Kada jedete klementinu, možete naići na košticu /sjemenku. Čemu ona služi? Imaju li te sjemenke sve biljke čije plodove jedete? Razmislite koja je dobra, a koja loša strana toga što u nekim plodovima nema sjemenke.
Slika 2.3.1.:Plod klementine
Većina biljaka koje nas okružuju jesu biljke sjemenjače, odnosno one koje sadrže sjemenku. Mahovine i papratnjače jednostavnije su skupine biljaka koje nemaju sjemenku. Je li sjemenka donijela prednost u zastupljenosti?
Kada jedete klementinu možete naići na košticu /sjemenku.
Čemu ona služi?
Imaju li sve biljke čije plodove jedete sjemenke ?
Razmislite koja je dobra, a koja loša strana toga što u nekim plodovima nema sjemenke.
Slika 2.3.1.: Plod klementine
Većina biljaka koje nas okružuju jesu biljke sjemenjače, odnosno one koje sadrže sjemenku.
Mahovine i papratnjače jednostavnije su skupine biljaka koje nemaju sjemenku.
Je li sjemenka donijela prednost u zastupljenosti?
Razmnožavanje biljaka
S obzirom na zastupljenost sjemenjača u našemu životu, životni ciklus biljaka pojasnit ćemo na primjeru biljaka cvjetnjača. Kada biljka cvjetnjača, koja se razvila iz sjemenke, razvije svoju vlastitu sjemenku, tada se smatra da je prošla kroz jedan životni ciklus. Ove biljke stvaraju svoje potomke na dva načina: spolno i nespolno. Nespolno razmnožavanje događa se pomoću dijela biljke kada se primjerice iz njezine stabljike, korijena ili lista razvije nova biljka.
Životni ciklus biljaka opisat ćemo na primjeru cvjetnjača.
Kada biljka koja se razvila iz sjemenke razvije svoju vlastitu sjemenku, tada se smatra da je prošla kroz jedan životni ciklus.
Biljke stvaraju svoje potomke na dva načina:
Nespolno razmnožavanje događa se pomoću dijela biljke kada se primjerice iz njezine:
stabljike,
korijena ili
lista
razvije nova biljka.
Ukoliko pažljivo otkinete list afričke ljubičice i usadite ga u zemlju, nakon nekoga će se vremena razviti u potpuno novu biljku koja ima biljku koja ima stabljiku, listove i korijenje. Ona će razviti i cvjetove, a nakon oplodnje nastat će i plod.
Za spolno razmnožavanje biljke moraju imati spolne organe. Kod biljke cvjetnjače organ koji nosi spolne organe naziva se cvijet. Muški spolni organi nazivaju se prašnici, dok je tučak ženski spolni organ. U njima nastaju muške (spermalne) i ženske (jajne) spolne stanice.
Slika 2.3.2.: Spolni organi tulipana
U prašnicima se nalaze peludna zrnca u kojima nastaju muške spolne stanice. Prijenos peludnih zrnaca do ženskih spolnih stanica može se događati djelovanjem vjetra, životinja i čovjeka. Prijenos se naziva oprašivanje.
Slika 2.3.3.:Prijenos peludnih zrnaca vjetrom
Stapanjem muške i ženske spolne stanice nastaje stanica iz koje se može razviti sjemenka. Gdje se većinom nalaze sjemenke biljaka?
Za spolno razmnožavanje biljke moraju imati spolne organe.
Kod biljke organ koji nosi spolne organe naziva se cvijet.
Muški spolni organi nazivaju se prašnici.
Ženski je spolni organ tučak.
U tučku i prašnicima nastaju muške (spermalne) i ženske (jajne) spolne stanice.
Slika 2.3.2.: Spolni organi tulipana
U prašnicima se nalaze peludna zrnca u kojima nastaju muške spolne stanice.
Prijenos peludnih zrnaca do ženskih spolnih stanica može se događati djelovanjem:
vjetra,
životinja i
čovjeka.
