Sigurno imate prijatelje kojima spremnost na neke aktivnosti ovisi o dobu dana ili večeri. Nekome više odgovaraju jutarnje aktivnosti, a netko je više spreman za rad, učenje i vježbanje predvečer. Istina je da to može ovisiti o tome jeste li bili aktivni tijekom dana pa ste možda predvečer umorni. Ipak, svatko od nas ima određeni bioritam. Jeste li čuli za taj pojam? S čime ga povezujete?
Sigurno imate prijatelje kojima spremnost za neke aktivnosti ovisi o dobu dana ili večeri.
Nekome više odgovaraju jutarnje aktivnosti, a
netko je više spreman za rad, učenje i vježbanje predvečer.
Svatko od nas ima određeni bioritam.
Jeste li čuli za pojam bioritam?
S čime ga povezujete?
Građa ljudskoga tijela
Naše se tijelo, premda funkcionira kao skladna cjelina, sastoji od niza različitih dijelova. Osnovna su građevna jedinca stanice. Istovrsne stanice (stanice s istom funkcijom) međusobno se udružuju u veće organizacije: tkiva. Postoje različite vrste tkiva s obzirom na ulogu i građu, primjerice pokrovno (koža) ili vezivno (krv). Živčano tkivo omogućuje primanje i obradu različitih informacija iz tijela, ali i iz okoline. Mišićno tkivo omogućuje pokretanje tijela, ali i organa. Različita tkiva tvore organe.
Slika 2.4.1.:Prepoznajete li neke od organa? Znate li gdje su oni smješteni u tijelu?
Bez nekih organa, poput oka ili slijepoga crijeva, čovjek može preživjeti. Bez organa kao što su srce, pluća ili jetra ne može. Ti organi nazivaju se vitalni organi. Prestankom njihovoga rada dolazi do smrti. Promotrite kako je građeno ljudsko tijelo.
Naše tijelo, iako funkcionira kao skladna cjelina, sastoji se od niza različitih dijelova. Osnovna su građevna jedinca našega tijela stanice.
Stanice se međusobno udružuju u veće organizacije: tkiva.
Postoje različite vrste tkiva a obzirom na ulogu i građu.
Primjerice:
Pokrovno (koža) ili vezivno (krv).
Živčano tkivo omogućuje primanje i obradu različitih informacija iz tijela, ali i iz okoline.
Mišićno tkivo omogućuje pokretanje tijela, ali i organa. Različita tkiva tvore organe.
Slika 2.4.1.: Prepoznajete li neke od organa? Znate li gdje su oni smješteni u tijelu?
Bez nekih organa čovjek može preživjeti, poput oka ili slijepoga crijeva.
Bez organa kao što su srce, pluća, jetra čovjek ne može preživjeti.
Organi bez kojih čovjek ne može preživjeti nazivaju se vitalni organi.
Prestankom rada vitalnih organa dolazi do smrti.
Promotrite kako je građeno ljudsko tijelo.
Organizacija na primjeru jednog organskog sustava
Srce je izgrađeno od niza stanica međusobno spojenih u tkivo.
Srce je organ koji potiskuje krv kroz tijelo. Izgrađeno je od različitih vrsta tkiva.
Srce sa svim žilama i krvi unutar njih čini krvožilni sustav.
Svi organski sustavi čine organizam ili jedinku.
×
Srce je izgrađeno od niza stanica međusobno spojenih u tkivo.
Srce je organ koji potiskuje krv kroz tijelo. Izgrađeno je od različitih vrsta tkiva.
Srce sa svim žilama i krvi unutar njih čini krvožilni sustav.
Svi organski sustavi čine organizam ili jedinku.
Pomoću interaktivnog zadatka provjerite svoje znanje o organskim sustavima čovjeka. Klikom na naziv organa pojavit će vam se prikaz čovjeka na kojem morate točno smjestiti odabrani organ (klikom na točnu crvenu oznaku), a zatim ga pridružiti i odgovarajućem organskom sustavu.
Pomoću interaktivnog zadatka provjerite svoje znanje o organskim sustavima čovjeka.
Klikom na naziv organa pojavit će vam se prikaz čovjeka na kojem morate točno smjestiti odabrani organ (klikom na točnu crvenu oznaku).
Nakon toga organ treba pridružiti odgovarajućem organskom sustavu.
