Dugo se vremena smatralo da voda postoji jedino na Zemlji, ali danas se ona može pronaći i na drugim nebeskim tijelima. Ima je na Mjesecu, Merkuru i na polovima Marsa. Voda je također temeljna gradivna tvar kometa i asteroida. Zapravo smatra se da uvjeti za život nisu mogući samo na Zemlji.
Koji bi još uvjeti trebali biti zadovoljeni, osim postojanja vode, da bismo mogli živjeti na nekome drugom nebeskom tijelu?
Dugo se vremena smatralo da voda postoji jedino na Zemlji.
Danas se zna da se voda može pronaći i na drugim nebeskim tijelima.
Ima je na Mjesecu, Merkuru i na polovima Marsa.
Voda je također temeljna gradivna tvar kometa i asteroida.
Smatra se da uvjeti za život nisu mogući samo na Zemlji.
Koji bi još uvjeti, osim vode, trebali biti zadovoljeni da bismo mogli živjeti na nekome drugom nebeskom tijelu?
Otkuda Zemlja?
Smatra se da je Zemlja nastala prije oko 4,5 milijarda godina.
Na početku je bila užarena kugla, a s vremenom se njezina gornja površina hladila i nastala je kora.
Zemlja se nikada nije u potpunosti ohladila jer je njezina unutrašnjost još uvijek iznimno vruća.
Smatra se kako je Zemlja je nastala prije oko 4.5 milijardi godina. Na početku je Zemlja bila užarena kugla.
S vremenom se njezina gornja površina hladila i nastala je kora.
Zemlja se nikada nije u potpunosti ohladila. Zemljina je unutrašnjost još uvijek iznimno vruća.
Slika 1.4.1.:Zemlja u nastanku- užarena kugla
Slika 1.4.1.: Zemlja u nastanku- užarena kugla
Kako se površina Zemlje hladila, na njoj su se odvijale različite pojave. Događale su se, primjerice, vulkanske erupcije te izboji munja i gromova.
Prvi oblik vode na Zemlji bio je u plinovitome agregacijskom stanju. S vremenom je taj oblik prelazio u tekući oblik te su nastajali oceani, mora i rijeke.
Dugo vremena na Zemlji nije bilo života jer su uvjeti bili ekstremni. Temperature tla, vode i plinova na površini bile su visoke, a oluje su bile česte.
Kako se površina Zemlje hladila na njoj su se odvijale različite pojave.
- Događale su se primjerice vulkanske erupcije te izboji munja i gromova.
- Prvi oblik vode na Zemlji bio je u plinovitom agregacijskom stanju.
S vremenom je taj oblik prelazio u tekući oblik te su nastajali oceani, mora i rijeke.
- Dugo vremena na Zemlji nije bilo života, jer su uvjeti bili ekstremni.
Temperature tla, vode i plinova na površini bile su visoke, a oluje su bile česte.
Dan i noć
Osim što se okreću oko Sunca, planeti, uključujući i Zemlju, okreću se oko svoje osi.
Čest model koji se rabi da bi se prikazala vrtnja Zemlje oko njezine osi jest globus.
Planeti se, uključujuči i Zemlju
- okreću oko Sunca
- okreću se oko svoje osi.
Čest model prikaza vrtnje Zemlje oko njezine osi je globus.
Što bi se dogodilo kad bismo usmjerili svjetiljku prema jednomu dijelu prikazanoga globusa i nakon toga zavrtjeli globus?
Kliknite na sliku i saznajte odgovor.
Svjetiljka bi naizmjence osvjetljavala jedan dio globusa, a drugi dio bio bi neosvijetljen.
Ta jednostavna izvedba može se protumačiti kao izmjena dana i noći na Zemlji.
Slično se događa i s našom planetom. U 24 sata Zemlja napravi jedan puni krug oko svoje osi.
Tijekom toga vremenskog razdoblja na određenome području Zemlje izmjenjuju se dan (Zemlja je okrenuta prema Suncu) i noć (Zemlja je okrenuta u suprotnome smjeru i Sunčeve zrake nikako ne mogu doprijeti do njezine površine).
Slično se događa i s našom planetom. U 24 sata Zemlja napravi jedan puni krug oko svoje osi.
