaina, odgovori na sljedeća pitanja.
I za opisivanje zatvorenog prostora potreban je plan opisa. U ovom slučaju potrebno je najprije dobro promotriti zatvoreni prostor koji želimo opisati.
PLAN OPISA ZATVORENOG PROSTORA
1. Oblikuj svojim opisom opću sliku prostora.
2. Ukaži na raspored pojedinosti (predmeta) u prostoru.
3. Izdvoji neke bitne pojedinosti pa ih detaljno i slikovito opiši.
4. Ukaži na odnos prostora i ljudi koji u njemu borave.
5. Dočaraj ugođaj koji vlada u prostoru.
Promotri galeriju fotografija različitih zatvorenih prostora. Odaberi jedan zatvoreni prostor pa ga prema planu opisa usmeno i pisano opiši.
Napiši oglas za iznajmljivanje ili prodaju stana ili kuće u kojem ćeš precizno opisati zatvoreni prostor (veličinu, broj prostorija i njihovu namjenu, uređenost prostorija...).
Razmišljajući o navedenim tvrdnjama, provjeri koliko si uspješno opisivao/opisivala prostor.
Svakoj tvrdnji o opisivanju prostora pridruži izraze: U POTPUNOSTI, DJELOMIČNO ili NIMALO, ovisno o tome koliko se smatraš uspješnim/uspješnom u prethodnim zadatcima.
SAMOVREDNOVANJE OPISA PROSTORA
1. Opisao/opisala sam prostor u cjelini tako da se može lako zamisliti.
2. Izdvojio/izdvojila sam pojedinosti vezane uz prostor i slikovito ih opisao/opisala.
3. Dočarao/dočarala sam ugođaj koji u prostoru vlada.
4. Ukazao/ukazala sam na odnos prostora i ljudi koji u njemu borave.
5. Načinio/načinila sam plan opisa i slijedio/slijedila sam ga opisujući prostor.
U opisivanju se prostora iznose sve pojedinosti izgleda prostora, dočarava se ugođaj koji u njemu vlada, a treba biti vidljiva i povezanost čovjeka s prostorom koji se opisuje. Opis prostora treba biti slikovit i uvjerljiv, odnosno sadržavati sve vrste pjesničkih slika. To se postiže uporabom izražajnih sredstava: epiteta, usporedbi, personifikacija, onomatopeja...
Opisivati se može otvoreni i zatvoreni prostor. Dobro je opisivati prostor prema planu opisa.
