Informacija je u središtu informacijskog doba u kojem živimo. Prava informacija u pravo vrijeme može promijeniti tijek mnogih situacija. To je dobar razlog da se pozabavimo njihovom strukturom.
Informativni (obavijesni) tekstovi služe prenošenju pravih informacija na pravi način.
Riječ struktura (lat. structura: ustroj, gradnja) označava način kako je neka cjelina složena od svojih elemenata (dijelova, članova, pojedinosti).
U današnjem ''moru'' informacija potrebno je znati prepoznati tekstove koji donose kvalitetne i provjerene obavijesti, one koje će nam biti korisne i potrebne.
Informativni (obavijesni) tekstovi prenose i razjašnjavaju informacije (obavijesti) o određenoj temi.
Razlikujemo dvije skupine informativnih tekstova.
Obje vrste informativnih tekstova imaju zajednička obilježja, ali različitu svrhu.
Promotri sljedeću novinsku stranicu. Što na njoj najprije zamjećuješ? Što uočavaš nakon pomnijega gledanja? Koliko je tekstova na stranici? Koliko fotografija vidiš?
Pročitaj sljedeću vijest i obrati pažnju na redoslijed njezinih sastavnica.
Primjer 1.
NASA upozorava
Asteroid se opasno približava Zemlji, stiže u subotu! Sudar bi bio strašan, ubio bi milijune ljudi!
12.02.2020 13:20
NASA je asteroid nazvala 2002 PZ39 i svrstan je u red potencijalno opasnih objekata
U subotu 15. veljače očekuje se da će asteroid, dužine od oko jednog kilometra, proći vrlo blizu našeg planeta, javlja NASA, a prenosi Daily Express. Procjenjuje se da bi potencijalni sudar Zemlje i asteroida bio katastrofalan jer bi u tom slučaju stijena te veličine mogla izbrisati milijune ljudi i izazvati tragediju na globalnoj razini. NASA je asteroid nazvala 2002 PZ39 i svrstan je u red potencijalno opasnih objekata. Asteroid putuje brzinom većom od 57 tisuća kilometara na sat, a u subotu u 11 sati i pet minuta trebao bi se naći na točki najbližoj našem planetu.
Prema procjenama asteroid će od Zemlje proći na udaljenosti od oko 5,77 milijuna kilometara. Nakon što zaobiđe Zemlju Asteroid 2002 PZ39 nastavit će svoj put Sunčevim sustavom i krenuti prema Veneri kojoj bi se trebao približiti 14. lipnja 2034. godine. No taj datum neće označiti i njegov trajni rastanak od Zemlje, jer se isti asteroid s Venere planira opet vratiti putanjom tik uz naš planet. (Daily Express)
Pad meteorita nad Uralom 2013.
Dana 15. veljače 2013. oko 9:20 po lokalnom vremenu mali asteroid uletio je u Zemljinu atmosferu nad središnjom Rusijom brzinom od oko 18 km/s (64.800 km/h). Asteroid je pritom postao sjajan bolid i bio je vidljiv nad južnim Uralom i susjednim regijama. Sjaj bolida bio je toliki da je nadjačao jutarnje Sunce, bacao je jasne sjene, a svjedoci njegova preleta osjetili su i intezivnu toplinu vatrene kugle. Na kraju je asteroid eksplodirao iznad Čeljabinske oblasti, na visini između 15 i 25 km, s tim da je najvjerojatnija visina eksplozije oko 23,3 km. Eksplozija je bila popraćena bljeskom, kišom meteorita i jakim udarnim valom. Atmosfera je upila većinu kinetičke energije koja je iznosila oko 1,8 PJ, oko 20 do 30 puta jače od eksplozija atomskih bombi nad Hirošimom i Nagasakijem.
Označi tvrdnje koje se odnose na vijest koju si pročitao/pročitala.
Vijesti o asteroidu prenose sažete podatke.
U vijesti je točno navedeno vrijeme pada asteroida.
Informativni novinski tekstovi započinju jasnim i privlačnim (glavnim) naslovom.
Iznad glavnog naslova nalazi se nadnaslov koji najavljuje temu vijesti. Mora biti kratak – najčešće sadrži četiri do osam riječi.
