Enciklopedija je pisano djelo u kojem se abecednim (ili drugim) slijedom sustavno obrađuju činjenice i spoznaje o sveukupnom ljudskom znanju.
Enciklopedije dijelimo u dvije skupine.
Elektroničko pismo ili e-poruka (engl. e-mail) piše se vrlo slično pismu koje se šalje u omotnici. Najvažnije je da ono što pišemo bude razumljivo i jasno.
Informativni (obavijesni) tekstovi prenose i razjašnjavaju informacije (obavijesti) o određenoj temi.
Razlikujemo dvije skupine informativnih tekstova.
Obje vrste informativnih tekstova imaju zajednička obilježja, ali različitu svrhu.
U izvješću se zapravo vijest dopunjuje većim brojem podataka o tome kako i zašto se nešto zbilo ili dodatnim informacijama o sudionicima događaja ili kakvoj drugoj važnoj pojedinosti.
Struktura izvješća slobodnija je od strukture vijesti jer se činjenice stavljaju u kontekst, obrađuju i tumače te se do njih dolazi i istraživanjem. Pritom autor izvješća ne smije davati svoj komentar.
Komentar kao novinska vrsta znači tekst u kojem autor iznosi vlastito mišljenje o nekom događaju i pojavi.
Leksikon je informativni priručnik u kojem se najčešće po abecedi donosi pregled ljudskog znanja. Opći leksikon donosi pregled ukupnoga ljudskog znanja, a u stručnom leksikonu se daje pregled znanja iz nekog područja. Osim enciklopedijskih (stvarnih) podataka u vezi s pojmovima (riječima) i imenima, leksikon može djelomice (npr. samo terminologija) ili pak iscrpno prikazati i rječničko blago (leksik) nekog jezika. Leksikoni koji iscrpno prikazuju rječničko blago se nazivaju enciklopedijskim rječnicima. Po obuhvatu građe leksikon može biti nacionalni ili međunarodni. Od enciklopedije se razlikuje po kraćim i strožim definicijama i po tome što pruža osnovne podatke.
Obavijest je govorni ili pisani podatak u obliku prikladnome za objavu, slanje i čuvanje. Ona najčešće najavljuje kakav događaj. Treba biti kratka i jasna. Uglavnom odgovara na pitanja tko, što, gdje, kada i zašto.
Komentar obvezno iznosi autorovo gledište u odnosu na zadanu temu. Za razliku od ostalih novinskih vrsta komentar je subjektivan.
Autor teksta mora objasniti svoje tvrdnje i mišljenja. Dobar komentar tumači utjecaj događaja ili pojave na društvenu zajednicu.
Jezik komentara je složen, a rječnik bogat i raznovrstan.
Komentar također mora biti aktualan - govoriti o temi koja je povezana sa sadašnjošću.
Pismo je svaki pisani tekst koji sadržava poruku upućenu pojedincu ili skupini, ustanovi i dr., a može biti poslano u zatvorenoj omotnici (kuverti) ili elektroničkom poštom (e-poštom).
Plakat je oblik vizualne komunikacije, slikovno-tekstualna obavijest izložena na javnim mjestima. Vizualni stil plakata slijedi umjetničke smjernice te nastoji privući pozornost prolaznika i prenijeti poruku.
Kulinarski recept uputa je za pripremanje nekog jela, slastice, smjese i sl.
Rječnik objašnjava riječi. Riječi se u rječniku razvrstavaju prema određenomu redoslijedu, najčešće abecednom. U velikim rječnicima uz riječi se navode primjeri iz književnih djela.
Rječnik je stručna knjiga u kojoj se opisuju značenja riječi, njihovi oblici i uporaba na izvornom jeziku (jednojezični rječnik) ili na dva i više jezika (dvojezični; višejezični rječnik).
Leksikon je predmetni rječnik u kojem je prikazano opće znanje (opći leksikon) ili znanje neke struke (predmetni rječnik).
Leksikografija je sustavno popisivanje, opis i tumačenje rječničkoga blaga (riječi, izraza, imena) jednoga ili više jezika te objavljivanje rezultata u obliku knjige (rječnik, leksikon, enciklopedija) ili na elektroničkim medijima.
Stručna knjiga sadrži poznata i opisana znanja.
Temeljna zadaća stručnih knjiga je prikupljanje i tumačenje već istraženih znanstvenih spoznaja, činjenica, informacija, odnosa i teorija.
U stručne knjige ubrajamo udžbenike, enciklopedije, leksikone, rječnike, priručnike, znanstvena izdanja...
Književni tekst razlikuje se od neknjiževnoga teksta po načinu iznošenja i oblikovanja sadržaja, po izgledu i opremljenosti teksta, ali i po svrsi.
Književni tekstovi imaju svrhu čitanja radi učenja i čitanja radi užitka.
Neknjiževni tekstovi imaju svrhu prikupljanja i/ili uporabe obavijesti/znanja iz raznih područja.
Čitanje književnih i neknjiževnih tekstova utječe na osobni i obrazovni razvoj.
U učenju se svakodnevno koristiš stručnim knjigama iz različitih područja.
Riječ je o školskim udžbenicima koji na sustavan i pregledan način prikazuju sadržaje pojedinoga nastavnog predmeta. Udžbenik treba biti napisan u skladu s važećim dokumentima o školstvu koji propisuju izgled i sadržaje ovisno o učeničkoj dobi.
Svaka jedinica u školskom udžbeniku sadrži tri dijela.
Vijest je prva obavijest koja se daje ili prima o kakvu nedavnom događaju; obavještavanje zainteresirane publike ili osobe o tom događaju.