Virusi

Uvod

• Prisjetite se kako se ljudski organizam brani od uzročnika bolesti te pretpostavite koje od sljedećih zaraznih bolesti se javljaju češće, a koje rjeđe:

– upala nosa i sinusa,
– upala grla,
– upala bronha (bronhitis) i
– upala pluća.

• Poredajte navedene bolesti po učestalosti njihova pojavljivanja te obrazložite svoje pretpostavke.
• Zatim napravite malo istraživanje u razredu ili u školi o broju učenika koji su u zadnjih godinu dana preboljeli neke od tih bolesti.
• Usporedite rezultate istraživanja sa svojim pretpostavkama.

Virusne bolesti – načini prijenosa, prevencija i kontrola širenja

Virusi uzrokuju zarazne bolesti svih skupina organizama, od biljaka i životinja do bakterija i arhebakterija.
Prodiranje virusnih čestica u stanice ili tkiva organizma, u kojima se umnažaju i uzrokuju veću ili manju štetu, nazivamo infekcijom.

Slike prikazuju još neke uzročnike bolesti koje uzrokuju bolesti infekcijom.

1. Prisjetite se koje bolesti prikazani organizmi mogu uzrokovati.
2. Navedite mjere zaštite  od infekcija prikazanih organizama.

Nakon infekcije slijedi razdoblje inkubacije, vrijeme koje je potrebno da se virus u organizmu umnoži u broju koji uzrokuje vidljive posljedice, simptome.
Vrijeme inkubacije je za neke bolesti vrlo kratko, svega nekoliko sati, a za neke može trajati godinama.
Simptomi bolesti najčešće su vidljivi nakon razdoblja inkubacije, no ponekad oni u potpunosti izostaju.
Nedostatak simptoma nakon infekcije virusom otežava njegovo identificiranje i sprječavanje daljnjeg širenja, pa često osoba ne zna da je oboljela.
Ovisno o bolesti, osoba može biti zarazna tijekom ili nakon razdoblja inkubacije, ili oboje.

Epidemiologija je područje medicine koje proučava prijenos i širenje zaraznih bolesti te ima velik doprinos u njihovoj prevenciji i kontroli širenja. Ako se neka bolest raširi na velik broj organizama u populaciji u kratkom vremenu, zovemo je epidemijom. Kad se takva epidemija raširi diljem svijeta, zovemo je pandemijom.

Virusi se, kao i drugi patogeni , mogu širiti na nekoliko različitih načina:

1. Prijenos zrakom (kapljično)

Čestice virusa ili bakterija mogu biti sadržane u kapljicama nastalih u sluznicama zaražene osobe. Takve kapljice najčešće nastaju kihanjem ili kašljanjem, ali se mogu širiti i običnim govorom. Kapljice sa zaraznim česticama dovoljno su sitne da se prenose zrakom, no ne mogu u njemu ostati suspendirane dugo pa je domet takve zaraze ipak ograničen.

Primjer patogena koji se prenose ovim načinom su uzročnici bolesti dišnog sustava poput:

• virusa prehlade,
• virusa gripe (influence),
• virusnog bronhitisa i
• virusne upale pluća.

Infekcija nastaje kad kapljice s virusnim česticama dođu u kontakt sa sluznicom druge osobe, to mogu biti sluznica nosa, usne šupljine i oka.
Prevencija zaraze ovih učestalih bolesti uključuje i redovito pranje ruku te izbjegavanje dodirivanja očiju, ustiju i nosa.

2. Prijenos izravnim dodirom (neposrednim kontaktom)

Prijenos patogena izravnim dodirom uključuje kontakt dviju osoba dodirom kože ili sluznice, prijenosom krvlju ili drugim tjelesnim tekućinama. Ovakav prijenos uključuje i kontakt predmetima poput odjeće, posteljine, ručnika, rukohvata, kvaka na vratima, mobilnih telefona i drugih. Bolesti koje se prenose kapljično, u pravilu se prenose i izravnim dodirom.