Dopunite rečenice pojmovima koji nedostaju i na taj način pojasnite zadaće organskih sustava čovjeka.
Izmjenu plinova između organizma i okoliša obavlja ✓×.
Prijenos i izmjenu tvari u organizmu osigurava ✓×.
Usitnjavanje i razgradnju hranjivih tvari u organizmu obavlja ✓×.
Oslonac tijelu i sposobnost obavljanja raznih radnji tijelu daje ✓×.
Pročišćava krv i izlučuje štetne tvari iz organizma ✓×.
Upravlja složenim radnjama i usklađuje rad ostalih organa ✓×.
Ispravan odgovor:
Dopunite rečenice pojmovima koji nedostaju i na taj način pojasnite zadaće organskih sustava čovjeka.
Izmjenu plinova između organizma i okoliša obavlja .
Prijenos i izmjenu tvari u organizmu osigurava .
Usitnjavanje i razgradnju hranjivih tvari u organizmu obavlja .
Oslonac tijelu i sposobnost obavljanja raznih radnji tijelu daje .
Pročišćava krv i izlučuje štetne tvari iz organizma .
Upravlja složenim radnjama i usklađuje rad ostalih organa .
Iako su stanice mikroskopskih veličina, njihova se građa također može proučavati. Stanice su izgrađene od dijelova, kao što su, primjerice, jezgra, koja kontrolira sve procese u stanici, i stanična membrana, koja obavija stanicu. Stanica je ispunjena citoplazmom, a ona je velikim dijelom sastavljena od molekula vode. Jeste li čuli za još neke molekule? Molekule su izgrađene od sitnijih čestica, atoma.
Iako su stanice mikroskopskih veličina, njihova se građa također može proučavati.Stanice su izgrađene od dijelova kao što su, primjerice:
jezgra koja kontrolira sve procese u stanici i
stanična membrana koja obavija stanicu.
Stanica je ispunjena citoplazmom.
Citoplazma je velikim dijelom sastavljena od molekula vode.
Jeste li čuli za još neke molekule?
Molekule su izgrađene od sitnijih čestica, atoma.
Razdoblja u životu čovjeka
Svaki čovjek svoje životno putovanje započinje s jednom stanicom koja je nastala stapanjem muške i ženske spolne stanice (zigota). Prvih devet mjeseci razvoja odvija se u maternici, organu koji je dio ženskoga spolnoga sustava. Razvoj u majčinoj utrobi traje devet mjeseci i završava rođenjem. Nakon toga čovjek prolazi pet razdoblja: djetinjstvo, pubertet,mladenaštvo izrelost i starost. Pojedina razdoblja imaju neke svoje specifičnosti i karakteristike. Možete li navesti neke od njih?
Svaki čovjek svoje životno putovanje započinje s jednom stanicom koja je nastala stapanjem
muške spolne stanice i
ženske spolne stanice.
Prvih devet mjeseci razvoj se odvija u maternici, organu koji je dio ženskoga spolnoga sustava. Nakon razvoja u majčinoj utrobi i rođenja, čovjek prolazi pet razdoblja:
djetinjstvo,
pubertet,
mladenaštvo,
zrelost i
starost.
Razdoblja imaju neke svoje specifičnosti i karakteristike.
Razmislite koje su specifičnosti čovjekovih životnih razdoblja.
Videozapis započinje vremenski ubrzanim prikazom razdoblja u životu čovjeka na primjeru djevojčice. Pratimo promjene na njenom licu od djetinjstva do starosti. Zatim u videozapisu možemo malo detaljnije promotriti što se događa u pojedinom razdoblju. Vidimo plod tijekom razvoja za vrijeme trudnoće i promjene koje mu se događaju tijekom devet mjeseci. Zaštitu mu pruža maternica majke te vodenjak i plodova voda. Zatim vidimo prikaz igre na trampolinu. Na njemu se igraju djeca različite starosti koja se nalaze u djetinjstvu. U tom razdoblju intenzivno učimo i to uglavnom oponašajući osobe iz svoje okoline (često su to upravo vršnjaci). Nakon djetinjstva slijedi razdoblje puberteta u kojem se događaju brojne promjene koje nam omogućavaju sazrijevanje. Tada vrijeme najrađe provodimo s prijateljima. U mladenaštvu već donosimo odluke vezane uz studij ili prve poslove. U ovom razdoblju postajemo i zakonski punoljetni. Nakon mladenaštva slijedi zrelost. Zrelost je često najduže životno razdoblje, a povezano je uz posao, obitelj i hobije. Prestankom radne aktivnosti (oko 65. godine života) osoba ulazi u razdoblje starosti kada uživa u krugu obitelji i bavi se hobijima.
