Znaš li da su vijesti i novinska izvješća (izvještaji) najpopularnije vrste tekstova? U ovoj jedinici saznat ćemo kako ih čitati i razumjeti.
Popularnosti vijesti i novinskih izvješća uvelike pridonosi i činjenica da se vijesti i izvješća svakodnevno objavljuju u novinama, a na internetskim portalima "osvježavaju" i nadopunjuju i po nekoliko puta u jednome danu.
Tekstovi koje svakodnevno čitamo imaju svoju svrhu.
Svrha je i namjena vijesti i novinskoga izvješća pravodobno i istinito informirati čitatelja.
Stoga ne čudi da su te dvije vrste teksta ujedno i među najčitanijim tekstovima uopće.
Informativni (obavijesni) tekstovi prenose i objašnjavaju informacije (obavijesti) o određenoj temi.
Razlikujemo dvije skupine informativnih tekstova.
Obje vrste informativnih tekstova imaju zajednička obilježja, ali različitu svrhu.
Što sve možemo čitati i "čitati"?
Čitati možemo sve ono što je napisano, i to tako da raspoznajemo slova ili znakove te razumijemo napisano (knjigu, novine itd.). Međutim, "čitati" možemo gotovo sve što nas okružuje: film, i strip, i ples, i umjetničku sliku ili skulpturu, prometne znakove i dr. "Čitati" možemo i ljude, odnosno možemo prepoznati njihovo raspoloženje i osjećaje s obzirom na mimiku i geste koje nesvjesno otkrivaju neke njihove osobine ili trenutačna stanja.
Želimo li biti informirani na sažet način, bez suvišnih pojedinosti, potražit ćemo vijesti. One su najkraće sročene informacije, a prenose sve što je važno u određenom trenutku.
Vijest je prva obavijest koja se daje ili prima o kakvu nedavnom događaju; obavještavanje zainteresirane publike ili osobe o tom događaju.
Vijest je osnovna novinska vrsta, najkraći i najpristupačniji oblik pisane, govorene i vizualne informacije o kakvu događaju, pojavi ili osobi za koju postoji širi javni interes. Jezik vijesti je standardan, odlikuju ga jasnoća, točnost i preciznost.
Vijest u novinama ima tzv. glavu i tijelo. Pravilo glave vijesti traži da najvažnije bude istaknuto odmah na početku. Cjelovita vijest odgovara na pet ključnih pitanja (tko, što, gdje, kada, zašto; tzv. 5W, prema engleskim početnim slovima pitanja: Who, What, Where, When, Why).
Za razliku od novinske vijesti radiovijest je sažetija i izraženija jer se prenosi u drugačijim medijskim uvjetima. U njoj se češće ponavljaju glavne činjenice.
Osam je sastavnica koje treba sadržavati svaka vijest.
1. istinitost
2. novost
3. aktualnost (to znači objaviti vijest što brže nakon događaja)
4. zanimljivost
5. važnost
6. kratkoća
7. jasnoća
8. preciznost
Pročitaj sljedeću novinsku vijest pa riješi zadatke u nastavku.
Primjer 1.
NOVINSKA VIJEST
SVIJET - RUBRIKA
IZVJEŠĆE UN-a - NADNASLOV
PALI SMO ZA 12 MJESTA - NASLOV
Danci "pucaju" od sreće, a Hrvati sve nesretniji - PODNASLOV
PIŠE: B.V. (AUTOR)
DATUM: 16.3.2016.
Danci su pretekli Švicarce kao najsretnija nacija svijeta, navodi se u ovogodišnjem UN-ovu globalnom izvješću o sreći kojim se pokušava utvrditi razina sreće u 157 zemalja svijeta, među kojima je Hrvatska zauzela 74. mjesto. - UVOD
UN-ova inicijativa Mreža rješenja za održivi razvoj (SDSN) (TKO?) objavila je danas, 16. ožujka 2016. godine (KADA?) peto godišnje izvješće o sreći u svijetu (ŠTO?), uz koje je i ljestvica zemalja na kojoj su zemlje poredane prema tome koliko su njihovi građani sretni.
Istraživanje je provedeno u 157 država (GDJE?), a ispitanici su stupanj sreće ocjenjivali od 0 do 10, pri čemu nula predstavlja najgori, a deset najbolji mogući život. Najsretniji su stanovnici Danske, slijede Švicarci i Islanđani. U prvih deset još su Norvežani, Finci, Kanađani, Nizozemci, Novozelanđani, Australci i Šveđani.