Prijenos se naziva oprašivanje.
Slika 2.3.3.: Prijenos peludnih zrnaca vjetrom
Stapanjem muške i ženske spolne stanice nastaje stanica iz koje se može razviti sjemenka.
Gdje se većinom nalaze sjemenke biljaka?
U naznačene prostore upišite odgovarajuće nazive i na taj način pojasnite razmnožavanje biljaka.
To su . Oni su spolni organi u kojima nastaju zrnca.
To je . On je spolni organ. U njemu se nalazi stanica.
Prijenos zrnaca naziva se .
Na kraju razmnožavanja razvija se .
Stapanje muške i ženske spolne stanice naziva se .
Možete li na temelju do sada pročitanoga sastaviti priču o sjemenci koja odlazi u svijet, primjerice djelovanjem vjetra? Što će se dogoditi s njom? Napišite kratku priču u svoje bilježnice i sačuvajte je za poslije.
Riješite interaktivni zadatak o razvoju sjemenke soje i na taj način provjerite jeste li bili u pravu kada ste opisali životni put svoje sjemenke.
Možete li na temelju do sada pročitanoga sastaviti priču o sjemenci koja odlazi u svijet, primjerice djelovanjem vjetra? Što će se dogoditi s njom?
Napišite kratku priču u svoje bilježnice i sačuvajte je za poslije.
Riješite interaktivni zadatak o razvoju sjemenke soje i na taj način provjerite jeste li bili u pravu kada ste opisali životni put svoje sjemenke.
Kako biste dodatno utvrdili svoje znanje pogledajte videozapis o razvoju ploda jedne od poznatih voćaka.
Kako biste utvrdili svoje znanje pogledajte videozapis o razvoju ploda jedne od poznatih voćaka.
Videozapis započinje prikazom livade na kojoj se nalazi nekoliko stabala različitih veličina. Kadar se zatim usmjerava prema stablu koje se nalazi u desnom kutu. Riječ je o stablu kruške. Ova voćka srodna je jabuci, dunji i ruži. Cvate u travnju i ima cvjetove bijele boje. Oprašivanje obavljaju kukci poput pčele ili bumbara. Nakon oprašivanja i oplodnje, (stapanja jezgri ženske i muške spolne stanice) razvija se plod kruške. Cvijet se suši, a plod se razvija tijekom cijeloga ljeta. Plodovi se beru u jesen, a u svome središtu čuvaju sjemenke u kojima se nalazi zametak nove biljke. Ako sjemenka padne na plodno tlo, iz nje se može razviti nova biljka kruške.
Povezanost biljaka i životinja
Životinjski i biljni svijet povezani su na različite načine. Osim što životinje jedu biljke, one im u nekim slučajevima pomažu pri razmnožavanju. U prijenosu muških spolnih stanica ili rasprostranjivanjem plodova u kojima je sjemenka, životinje mogu odigrati ključne uloge.
Životinjski i biljni svijet povezani su na različite načine.
Životinje
jedu biljke i tako
pomažu pri razmnožavanju.
Sudjeluju u prijenosu muških spolnih stanica ili rasprostranjivanju plodova u kojima je sjemenka.
Oprašivanje i rasprostranjivanje
Pčela će prenijeti peludna zrnca s jednog cvijeta na drugi. Pomaže li u ovom slučaju pčela u oprašivanju ili rasprostranjivanju ploda?
Ptica će pojesti plod tise, a putem probavnog sustava će sjemenku izbaciti na drugom mjestu iz probavnog sustava. Hoće li iz izbačene sjemenke izrasti nova biljka?
Čičak će se pričvrsti za dlaku životinje na jednom mjestu. Životinja će neko vrijeme nositi čičak i kad joj počne smetati ona će ga skinuti na drugom mjestu. Što će se dogoditi tada s čičkom?
×
Pčela će prenijeti peludna zrnca s jednog cvijeta na drugi. Pomaže li u ovom slučaju pčela u oprašivanju ili rasprostranjivanju ploda?