Tijekom tog vremenskog perioda na određenom području Zemlje se izmjenjuju
- dan (Zemlja je okrenuta prema Suncu) i
- noć (Zemlja je okrenuta u suprotnom smjeru i sunčeve zrake nikako ne mogu doprijeti do njezine površine).
Slika 1.4.2.: Na kojemu je području na Zemlji prikazana noć? Je li na području Republike Hrvatske dan ili noć?
Slika 1.4.2.: Na kojemu je području na Zemlji prikazana noć? Je li na području Republike Hrvatske dan ili noć?
Zemljin prirodni satelit
Oko Zemlje kruži jedno tijelo koje nazivamo Mjesec.
On je manji i lakši od Zemlje i za njega kažemo da je prirodni satelit, pratitelj Zemlje.
Razlog zašto su cijelo vrijeme Zemlja i Mjesec zajedno jesu međusobne privlačne sile. Zemlja na određeni način i jačinom privlači Mjesec, ali i Mjesec privlači Zemlju i sve što se na Zemlji nalazi.
Oko Zemlje kruži jedno tijelo koje nazivamo Mjesec.
Mjesec je manji i lakši od Zemlje.
Za mjesec kažemo da je prirodni satelit, pratitelj Zemlje.
Razlog zašto su cijelo vrijeme Zemlja i Mjesec zajedno jesu međusobne privlačne sile.
Zemlja na određeni način i jačinom privlači Mjesec, ali i Mjesec privlači Zemlju i sve što se na Zemlji nalazi.
Slika 1.4.3.:Mjesec i Zemlja
Slika 1.4.3.: Mjesec i Zemlja
Budući da Mjesec privlači sve na Zemlji, u trenutku kad je bliže određenomu mjestu na našemu planetu, tada će privući vodu koja je u oceanima, morima i nastat će pojava koju nazivamo plima.
U trenutku kad se Mjesec udalji od toga područja, njegova se privlačna sila na vodu u tome dijelu smanjuje i pojavljuje se oseka.
Promotrite slike i razmislite u kojemu se trenutku fotografiranja Mjesec nalazio bliže mjestu: kada je slikana prva ili druga slika. Objasnite svoj odgovor.
Mjesec privlači sve na Zemlji.
U trenutku kada je Mjesec bliže određenom mjestu na našoj planeti tada će se privući vodu koja je u oceanima, morima i tada će nastati pojava koju nazivamo: plima.
U trenutku kad se Mjesec udalji od tog područja, njegova privlačna sila na vodu u tom dijelu se smanjuje i pojavljuje se oseka.
Promotrite slike i razmislite u kojemu se trenutku fotografiranja Mjesec nalazio bliže mjestu: kada je slikana prva ili druga slika. Objasnite svoj odgovor.
Plima i oseka
plima
oseka
×
plima
oseka
Promatrate li noćno nebo, možete uočiti da se Mjesec svaku noć ne uočava na istome mjestu i nije istoga oblika.
Prvo možete primijetiti da se Mjesec pomiče od zapada prema istoku.
Osim toga svaku se večer prividno mijenja oblik Mjeseca i tada govorimo o Mjesečevim mijenama.
Promatrate li noćno nebo možete uočiti kako se Mjesec svaku noć nije isti.
- ne uočava na istom mjestu,
* niti je istog oblika.
Prvo što možete primijetiti da se Mjesec pomiče od zapada prema istoku.
Osim toga svaku večer prividno se mijenja oblik Mjeseca i tada govorimo o Mjesečevim mijenama.
Slika 1.4.4.: Mjesečeve mijene
Slika 1.4.4.: Mjesečeve mijene
Postavite fotoaparat na jedno mjesto na prozoru gdje vam tijekom dana neće smetati. Napravite fotografiju svaku večer, u isto vrijeme tijekom 30 dana. Proučite kako se prividno položaj i oblik Mjeseca mijenjaju. Zapravo Mjesec kruži oko Zemlje i količina Sunčeve svjetlosti koja ga obasjava odredit će kako ćemo ga mi vidjeti.
Da biste nešto vidjeli, ono ili mora biti izvor svjetlosti ili se svjetlost odbija o predmet pa ga mi uočavamo. Zašto vidimo Mjesec? Vidi li se Mjesec samo po noći? Jeste li ga ikada uočili i danju?