Klizimo prema lošijem - MEĐUNASLOV
Hrvatska je na 74. mjestu, što je 12 mjesta lošije u odnosu na izvještaj objavljen 2015. Od susjednih zemalja Italija je, primjerice, na 50. mjestu, Slovenija na 63., a Mađarska je 91. Najnesretnijih pet država na svijetu su Burundi, Sirija, Togo, Afganistan i Benin.
Bogatstvo ne znači i sreću - MEĐUNASLOV
Prvi izvještaj UN-a o stanju sreće u svijetu objavljen 2012. izazvao je veliku pažnju medija jer je to bio prvi pokušaj da se utvrdi stanje globalne sreće (ZAŠTO?). Iako se razlike između sretnih i nesretnih zemalja ne mogu znanstveno izmjeriti, "mi možemo shvatiti zašto je tako i učiniti nešto u vezi s tim", rekao je Jeffrey Sachs, čelnik SDSN-a i savjetnik glavnog tajnika UN-a. "Bogatstvo ne nosi nužno sreću", napominje. "Izvješće za 2016. pokazuje da su, primjerice, tri zemlje – Irska, Island i Japan – uspjele zadržati razinu sreće unatoč ekonomskoj krizi i nuklearnim katastrofama, a sve zahvaljujući potpori i solidarnosti u društvu." Sachs u istom kontekstu ističe Kostariku, četrnaestu najsretniju zemlju svijeta, kao primjer zdravog, sretnog društva koje nije ekonomska sila.
(Hina - IZVOR)
Poslušaj i jednu radijsku vijest pa odgovori na pitanja.
Rijeka 2020. godine postaje Europska prijestolnica kulture.
Rijeci je 24. ožujka 2016. dodijeljena prestižna titula Europske prijestolnice kulture 2020., i to za program “Luka različitosti” čiji je cilj stvoriti grad kulture i kreativnosti za Europu i budućnost. Proces selekcije trajao je gotovo dvije godine i odvijao se putem Ministarstva kulture. U 2020. godini Rijeka nosi ovu prestižnu titulu, a građani Rijeke i Primorsko-goranske županije postaju ambasadori Hrvatske pred europskom kulturnom publikom i posjetiteljima iz cijeloga svijeta. Podsjetimo, europska prijestolnica kulture titula je koju od 1985. godine dodjeljuje Europska komisija u natjecanju među gradovima koji moraju dokazati da kulturu vide kao važno područje svojeg razvoja i svoje preobrazbe. Projekt Europske prijestolnice kulture (EPK) donosi ulaganja financijskih sredstava u razvoj kulture u gradu koji ponese titulu – i to javnih europskih sredstava, nacionalnih, regionalnih i lokalnih, ali i doprinos sponzorskih sredstava. Postavši Europskom prijestolnicom kulture, Rijeka je uvrštena na popis šezdesetak europskih gradova koji su tu titulu dosad nosili - poput Dublina, Liverpoola, Atene, Roterdama, Genove i mnogih drugih. Rijeka je ujedno i prvi hrvatski grad koji nosi ovaj naslov.
Vijesti za gluhe Hrvatske televizije informativna je emisija koja donosi vijesti. Na poticaj gledatelja oštećena sluha te Hrvatskoga saveza gluhih i nagluhih, Hrvatska televizija je potkraj 1997. počela prilagođivati emisije vijesti potrebama te skupine stanovništva. Vijesti se interpretiraju znakovnim jezikom koji gluhe osobe mogu pratiti te tako biti informirane i putem televizije.
Tražimo li više pojedinosti o određenom događaju (za koji smo možda saznali iz vijesti), potražit ćemo izvješće.
Izvješće je novinska vrsta koja se temelji na činjenicama i nastojanju da se odgovori na tzv. 5W pitanja (tko, što, gdje, kada, zašto).
Izvješće
U izvješću se zapravo vijest dopunjuje većim brojem podataka o tome kako i zašto se nešto zbilo ili dodatnim informacijama o sudionicima događaja ili kakvoj drugoj važnoj pojedinosti.
Struktura izvješća slobodnija je od strukture vijesti jer se činjenice stavljaju u kontekst, obrađuju i tumače te se do njih dolazi i istraživanjem. Pritom autor izvješća ne smije davati svoj komentar.