Donošenje odluka nije na istoj razini u svim životnim dobima. Malo će dijete donositi odluke o vrsti igre ili kako će se kretati. Osoba koja je u zrelom razdoblju donosi odluke o osnivanju obitelji ili početku i prestanku rada. Koje odluke vi donosite u ovome razdoblju kojemu se nalazite? Kako one mogu utjecati na vaš život?
Donošenje odluka nije na istoj razini u svim životnim dobima.
Malo će dijete donositi odluke o vrsti igre ili kako će se kretati.
Osoba koja je u zrelom razdoblju donosi odluke o osnivanju obitelji ili početku i prestanku rada.
Koje odluke vi donosite u ovome razdoblju kojemu se nalazite?
Kako odluke mogu utjecati na vaš život?
Promjene u pubertetu
Pubertet je razdoblje tijekom kojega dolazi do fizičkih, ali i psihičkih promjena. Tijekom puberteta tijelo dječaka i djevojčica intenzivno se mijenja. Riješite zadatak i razmislite o promjenama koje se događaju tijekom puberteta. Slova uz odgovarajuće pojmove/promjene povlačenjem rasporedite u odgovarajuće prostore.
Pubertet je razdoblje tijekom kojega dolazi do
fizičkih promjena, ali i
psihičkih promjena.
Tijekom puberteta tijelo dječaka i djevojčica intenzivno se mijenja.
Riješite zadatak.
Razmislite o promjenama koje se događaju tijekom puberteta.
Slova uz odgovarajuće pojmove/promjene povlačenjem rasporedite u odgovarajuće prostore.
Stvaranje spolnih stanica
Velika promjena koja se događa u pubertetu jest izlučivanje spolnih hormona i stvaranje spolnih stanica kod oba spola. Od toga trenutka fizički je moguće da osoba dobije potomke. Ipak, biti odgovoran roditelj ne ogleda se samo u fizičkoj spremnosti, već i u psihičkoj. Sazrijevanje je tek prvi korak prema zrelosti.
U vrijeme puberteta kod dječaka se počinju intenzivno stvarati spolne stanice: one se izbacuju nekontrolirano i najčešće tijekom noći. Ta pojava naziva se polucija. Kod djevojaka također dolazi do sazrijevanja spolnih stanica, ali se pri tome i cijeli sustav priprema za moguću trudnoću. Nakupljaju se hranjive tvari u organu u kojem bi se trebao odvijati razvoj oplođene stanice, u maternici. Nakupljene tvari, skupa sa stanicom, ukoliko se ne upotrijebe, odnosno ukoliko ne dođe do trudnoće, izbacuju se iz tijela van. To se događa kao menstrualno krvarenje, tj. menstruacija. Taj ciklus sazrijevanja spolnih stanica i njihovo izbacivanje trebalo bi se događati svakih mjesec dana. Za vrijeme puberteta taj ciklus često nije redovit.
Velika promjena koja se događa u pubertetu kod oba spola je
izlučivanje spolnih hormona i
stvaranje spolnih stanica,
Od toga trenutka fizički je moguće da osoba dobije potomke.
Ali to nije jedini preduvjet za imati potomke.
Biti odgovoran roditelj ogleda se i u fizičkoj i u psihičkoj spremnosti.
Sazrijevanje je tek prvi korak prema zrelosti.
U vrijeme puberteta kod dječaka se počinju intenzivno stvarati spolne stanice:
One se izbacuju nekontrolirano i najčešće tijekom noći.
Pojava izbacivanja spolnih stanica naziva se polucija.
Kod djevojaka također dolazi do sazrijevanja spolnih stanica, pri čemu se i cijeli sustav priprema za moguću trudnoću.
Nakupljaju se hranjive tvari u maternici, organu u kojem se treba odvijati razvoj oplođene stanice.
Ukoliko ne dođe do trudnoće, nakupljene se tvari izbacuju iz tijela van zajedno s neoplođenom stanicom.