Mjesecu je potrebno 28 dana da bi obišao Zemlju. U tome razdoblju, ovisno o tome kako je Mjesec okrenut u odnosu na Sunce i nas, vidjet ćemo različite veličine Mjeseca.
Proučite sliku. U kojim fazama možemo vidjeti Mjesec?
Slika 1.4.5.:Mjesec tijekom 28 dana vidimo u različitim oblicima jer njegovu površinu različito obasjavaju Sunčeve zrake. Dio Mjeseca koji možete vidjeti jest onaj koji je obasjan.
Postavite fotoaparat na jedno mjesto na prozoru gdje vam tijekom dana neće smetati.
- Napravite fotografiju svaku večer, u isto vrijeme kroz 30 dana.
- Proučite kako se prividno položaj i oblik mjeseca mijenjaju.
Mjesec kruži oko Zemlje i količina Sunčeve svjetlosti koja ga obasjava odredit će kako ćemo ga mi vidjeti.
Da bi vidjeli neko tijelo
- ono ili mora biti samo izvor svjetlosti ili se
- svjetlost odbija o predmet pa ga mi uočavamo.
Što mislite, koji od navedenih razloga je zašto mjesec vidimo?
Vidi li se Mjesec samo po noći?
Jeste li ga ikada uočili i za vrijeme dana?
Mjesecu je da bi obišao zemlju potrebno je 28 dana.
Tijekom tog perioda ovisno kako je okrenut u odnosu na Sunce i nas vidjet ćemo različite „veličine“ mjeseca.
Proučite sliku i odgovorite na pitanje: U kojim fazama možemo vidjeti Mjesec?
Slika 1.4.5..: Mjesec tijekom 28 dana vidimo u različitim oblicima jer njegovu površinu različito obasjavaju Sunčeve zrake. Dio Mjeseca koji možete vidjeti jest onaj koji je obasjan.
Sfere čine naš planet
Biosfera je prostor na Zemlji na kojemu možemo pronaći živi svijet. Ona se dalje može podijeliti na atmosferu, hidrosferu i litosferu. Hidrosferučine svi vodeni prostori na Zemlji: oceani, mora, rijeke, potoci, jezera i podzemne vode. Voda može biti u različitim agregacijskim stanjima. Koja su to agregacijska stanja? O čemu će ovisiti agregacijsko stanje vode? Litosferu čini čvrsti omotač. Atmosferučini plinoviti omotač koji se nalazi oko našega planeta. U sastavu atmosfere nalaze se neki plinovi koji su neophodni za živi svijet. To su kisik i ugljikov(IV) oksid.
Više o ovim slojevima pogledajte u videozapisu te na osnovu videozapisa riješite zadatak.
Biosfera je prostor na Zemlji na kojemu možemo pronaći živi svijet.
Ona se dalje može podijeliti na atmosferu, hidrosferu i litosferu.
Hidrosferu čine svi vodeni prostori na Zemlji: oceani, mora, rijeke, potoci, jezera i podzemne vode.
Voda može biti u različitim agregacijskim stanjima.
- Koja su to agregacijska stanja?
- O čemu će ovisiti agregacijsko stanje vode?
Atmosferučini plinoviti omotač koji se nalazi oko našega planeta.
U sastavu atmosfere nalaze se neki plinovi koji su neophodni za živi svijet. To su kisik i ugljikov (IV) oksid.
Više o ovim slojevima pogledajte u videozapisu.
Na osnovu videozapisa riješite zadatak.
Videozapis započinje prikazom Zemlje iz Svemira. Uočavamo da na Zemlji prevladava plava boja jer je veći dio njene površine prekriven morima i oceanima. Kada bi sa Zemlje uklonili svu vodi vidjeli bi čvrsti sloj Zemljine građe koji nazivamo litosfera. Litosfera se najčešće prikazuje bež bojom, a građena je od velikih litosfernih ploča. Mjesta gdje se ploče spajaju prikazana su narančastim linijama. To su mjesta na kojima se najčešće javljaju potresi i vulkani. Na plošnom prikazu Zemlje vidimo dva agregacijska oblika vode - tekuću vodu (mora, oceani) i led (polovi), a znamo da se javlja i u obliku vodene pare (u atmosferi). Sva voda na Zemlji čini hidrosferu. Kadar nam zatim prikazuje plinoviti omotač zemlje - atmosferu. Osim raznih plinova i vodene pare, u atmosferi se mogu naći i sitne čestice različita podrijetla. Hidrosferu, litosferu i atmosferu zagrijavaju Sunčeve zrake.