Neke virusne bolesti koje se prenose izravnim dodirom:

Epstein-Barr virus najčešći je uzročnik mononukleoze, bolesti poljupca. Prenosi se slinom, a simptomi često uzrokuju dugotrajni umor, vrućicu i upalu jetre. Oporavak najčešće traje oko mjesec dana.

Vodene kozice su virusna zaraza koja se većinom prenosi dodirom zaraženih dijelova kože na kojima se nalaze krastice koje izazivaju svrbež. Kod odraslih može izazvati komplikacije vezane za upalu pluća i mozga.

Virusne bradavice su izrasline na koži koje su uglavnom bezbolne. Prenose se dodirom ili predmetima na oštećeni dio kože, uglavnom dlanovima i stopalima. Uzrokuju ga neki tipovi HPV-a (humani papiloma virus).

Virusi herpesa uzrokuju ranice na sluznicama usana ili spolnih organa koje zarastaju krastama. Uglavnom se prenose slinom.

Ebola je virusna bolest koja uzrokuje oštećenja tkiva i organa te unutarnja i vanjska krvarenja. Bolest ima visok udio smrtnosti, a prenosi se krvlju i drugim tjelesnim tekućinama. Više od 10 000 ljudi umrlo je tijekom epidemije u zapadnoj Africi 2014. i 2015. godine.

Spolno prenosive bolesti su bolesti koje se prenose spolnim odnosima, što uključuje:

• vaginalnu,
• oralnu i
• analnu penetraciju.

Prevencija spolno prenosivih bolesti iznimno je važna, a njihova opasnost često podcijenjena.
Najpouzdanija metoda sprječavanja širenja spolno prenosivih bolesti je apstinencija, odnosno suzdržavanje od spolnog odnosa.
Uzajamna vjernost spolno aktivnih partnera uklanja rizike prenošenja spolno prenosivih bolesti, ali oba partnera moraju biti sigurna da nisu zaražena. Smanjivanje broja spolnih partnera smanjuje mogućnost zaraze, no bez obzira na njihov broj, spolno aktivne osobe su izložene riziku.
Upotrebom zaštite poput kondoma ili prezervativa znatno snižavamo rizik zaraze.
Osobe koje stupaju u spolni odnos trebaju biti fizički, emocionalno i psihički zrele te biti složne pri korištenju nekog oblika zaštite.
Svatko ima pravo donositi vlastite odluke o svojem spolnom životu i nikako ih ne smijemo ismijavati ili diskriminirati.

HIV (virus humane imunodeficijencije) prenosi se krvlju i spolnim izlučevinama. Virus uništava specifične leukocite i narušava imunost zaražene osobe. Ako razina tih leukocita drastično padne, osoba je podložna zarazama različitih bolesti, a takvo stanje zovemo AIDS ili SIDA, odnosno kopnica.

Neki tipovi HPV-a (humani papiloma virus) mogu uzrokovati rak grlića maternice. Zaraze bilo kojim od mnogih tipova HPV-a najčešći su oblik spolno prenosivih bolesti u svijetu.

Virusni hepatitis uzrokuje skupina virusa hepatitisa (A, B, C, D i E) koji uzrokuju veća ili manja oštećenja jetre. Virus se prenosi slično HIV-u, a hepatitis A se često prenosi fekalijama, zaraženom vodom i hranom. Kao prevencija u Hrvatskoj je obvezno cijepljenje protiv hepatitisa B.

Zika je virusna bolest koju prenosi skupina tropskih i suptropskih vrsta komaraca.
Simptomi bolesti uključuju vrućicu, bolove u mišićima i zglobovima i osip. U djece čije su majke bile zaražene tijekom trudnoće može uzrokovati smanjen razvoj mozga i glave.
Člankonošci nisu jedini prijenosnici bolesti. Neki sisavci poput vuka, lisice ili čak šišmiša mogu prenijeti virus bjesnoće. Ove životinje koje su i same zaražene ugrizom putem sline prenose virus koji uzrokuje neurološka oštećenja koja mogu završiti smrtno.

Ptičja gripa je također primjer virusne bolesti koja se širi životinjama, u ovom slučaju pticama.