Izbacivanje nakupljenih tvari s neoplođenom stanicom događa se kao menstrualno krvarenje, tj. menstruacija.
Ciklus sazrijevanja spolnih stanica i njihovo izbacivanje trebalo bi se događati svakih mjesec dana. Za vrijeme puberteta menstrualni ciklus često nije redovit.
Zaigrajte igru asocijacija. Nasumičnim otvaranjem polja otkrijte pojmove u stupcima. Kad se dosjetite rješenja stupca, upišite svoj odgovor u za to predviđeni prostor. Na kraju ponudite završno rješenje asocijacije.
stupac A
stupac B
stupac C
stupac D
Bioritam
Reakcije u ljudskome tijelu pod djelovanjem su određenih tvari (hormona) koje ubrzavaju ili usporavaju rad organa. Kako su svi procesi u tijelu međusobno povezani, pojačani rad jednoga organa, npr. srca, uzrokovat će i ubrzano disanje ili pojačano izlučivanje znoja. Osim toga, čak i kada ćete se tijekom dana osjećati spremnima za rad, biti u potpunosti probuđen može biti pod utjecajem tih tvari. One se ne izlučuju u istim količinama tijekom našega života, što dovodi do razlika.
Tijekom ljudskoga života, u različitim fazama života, događa se puno promjena. Osoba se psihički i fizički mijenja. Ponašanje koje je normalno u djetinjstvu ili pubertetu nije poželjno u fazi zrelosti. Osim toga mijenjaju se i sazrijevaju organi. Ispočetka mlad i zdrav organizam, u fazi starosti može biti sklon bolestima. Važno je tijekom cijeloga života odgovorno se ponašati, paziti na prehranu i dovoljno sati sna te biti fizički aktivan.
Količina potrebnoga sna mijenja se tijekom godina. Promotrite sliku i odgovorite: koliko biste sati sna vi trebali imati tijekom 24 sata?
Slika 2.4.2: Preporučeni broj sati sna tijekom noći u različitim životnim razdobljima čovjeka
Reakcije u ljudskome tijelu pod djelovanjem su određenih tvari koje ubrzavaju ili usporavaju rad organa.
Kako su svi procesi u tijelu međusobno povezani, pojačani rad jednog organa utjecat će na rad drugog organa.
Primjerice:
rad srca uzrokovat će i ubrzano disanje ili pojačano izlučivanje znoja.
Spremnost za rad tijekom dana može biti pod utjecajem tih tvari.
Važno je tijekom cijeloga života:
odgovorno se ponašati,
paziti na prehranu,
imati dovoljno sati sna i
biti fizički aktivan.
Količina potrebnoga sna mijenja se tijekom godina.
Promotrite sliku i odgovorite:
koliko biste sati sna vi trebali imati tijekom 24 sata?
Slika 2.4.2.: Preporučeni broj sati sna tijekom noći u različitim životnim razdobljima čovjeka
Za kraj...
Bez vitalnih organa nema života. Zbog toga, ako nekome bubreg ne radi dobro, moguće je napraviti transplantaciju. To je postupak kojim se organ od jedne osobe presađuje u tijelo druge osobe kojoj je to potrebno. Kako medicina i tehnologija napreduju, tako se širi mogućnost što napraviti u određenome trenutku kada osoba treba tkivo ili organ. Već sada u slučaju opeklina moguće je u laboratorijima uzgojiti kožu i presaditi je. Pri tome se od ozlijeđene osobe uzimaju stanice i one se uzgajaju. Još uvijek nije moguće uzgojiti novi, zdrav organ. Ipak. možda će i to u skoroj budućnosti biti moguće.
Bez vitalnih organa nema života.
Zato, ako nekome bubgre ne radi dobro, moguće je napraviti transplantaciju. To je postupak kojim se organ od jedne osobe presađuje u tijelo druge kojoj je to potrebno.
Napredak medicine i tehnologije širi mogućnosti zamjene tkiva ili organa.
Već sada je moguće u slučaju opeklina u laboratorijima uzgojiti kožu i presaditi ju. Od ozlijeđene osobe uzimaju se stanice i one se uzgajaju.
Još uvijek nije moguće uzgojiti novi, zdrav organ. Ipak možda će i to u skoroj budućnosti biti moguće.
Slika 2.4.2: Preporučeni broj sati sna tijekom noći u različitim životnim razdobljima čovjeka