Prema opisu na mjestu točkice upišite odgovarajući naziv sloja koji izgrađuje Zemlju.
atmosfera
hidrosfera
litosfera
Plinoviti omotač Zemlje proteže se na nekoliko stotina kilometara iznad površine Zemlje, a sastoji se od plinova dušika, kisika i argona te ostalih plinova poput vodene pare i ugljikova(IV) oksida. U njezinu donjem sloju događa se strujenje zraka koje stvara naše vremenske prilike.
Vodeni omotač Zemlje obuhvaća vodu u svim trima prikazanim omotačima neovisno o tome u kojemu se agregacijskom stanju ona nalazi (led, tekuća voda ili vodena para). Iako je najveći dio Zemljine vode u morima i oceanima, voda u ovom omotaču u stalnome je pokretu i kruženju.
Zemljin stjenoviti omotač koji čini Zemljina kora i gornji dio plašta, podijeljena na litosferne ploče. Ploče se kreću neovisno jedna od druge i bitan su čimbenik u oblikovanju Zemljina reljefa.
Živi svijet naseljava atmosferu do 10-ak km nadmorske visine. U hidrosferi pronađena su živa bića do dubine od 10-ak km, a u litosferi je život moguć do 2 km dubine.
Živi svijet naseljava atmosferu do 10- tak km nadmorske visine.
U hidrosferi su pronađena su živa bića do dubine od 10- tak km.
U litosferi je život moguć do 2 km dubine.
Slika 1.4.6.:Povezanost različitih sfera: hidrosfere, atmosfere, litosfere i biosfere. Mogu li živa bića opstati bez npr. hidrosfere?
Slika 1.4.6.: Povezanost različitih sfera: hidrosfere, atmosfere, litosfere i biosfere.
Biotop+ biocenoza= ekosustav
Na Zemlji se razlikuju različiti biotopi, prostori na kojima neke vrste obitavaju. Oni se međusobno razlikuju s obzirom na uvjete koji na njima vladaju: količini vode, količini i vrsti padalina koje su tijekom godina prisutne, temperaturi, životinjama i biljkama koje ih nastanjuju.
Svaka životna zajednica u prirodi zauzima određeni prostor u kojemu članovi te zajednice zadovoljavaju svoje životne potrebe: kreću se, uzimaju hranu, dišu, nalaze zaklon, zaštitu i u konačnici ugibaju. Bi li životinja koja živi na jednome tipu biotopa mogla preživjeti na drugome? O čemu bi to ovisilo?
Svi organizmi koji žive na određenome biotopu čine biocenozu.
Zajedništvo biotopa i biocenoze čini ekosustavu. On predstavlja određeno jedinstvo između živoga i neživoga na određenome području. Oni jedno bez drugoga ne mogu.
Pogledajte videozapis koji prikazuje ekosustav mora. Opišite što je biotop, a što biocenoza.
Na Zemlji mogu se razlikovati različiti biotopi. Biotopi su prostori na kojem neke vrste obitavaju. Biotopi se međusobno razlikuju s obzirom na:
- uvjete koji na njima vladaju
- količinu vode
- količinu i vrstu padalina koja su tijekom godina prisutna
- temperaturu, a samim time i
- na životinje, biljke koje ih nastanjuju
Svaka životna zajednica u prirodi zauzima određeni prostor.
U tom prostoru u članovi te zajednice zadovoljavaju svoje životne potrebe: kreću se, uzimaju hranu, dišu, nalaze zaklon, zaštitu i u konačnici ugibaju.
Što mislite bi li životinja koja živi na jednom tipu biotopa mogla preživjeti na drugom?
O čemu bi to ovisilo?
Organizmi koji žive na određenom biotopu čine biocenozu.
Odnos između biotopa i biocenoze čini ekosustav.
Ekosustav predstavlja određeno jedinstvo između živog i neživog na određenom području, jedno bez drugoga ne mogu.
Pogledajte videozapis koji prikazuje ekosustav mora. Opišite što biotop, a što biocenozu.