Usporedimo li vijest i izvješće, možemo uočiti puno toga što im je zajedničko.
| VIJEST | IZVJEŠĆE |
|---|---|
| - osnovna novinska vrsta | - nastaje iz vijesti |
| - kraća od izvješća | - dulje od vijesti |
| - objavljuje rezultat (statična forma) | - opisuje tijek i put do rezultata prognozirajući daljnji razvoj događaja (dinamična forma) |
| - informira o jednom događaju | - obuhvaća i nekoliko vijesti |
| - odgovara na tzv. 5W pitanja | - odgovara na tzv. 5W pitanja |
| - jezik je standardan | - jezik je standardan |
| - jasna, točna, precizna | - jasno, točno, precizno |
Pročitaj sljedeće novinsko izvješće pa riješi zadatke u nastavku.
NOVINSKO IZVJEŠĆE
SAMO POZITIVNO - RUBRIKA
Danska među najsretnijim zemljama - NADNASLOV
U Danskoj učenici u dobi od 6 do 16 godina uče empatiju - NASLOV
Ujedinjeni narodi jedanput na godinu od 2012. objavljuju svoje izvješće o sreći koje se temelji na istraživanju razine sreće stanovnika 157 zemalja diljem svijeta. - UVOD
Prema podatcima u tom izvješću, Danska je svake godine među najsretnijim zemljama na svijetu i nikad u posljednjih sedam godina nije pala ispod trećeg mjesta. Takvim rezultatima u najvećoj mjeri pridonosi činjenica da je Danska u svoje škole uvela obvezan sat empatije. Naime, još 1993. godine (KADA?) sve škole u Danskoj (GDJE?) uvele su jedan sat na tjedan koji se naziva Klassens tid (ŠTO?). Učenici u dobi od 6 do 16 godina (TKO?) moraju pohađati taj obvezni sat koji je usmjeren na razvijanje empatije.
Tijekom nastave pod nazivom Klassens tid učenici se potiču na razgovor o problemima s kojima se suočavaju. Bez obzira na to je li riječ o aktivnostima u školi ili čemu drugome, oni dijele svoje probleme, a ostatak razreda zajedno s učiteljem pronalazi moguća rješenja. Ta se rješenja temelje na slušanju i razumijevanju, što pomaže učenicima da budu empatični prema drugima i s njima suosjećaju (ZAŠTO?).
Međutim, ako nemaju problema o kojima bi htjeli razgovarati, taj sat jednostavno provode uživajući i opuštajući se. Rade na konceptu pod nazivom hygge, tijesno povezanim s danskom kulturom. „Namjerno stvorena intimnost“ možda je najbolji način da se objasni hygge. U Danskoj sunce zalazi prilično rano i vrijeme je često tmurno. Hygge znači dansku toplinu, prijateljstvo i stvaranje intimne atmosfere u kojoj su svi dobrodošli. Danci insistiraju na hyggeu radi svojeg blagostanja, a svijet, također, sve više prihvaća taj koncept. Instagram trenutačno ima više od tri milijuna postova koji nose hashtag #hygge, a na Amazonu se prodaju knjige u kojima se piše o toj temi.
U školama se potiče zajedničko učenje. Učenici različitih sposobnosti u različitim predmetima rade zajedno na projektima. To ponajprije pomaže onima koji su slabiji u pojedinim područjima i istodobno ih se potiče na osnaživanje u tim područjima. Zajedničko učenje pomaže učenicima shvatiti da se uspjeh ne može postići sam te da suradnja s drugima donosi bolje rezultate. Kad drugima nešto tumačimo, i sami učimo bolje o toj temi te lakše pamtimo. Kad objašnjavamo, moramo pratiti kako druga osoba prima te informacije, a to potiče empatiju. Danska se djeca istinski vesele tim satima empatije, a i roditelji su sretni jer je budućnost u snažnim i empatičnim rukama.
Manje poznate riječi:
empatija - sposobnost razumijevanja osjećaja i ponašanja druge osobe, uživljavanje u tuđe emocionalno stanje; suosjećanje
Korelacija
Znaš li što je debata? U novinskome izvješću na internetskoj poveznici možeš naučiti ponešto o toj govorničkoj vještini, ali i saznati koliko su hrvatski učenici uspješni u njoj i na svjetskoj razini.
Pogledaj sljedeći videozapis i utvrdi koja su temeljna pitanja svakog izvješća. Što saznajemo iz videa? Odgovore zapiši tijekom gledanja.
U ovoj jedinici promatrali smo primjere vijesti i izvješća te uočili od kojih se dijelova sastoje i na koji način služe svakodnevnom informiranju o važnim događajima i zbivanjima.