Ptica će pojesti plod tise, a putem probavnog sustava će sjemenku izbaciti na drugom mjestu iz probavnog sustava. Hoće li iz izbačene sjemenke izrasti nova biljka?
Čičak će se pričvrsti za dlaku životinje na jednom mjestu. Životinja će neko vrijeme nositi čičak i kad joj počne smetati ona će ga skinuti na drugom mjestu. Što će se dogoditi tada s čičkom?
Životni ciklusi različito traju
Kada biljka koja se razvila iz sjemenke razvije svoju vlastitu sjemenku, tada se smatra da je prošla jedan životni ciklus. Neke biljke rastu već više stotina godina i za to su vrijeme puno puta razvile sjemenke. To su višegodišnje biljke. Biljke poput ruže, hrasta ili jabuke opstaju dugi niz godina i na godišnjoj razini stvaraju cvijet, plod i u njemu sjemenke iz kojih se mogu razviti nove biljke.
Kada biljka koja se razvila iz sjemenke razvije svoju vlastitu sjemenku, tada se smatra da je prošla jedan životni ciklus.
Neke biljke rastu već stotinama godina i za to su vrijeme puno puta razvile sjemenke.
To su višegodišnje biljke.
Biljke poput ruže, hrasta ili jele opstaju dugi niz godina. Svake godine one stvaraju cvijet, plod i u njemu sjemenke. Iz sjemenki se mogu razviti nove biljke.
Maslina
Maslina je vrsta koja je među najdugovječnijim u našoj zemlji. Premda među maslinama i sekvojama ima jako starih jedinki, oko 2000 godina, u području Švedske pronađene su jele za koje se smatra da su stare između 4000 i 5500 godina. Što se u svijetu događalo kada su posađeni ovi „svjedoci povijesti“?
Neke biljke nakon razvoja sjemenki ugibaju te one imaju kratki životni ciklus koji traje jednu godinu ili dvije godine. Primjer za biljku koja se u jednoj godini od sjemenke razvije u odraslu jedinku s cvijetom, plodom i sjemenkom jest rajčica. Ona je jednogodišnja biljka. Mrkva je dvogodišnja biljka.
Neke biljke nakon razvoja sjemenki ugibaju. Njihov životni ciklus traje jednu godinu ili dvije godine.
Primjer za biljku koja se u jednoj godini od sjemenke razvije u odraslu jedinku s cvijetom, plodom i sjemenkom jest rajčica.
Rajčica je jednogodišnja biljka.
Mrkva je dvogodišnja biljka
Prve se godine od sjemenke mrkve razvijaju dijelovi biljke, ali ne dolazi do razvoja cvijeta, pa samim time ni sjemenke. Što mislite zašto mi u našim vrtovima uzgajamo mrkvu jednu, a ne dvije godine?
Od svih vjesnika proljeća visibaba je biljka koja prva procvjeta: već krajem siječnja.
Od svih vjesnika proljeća visibaba je biljka koja prva procvjeta.
Ona cvjeta krajem mjeseca siječnja.
Visibabu možete vidjeti do kraja ožujka, kada biljka opet prelazi u stanje mirovanja. Nadzemni dio biljke više se ne može uočiti, a podzemni, njezina lukovica, miruje sve do idućega siječnja i ponovne cvatnje. S obzirom na to da je to višegodišnja biljka, iz jedne lukovice više će se puta razvijati stabljika i cvijet.
Znate li koje su još biljke vjesnici proljeća i nakon cvjetanja preživljavaju kao lukovica u zemlji?
Znate li koje su još biljke vjesnici proljeća i nakon cvjetanja preživljavaju kao lukovica u zemlji?
Organi biljaka koji se razvijaju iznova
Pojedini organi biljke mogu živjeti različito dugo. Tako će npr. list kod listopadnog drveća postojati samo jednu godinu, i to od proljeća do jeseni.