Videozapis započinje prikazom morskoga dna. Na dnu su vidljive spužve, žarnjaci i stijene dok u slobodnoj vodi plivaju brojne vrste riba.
Budući da Sunce ne zagrijava jednoliko sve dijelove Zemlje, uvjeti će se u pojedinim ekosustavima razlikovati. Svi ekosustavi koji imaju istu klimu tvore biome.
Biomi se međusobno razlikuju klimom koju određuju prvenstveno količina oborina/padalina i temperatura.
Kakvi uvjeti vladaju u različitim biomima, pogledajte na slici.
Sunce ne zagrijava jednoliko sve dijelove Zemlje.
Prema količini zagrijavanja uvjeti u pojedinim ekosustavima će se razlikovati. Svi ekosustavi koji imaju istu klimu tvore biome. Biomi se međusobno razlikuju klimom koju određuju prvenstveno
količina oborina/padalina i
temperatura.
Kakvi uvjeti vladaju u različitim biomima pogledajte na slici.
Slika 1.4.7.:Podjela bioma s obzirom na srednju godišnju temperaturu i količinu padalina.
Saznajte više informacija o biomima.
Slika 1.4.7.:Podjela bioma s obzirom na srednju godišnju temperaturu i količinu padalina.
Saznajte više informacija o biomima.
Biomi
Biomi tundra nalaze se na području sjevera Zemlje te južno od Arktika i na Antarktiku. Malo je padalina. Zime su u ovome području duge i oštre, česte su pojave hladnih vjetrova. Kako to utječe na količinu vlage u tlu? Koje prilagodbe na život u tome području imaju životinje? Hoće li u tome području jakih i čestih vjetrova više rasti biljke koje su visoke, poput drveća, ili nisko kao što je grmlje?
Biomi tajge nalaze se u sjevernim dijelovima Europe, Azije i Amerike. Za to područje karakteristične su dugotrajne i hladne zime. Ljeta su nešto toplija i duža nego u biomu tundra, a i padalina ima nešto više.
Biomi pustinje nalaze se podalje od vodnih područja. Na njihovu je području malo padalina. Postoje hladne i tople pustinje. U toplim pustinjama temperatura danju može iznositi i do 50° C, a noću se spušta na oko 0 °C. Hoće li životinje biti aktivne danju, noću ili u sumrak i zoru? Objasnite svoj odgovor.
Biomi tropskih šuma nalaze se u području ekvatora. Temperature tijekom cijele godine kreću se oko 25 °C. Kiša pada gotovo svaki dan, a vlažnost je zraka izrazito visoka. Tu su uvjeti za život najpovoljniji jer su to područja koja su prepuna različitih životinjskih i biljnih vrsta.
Biomi šuma umjerenoga pojasa jesu područja gdje se mogu dobro razlikovati četiri godišnja doba. Količina padalina dostatna je da brojnost vrsta bude velika, ali ne kao u području tropskih šuma.
Biome mediteranskih vazdazelenih šuma obilježava klima koja je pod utjecajem mora i oceana. Koji se medij najsporije hladi: zrak, voda ili tlo? Što se u Dalmaciji ujesen brže hladi: temperatura zraka ili vode? Hoće li se u istome vremenskom razdoblju razlikovati uvjeti koji u Hrvatskoj vladaju na kontinentalnim predjelima i na obali? Ljeta su topla, bez većih oborina. Zime su blage.
Osim kopnenih bioma postoje i vodeni biomi. Oni zauzimaju najveći dio površine našega planeta. Oni su podijeljeni s obzirom na uvjete: biomi mora, oceana i kopnenih voda.
×
Biomi tundra nalaze se na području sjevera Zemlje te južno od Arktika i na Antarktiku. Malo je padalina. Zime su u ovome području duge i oštre, česte su pojave hladnih vjetrova. Kako to utječe na količinu vlage u tlu? Koje prilagodbe na život u tome području imaju životinje? Hoće li u tome području jakih i čestih vjetrova više rasti biljke koje su visoke, poput drveća, ili nisko kao što je grmlje?
Biomi tajge nalaze se u sjevernim dijelovima Europe, Azije i Amerike. Za to područje karakteristične su dugotrajne i hladne zime. Ljeta su nešto toplija i duža nego u biomu tundra, a i padalina ima nešto više.