Cijepljenje

Cijepljenje je unošenje umrtvljenih patogena ili njihovih dijelova koji će potaknuti organizam na obranu bez štetnih posljedica same bolesti koju taj patogen izaziva.
Organizam time razvija imunost za određenu bolest, što cjepiva čini najučinkovitijom metodom prevencije zaraznih bolesti.

Obvezno je cijepljenje vrlo važno u svakom društvu.
Mnogi pojedinci ne mogu se cijepiti protiv nekih bolesti zbog mogućih alergijskih reakcija te su ovisni o imunosti drugih kako bi se zaštitili.
Ako je dovoljno velik broj pojedinaca u populaciji cijepljen, bolest se ne može prenijeti na necijepljene pojedince.

Vrlo je važno da svaki roditelj bude u potpunosti informiran o cijelom postupku cijepljenja.
Prednosti cjepiva su nemjerljive, ali ona mogu u rijetkim slučajevima izazvati nuspojave.
Bitno je uzeti u obzir da se prilikom informiranja koriste pouzdani izvori informacija poput liječnika ili zdravstvenih i znanstvenih sadržaja.

Subviralni patogeni

U drugoj polovici 20. stoljeća pronađeni su uzročnici građom manji od virusa.
Dvije su glavne skupine takvih uzročnika bolesti:

• vioridi i
• prioni,

a zajednički im je naziv subviralni patogeni.

Viroidi

Viroidi su infektivne čestice koji za razliku od virusa nemaju proteinski omotač – kapsidu.
Sastoje se isključivo od jednog kratkog lanca molekule RNA.
Svi danas poznati viroidi uzrokuju bolesti jedino u biljkama, u čijim se stanicama umnožavaju slično RNA virusima.

Prioni

Prioni su proteinske molekule koje izazivaju degenerativne bolesti živčanog sustava.
Oni ne sadrže nukleinske kiseline, po čemu se razlikuju od svih drugih uzročnika bolesti.
Prioni su porijeklom zdravi i funkcionalni proteini koje nalazimo u živčanom sustavu sisavaca.
Ako se taj zdravi protein pogrešno složi, on gubi svoju ulogu i postaje prion.
Takvi, pogrešno složeni prioni, imaju mogućnost obližnje, zdrave proteine presložiti u nove prione.

Za kraj

Proučite podatke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji prikazuju broj oboljelih u Hrvatskoj od nekih virusnih bolesti.

• Jeste li vi ili netko od vaših vršnjaka preboljeli neku od tih bolesti?
• Upitajte vaše roditelje, bake i djedove jesu li te bolesti bile prisutne kada su oni bili djeca.

Jedna od bolesti koja se ponovo počela širiti nekim zemljama Europe su ospice.

• Što možete zaključiti iz tablice o uspješnosti cijepljenja protiv ospica?
• Ako cjepivo uspješno djeluje protiv neke bolesti, ali velik broj roditelja odluči ne cijepiti svoju djecu, na koji način će to djelovati na širenje te bolesti?

Velike boginje su primjer bolesti koja je u potpunosti iskorijenjena upravo zahvaljujući cjepivu te se protiv te bolesti više ne provodi cijepljenje.

• Što mislite, treba li se prestati cijepiti i protiv drugih bolesti koje nisu u potpunosti iskorijenjene, ali se rijetko pojavljuju – poput dječje paralize?

* Podaci su se počeli bilježiti 1975. godine.

Posjetite mrežnu stranicu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, gdje možete dobiti znanstveno utemeljene i provjerene informacije o cijepljenju.

Podijelite se u skupine te izradite informativne letke koji pružaju najvažnije informacije o cijepljenju te odgovaraju na neke od najčešćih zabluda roditelja u vezi cijepljenja, poput:

• Cjepiva uzrokuju nuspojave koje su teže od same bolesti.
• Zašto cijepiti svoje dijete kada će svi ostali cijepiti svoju djecu pa će na taj način i moje dijete biti zaštićeno.
• Neke od bolesti protiv kojih se cijepimo danas su toliko rijetke da se više nije potrebno cijepiti protiv njih.
• Nije potrebno cijepiti djecu jer ona ionako razvijaju imunitet prirodnim putem.