Jednadžba oblika
ax4+bx2+c=0 naziva se bikvadratna jednadžba.
Kvadratna jednadžba sadrži kvadratni član, linearni član i slobodni član.
Svaki kvadratni trinom može se zapisati u obliku
ax2+bx+c=a(x-x1)(x-x2),
gdje su x1 i x2 rješenja pripadajuće kvadratne jednadžbe ax2+bx+c=0.
Kvadratna jednadžba oblika ax2+bx+c=0, gdje su a,b,c∈R,a≠0, ima rješenja
x1,2=-b±√b2-4ac2a.
U kvadratnoj jednadžbi
ax2+bx+c=0 brojeve
a,b i
c zovemo:
Svaka jednadžba oblika ax2+bx+c=0, gdje su a, b, c realni brojevi i gdje je a≠0, zove se kvadratna jednadžba.
Uvjet
a≠0 osigurava da jednadžba sadrži
x2.
Za
a=0 jednadžba prelazi u linearnu jednadžbu.
Ako je linearni koeficijent u kvadratnoj jednadžbi jednak nuli, tj. b=0, onda kvadratna jednadžba ima oblik:
ax2+c=0.
Kada je slobodni koeficijent jednak nuli,
c=0,kvadratna jednadžba poprima oblik:
ax2+bx=0.
Sustav kvadratne i linearne jednadžbe rješavamo metodom supstitucije i to tako da:
Kvadratnu jednadžbu zapisanu u obliku
x2+px+q=0 nazivamo normirani oblik kvadratne jednadžbe.
Matematički prikaz raznih problema iz svakodnevnog života ili struke često se svodi na kvadratne jednadžbe ili sustave linearnih i kvadratnih jednadžbi. Takvi problemi nazivaju se problemi drugog stupnja.
Sustav kvadratne i linearne jednadžbe je sustav koji se sastoji od linearne jednadžbe oblika
kx+ly+m=0
i kvadratne jednadžbe oblika
ax2+by2+cxy+dx+ey+f=0, gdje su
a,b,c,d,e,f,k,l,m realni brojevi.
Linearna jednadžba mora imati barem jedan linearan član ( k≠0 ili l≠0 ), a kvadratna jednadžba barem jedan kvadratni član ( a≠0 ili b≠0 ili c≠0).
Rješenje sustava je svaki uređeni par brojeva (x,y) koji zadovoljavaju obje jednadžbe.
Za rješenja
x1 i
x2 kvadratne jednadžbe
ax2+bx+c=0,
a, ,
vrijedi da je:
, .
Navedene formule nazivamo Vièteove formule.