Biomi pustinje nalaze se podalje od vodnih područja. Na njihovu je području malo padalina. Postoje hladne i tople pustinje. U toplim pustinjama temperatura danju može iznositi i do 50° C, a noću se spušta na oko 0 °C. Hoće li životinje biti aktivne danju, noću ili u sumrak i zoru? Objasnite svoj odgovor.
Biomi tropskih šuma nalaze se u području ekvatora. Temperature tijekom cijele godine kreću se oko 25 °C. Kiša pada gotovo svaki dan, a vlažnost je zraka izrazito visoka. Tu su uvjeti za život najpovoljniji jer su to područja koja su prepuna različitih životinjskih i biljnih vrsta.
Biomi šuma umjerenoga pojasa jesu područja gdje se mogu dobro razlikovati četiri godišnja doba. Količina padalina dostatna je da brojnost vrsta bude velika, ali ne kao u području tropskih šuma.
Biome mediteranskih vazdazelenih šuma obilježava klima koja je pod utjecajem mora i oceana. Koji se medij najsporije hladi: zrak, voda ili tlo? Što se u Dalmaciji ujesen brže hladi: temperatura zraka ili vode? Hoće li se u istome vremenskom razdoblju razlikovati uvjeti koji u Hrvatskoj vladaju na kontinentalnim predjelima i na obali? Ljeta su topla, bez većih oborina. Zime su blage.
Osim kopnenih bioma postoje i vodeni biomi. Oni zauzimaju najveći dio površine našega planeta. Oni su podijeljeni s obzirom na uvjete: biomi mora, oceana i kopnenih voda.
Građa živih bića
Sva živa bića izgrađena su od stanica. Ljudsko se tijelo na prvi pogled može podijeliti na glavu, trup, noge i ruke, ali ono je mnogo složenije građe. Ljudsko je tijelo izgrađeno od stanica. Više stanica udruženih zajedno tvore tkivo. Možda ste čuli za mišićno ili koštano tkivo, a i krv je jedna vrsta tkiva. Različite vrste tkiva organizirana u jednu tvorevinu koja ima jedinstvenu ulogu naziva se organ. Nabrojite neke organe u ljudskome tijelu. Organi ne mogu funkcionirati svaki za sebe, oni obavljaju određeni rad. Organi, primjerice želudac, može usitnjavati i rastavljati hranu na manje dijelove, ali tu hranu potrebno mu je dostaviti, a tijelo neće imati nikakvu korist od hranjivih tvari ako se one raznesu po cijelome tijelu. Zato su svi organi međusobno povezani u sustave organa. Sustavi organa jesu: probavni, živčani, sustav organa za izlučivanje ili krvožilni sustav. Svi sustavi organa u tijelu čine jednu cjelinu – organizam.
Sva živa bića izgrađena su od stanica.
Kada pogledamo ljudsko tijelo ono se može podijeliti na glavu, trup, noge i ruke.
Tijelo je ali daleko složenije građe od one koju vidimo na prvi pogled. Ljudsko tijelo je izgrađeno od stanica.
Više stanica udruženih zajedno nazivaju se tkivo.
- Možda ste čuli za mišićno ili koštano tkivo, a i krv je jedna vrsta tkiva.
Različite vrste tkiva organiziraju se u tvorevinu koja ima jedinstvenu ulogu,organ.
Za koje ste organe čuli da postoje u ljudskom tijelu?
Organi ne mogu funkcionirati svaki za sebe, oni obavljaju određeni rad.
Npr. želudac može usitnjavati i rastavljati hranu na manje dijelove.
Želucu hranu netko treba dostaviti.
Svi su organi međusobno povezani u sustave organa.
Neki od sustava organa su: probavni, živčani, sustav organa za izlučivanje ili krvožilni sustav.
Svi sustavi organa u tijelu čine jednu cjelinu- organizam.
Slika 1.4.8.:Od atoma do organizma
Slika 1.4.8.: Od atoma do organizma
Treba biti umjeren, ali održiv
Vrsta od koje se razvio i današnji čovjek razvila se prije 3,5 milijuna godina. Kada bismo usporedili kako se ta vrsta ponašala, koje je navike imala i kako je izgledala, teško da bismo odmah mogli zaključiti da je to naš daleki predak.