Pojedini organi biljke mogu živjeti različito dugo.
List kod listopadnog drveća postojat će samo jednu godinu; od proljeća do jeseni.
Život lista
Životni vijek jednog lista ovisi kojoj biljci pripada. Tako npr. lišće na listopadnom drveću živi od proljeća do kasne jeseni. Njegova uloga je obavljanje procesa fotosinteze, otpuštanje viška vode.
Lišće bora - iglice preživljavaju kroz više godina. Izmjenjuju se pomalo te gotovo nikada nećemo vidjeti golo stablo.
×
Životni vijek jednog lista ovisi kojoj biljci pripada. Tako npr. lišće na listopadnom drveću živi od proljeća do kasne jeseni. Njegova uloga je obavljanje procesa fotosinteze, otpuštanje viška vode.
Lišće bora - iglice preživljavaju kroz više godina. Izmjenjuju se pomalo te gotovo nikada nećemo vidjeti golo stablo.
Biljke dugog i kratkog dana
One biljke koje razvijaju organe poput cvijeta i ploda, međusobno se razlikuju prema količini svjetlosti koja im je potrebna da se od cvijeta razvije sjemenka s plodom. Tako postoje biljke dugoga dana, kojima je za navedeni razvoj potrebna duljina dana, tj. dostupnost svjetlosti 14 i više sati. To su primjerice luk, kupus, salata, djetelina, kukuruz, gladiole ili perunike. Biljke kratkoga dana cvjetaju kad je dan kraći od 14 sati, primjerice paprika, krastavac, grah, patlidžan, jagoda, soja ili krumpir.
Biljke se međusobno razlikuju prema količini svjetlosti koja im je potrebna da se od cvijeta razvije sjemenka s plodom.
Postoje biljka dugoga dana kojima je za navedeni razvoj potrebna svjetlost 14 i više sati.
Biljke dugoga dana su luk, kupus, salata, djetelina, kukuruz, gladiole ili perunike. Biljke kratkoga dana cvjetaju kada je dan kraći od 14 sati.
Biljke kratkoga dana su paprika, krastavac, grah, patlidžan, jagoda, soja ili krumpir.
Kad se čovjek umiješa
Promjena boje lista povezana je s intenzitetom odvijanja procesa fotosinteze, a on je u direktnoj vezi s količinom Sunčeve svjetlosti. Intenzivna umjetna rasvjeta remeti i bioritam biljaka. Tako će u parkovima koji su osvijetljeni 24 sata na dan biljke duže zadržavati listove. Nekim vrstama biljaka dodatna će količina svjetlosti pogodovati, ali ne svima. Tu će pojavu iskorištavati i čovjek kada želi u kraćem vremenu uzgojiti biljku.
Promjena boje lista povezana je s intenzitetom odvijanja procesa fotosinteze.
Koliko će intentzivno biljka obavljati fotosintezu ovisi o količini Sunčeve svjetlosti.
Intenzivna umjetna rasvjeta remeti i bioritam biljaka.
U parkovima koji su osvjetljeni 24 sata na dan biljke će duže zadržavati listove.
Nekim će vrstama biljaka dodatna količina svjetlosti pogodovati, ali ne svima. To će iskoristiti čovjek kada želi u kraćem vremenu uzgojiti biljku.
Sobne biljke
Jedna vrsta fikusa je u krajevima s velikom količinom vlage i svjetlosti, primjerice u Aziji drvenasta biljka. U Hrvatskoj se taj isti fikus uzgaja kao sobna biljka, a uz pravilno održavanje možda naraste najviše do dva metra visine.
Uzgajanje biljaka za potrebe u domu manje je zahtjevno od držanja životinja, kućnih ljubimaca. Što je biljkama potrebno da bi one rasle i razvijale se u vašem stanu/ kući?
Ukoliko biljka ne razvija cvijet i plod, znači li to da su zadovoljeni svi uvjeti potrebni da bi imala potpuni životni ciklus?