Podnaslov je podređeni naslov koji svojim sadržajem dopunjuje glavni naslov. Sadržaj podnaslova sastoji se od nekoliko kraćih rečenica iz sadržaja glavnog teksta.
Poželjno je vijest popratiti fotografijom uz koju mora stajati opis.
Najčešća struktura vijesti je glava – tijelo, odnosno najprije se iznose bitni podatci o događaju, zatim ostale informacije.
Načelo obrnute piramide pravilo je koje novinarima pomaže pri pisanju novinskoga teksta. Na početak se stavljaju najvažnije informacije (odgovori na pitanja Tko?, Što?, Kada?, Gdje?, Zašto?, Kako?), dok se u sredini teksta raspoređuju informacije poredane po važnosti. Na kraj dolaze općenite činjenice i dodatne informacije.
Pogledajte sljedeću vijest i odgovorite na ključna pitanja na koja vijest daje odgovor.
Potres u Zagrebu.
Vijest je obavijest kojom se javnost obavještava o nekom događaju, osobi ili pojavi. Može biti pisana (novinska), govorna (radijska) ili vizualna (televizijska).
Prouči načelo obrnute piramide te odgovori na pitanja.
Koji su dijelovi vijesti prema načelu obrnute piramide?
Po čemu se televizijsko izvješće razlikuje od novinske vijesti?
Izvješće ili izvještaj opširnije je od vijesti, ono iscrpnije kazuje kako i zašto se što dogodilo, iznosi tijek nekoga događaja i u njemu se uvijek navodi mišljenje ljudi/stručnjaka/sudionika događaja.
Izvješće, kao i vijest, objektivno i postupno iznosi istinite podatke o događaju.
Struktura informativnih uporabnih tekstova razlikuje se ovisno o vrsti teksta. Pročitaj sljedeći primjer uporabnog teksta – osobno pismo u kojem se obraćamo bliskoj osobi.
Primjer 2.
Dragi tata,
sinoć smo stigli u Gorski kotar. Hotel je odličan, a soba još bolja!
Nemojte se brinuti, sve će biti dobro.
Sutra idemo u obilazak Velebita.
Pazit ću na sebe i svoje stvari.
Vidimo se za nekoliko dana!
Odmorite se malo bez mene!
Vaš Ivo
Struktura osobnog pisma obuhvaća tri dijela.
1. oslovljavanje
2. sadržaj pisma
3. pozdrav i potpis.
Osobno pismo može biti napisano zavičajnim ili nekim drugim mjesnim govorom. Osobna pisma danas se rjeđe pišu. Zamjenjuju ih kraće poruke koje se šalju putem mobitela, interneta i društvenih mreža.
U poslovnoj komunikaciji češće se služimo e-pismom. Poslovno pismo, za razliku od osobnoga, uvijek mora biti napisano hrvatskim standardnim jezikom.
Pisamce u boci
Razmisli i odgovori.
Vjerojatno većina vaših odgovora glasi isto: Ne.
Načini sporazumijevanja mijenjaju se i razvijaju baš kao i naša civilizacija. Svaki napredak ima pozitivne strane, ali ponekad u zaborav odnese neka dobra i jednostavna rješenja.
Na žalost, rukom napisano pismo i pažljivo spremljeno u omotnicu postalo je prava rijetkost.
Evo prilike da ispraviš tu 'nepravdu'.
Napiši pismo sam sebi. Pismo koje ćeš pažljivo spremiti u bocu i otvoriti ga za deset godina.
Napiši sam sebi kako se osjećaš danas, kako izgleda tvoj život, kako izgleda svijet u kojem živiš... Napiši sam sebi kako zamišljaš svoju budućnost - čime ćeš se baviti za deset godina, kako ćeš izgledati, gdje ćeš živjeti...
Ne zaboravi otvoriti pismo za deset godina. Sigurno ćeš se iznenaditi i obradovati sam sebe.
Informativni (obavijesni) tekstovi sastavni su dio sporazumijevanja i temeljni oblik prenošenja različitih vrsta informacija (obavijesti).
Da bismo se učinkovito služili informativnim tekstovima, važno je prepoznati njihovu strukturu - sadržaj i izgled teksta.