Prve civilizacije razvijale su se u blizini rijeka. Zašto? Razvojem tih civilizacija povećavao se čovjekov utjecaj na okolinu. On je svojim postupcima aktivno mijenjao okoliš. Gradnja nastambi, cesta, uzgajanje biljka i životinje samo su neki postupci kojima je čovjek mijenjao okoliš. Kako su se razvijali načini obavljanja rada, putovanja, gradnje, tako je i mijenjanje okoliša bivalo sve intenzivnije. Uporaba fosilnih goriva u trenutku svoga vrhunca, osim korisnoga dijela, potaknula je niz procesa i pojava koji danas ima za posljedicu onečišćenje okoliša, zatopljenje atmosfere i topljenje leda. Danas se razmišlja kako umanjiti negativan utjecaj na okoliš. Takav način promišljanja usmjeren je na održivi razvoj.
Vrsta od koje se razvio i današnji čovjek razvila se prije 3.5 milijuna godina.
Teško bi mogli zaključiti da je ta davna vrsta naš predak kad bi usporedili
- kako se ponašala,
- koje navike je imala i
- kako je izgledala.
Prve civilizacije razvijale su se u blizini rijeka.
Što mislite zašto?
Razvojem tih civilizacija povećavao se utjecaj čovjeka na svoju okolinu.
Čovjek je svojim postupcima aktivno mijenjao okoliš, kao što su, primjerice :
- gradnja nastambi, cesta,
- uzgajanje biljaka i životinja.
Kako su se razvijali načini obavljanja rada, putovanja, gradnje tako je i mijenjanje okoliša bivao sve intenzivnije.
Uporaba fosilnih goriva ima za posljedicu onečišćenje okoliša, zatopljenje atmosfere, topljenje leda.
Danas se razmišlja kako umanjiti negativan utjecaj na okoliš.
Takav način promišljanju je usmjeren na održiv razvoj.
Jeste li se ikada zapitali što ćemo ako uništimo Zemlju? Hoćemo li se preseliti na Mjesec? Klikom na tekstne dijelove fotografije otvorit ćete kartice sa zanimljivim informacijama o uvjetima na Mjesecu koji bi nam onemogućivali preživljavanje.
sunčeva svjetlost
atmosfera
voda
temperatura
biljke
tlo
Za kraj...
Utjecaj na okoliš ne ostaje samo u okvirima našega planeta. Na našemu planetu postoji problem sa zbrinjavanjem otpada, ali taj se problem pojavljuje već i u dijelu oko Zemlje. Oko našega planeta, u njegovoj orbiti, osim prirodnoga satelita Mjeseca, nalazi se i niz umjetnih satelita, čovjekovih proizvoda. Postoji podatak iz 2017. godine da je u tome trenutku oko Zemlje kružilo više 34 000 objekata koji su veći od 10 cm. U orbiti se također nalazi i više od 900 000 različitih objekata većličine od 1 mm od 1 cm. Odnavedenih objekata samo je 8950 satelita koji imaju ulogu praćenja vremenskih prilika, omogućavanja rada navigacijskih uređaja, komunikaciju putem mobilnih uređaja i sl. Preostalih su bezvrijedni, tj. oni predstavljaju opasno smeće. Neki od njih su odbačeni raketni dijelovi ili sateliti.
Utjecaj na okoliš ne ostaje samo u okvirima našega planeta. Na našemu planetu postoji problem sa zbrinjavanjem otpada.
Taj se isti problem pojavljuje već i u dijelu oko Zemlje.
Oko našega planeta, u njegovoj orbiti, osim prirodnoga satelita Mjeseca, nalazi se i niz umjetnih satelita, čovjekovih proizvoda.
Postoji podatak iz svibnja 2013. godine da je u tome trenutku oko Zemlje kružilo 13 977 različitih objekata.
Od toga su samo 1327 sateliti koji imaju ulogu praćenja vremenskih prilika, omogućavanja rada navigacijskih uređaja, komunikaciju putem mobilnih uređaja i sl.
Preostalih 12 650 su bezvrijedni, tj. oni su smeće. Neki od njih su odbačeni raketni dijelovi.
Slika 1.4.9.: Čovjekov utjecaj širi se i izvan okvira našega planeta.
Slika 1.4.9.: Čovjekov utjecaj širi se i izvan okvira našega planeta.
.png)
-%20gotovo.jpg)