×
Jedna vrsta fikusa je u krajevima s velikom količinom vlage i svjetlosti, primjerice u Aziji drvenasta biljka. U Hrvatskoj se taj isti fikus uzgaja kao sobna biljka, a uz pravilno održavanje možda naraste najviše do dva metra visine.
Uzgajanje biljaka za potrebe u domu manje je zahtjevno od držanja životinja, kućnih ljubimaca. Što je biljkama potrebno da bi one rasle i razvijale se u vašem stanu/ kući?
Ukoliko biljka ne razvija cvijet i plod, znači li to da su zadovoljeni svi uvjeti potrebni da bi imala potpuni životni ciklus?
Na cikluse biljaka čovjek utječe i uzgajanjem biljaka za prehranu. Tako se danas može u rano proljeće ili kasnu jesen jesti mladi luk ili rajčica. To se postiže uzgojem biljaka u kontroliranim uvjetima, najčešće plastenicima. Čovjek u njima omogućava povoljne životne uvjete, kao primjerice količinu svjetlosti, vodu i temperaturu. Time potiče biljku da raste i razvija plod u godišnjemu dobu u kojem ona to u prirodi ne radi.
Slika 2.3.4.:Uzgajanje povrća u plasteniku
Na cikluse biljaka čovjek utječe i uzgajanjem biljaka za prehranu.
U rano proljeće ili kasnu jesen možemo jesti mladi luk ili rajčicu.
To se postiže uzgojem biljaka u kontroliranim uvjetima, najčešće plastenicima.
Čovjek u njima omogućava povoljne životne uvjete, kao primjerice količinu svjetlosti, vodu i temperaturu.
Time potiče biljku da raste i razvija plod u godišnjemu dobu u kojem ona to u prirodi ne radi.
Slika 2.3.4.: Uzgajanje povrća u plasteniku
Za kraj...
Kada biljka koja se razvila iz sjemenke razvije svoju vlastitu sjemenku, tada se smatra da je prošla jedan životni ciklus. Neke biljke žive samo jednu godinu ili dvije godine, a neke su višegodišnje. Pojedini dijelovi biljaka mogu biti višegodišnji ili imati kraći životni vijek, poput lista koji svake godine iznova raste na biljci. Razmnožavanje biljaka može se odvijati nespolno (dijelom korijena, stabljike ili lista) ili spolno (spajanjem muške i ženske spolne stanice, pri čemu nastaje sjemenka). Životinje i pojave, poput vjetra ili voda, mogu sudjelovati u razmnožavanju, odnosno prenošenju peludi ili rasprostiranju biljaka.
Kada biljka koja se razvila iz sjemenke razvije svoju vlastitu sjemenku, tada se smatra da je prošla jedan životni ciklus.
Neke biljke žive samo jednu godinu ili dvije godine, a neke su višegodišnje.
Pojedini dijelovi biljaka mogu biti višegodišnji ili imati kraći životni vijek, poput lista koji svake godine iznova raste na biljci.
Razmnožavanje biljaka može se odvijati:
nespolno (dijelom korijena, stabljike ili lista) i
spolno (spajanjem muške i ženske spolne stanice, pri čemu nastaje sjemenka).
Životinje i pojave, poput vjetra ili voda, mogu sudjelovati u razmnožavanju:
prenošenju peludi i
rasprostiranju biljaka.
1/5
Kako se razmnožavaju biljke?
2/5
Iz čega se razvija biljka koja je nastala spolnim putem?
3/5
Što od navedenog NIJE organ biljke?
4/5
Kako se naziva proces kojim npr. životinje raznose plodove ili sjemenke s jednog područja na drugo?
✓×
Ispravan odgovor:
Kako se naziva proces kojim npr. životinje raznose plodove ili sjemenke s jednog područja na drugo?
5/5
Čovjek utječe na rast i razvoj biljaka omogućujući im povoljne životne uvjete.
.jpg)
