Bakterije
- povezati građu bakterija s načinima razmnožavanja
- objasniti raznolikost bakterija s obzirom na njihovu prehranu i ulogu u ekosustavu
- opisati utjecaj bakterija na čovjeka
- opisati utjecaj patogenih bakterija na zdravlje čovjeka
- objasniti utjecaj opetovanog korištenja antibiotika na otpornost bakterija.
Uvod
Mikrobi su svugdje, mikrobi su svemoćni, mikrobi će imati posljednju riječ.
Ovo su riječi francuskog
- Razmislite što znači ta rečenica, koja je važnost bakterija u prirodi te imaju li bakterije izravan utjecaj i na vaš svakodnevni život.
- Zapišite svoja razmišljanja.
Građa bakterijskih stanica
Promotrite sliku i prisjetite se građe prokariotskih stanica.
- Zatim riješite zadatak tako da povežete neke dijelove prokariotske stanice sa njihovom ulogom.
Povlačenjem elemenata uskladi odgovarajuće parove.
Spojite parove premještajući pojmove po stupcima.
stanična membrana
Omogućuju odvijanje sinteze bjelančevina.
stanična stijenka
Daje oblik i čvrstoću stanici.
ribosomi
Omogućuje prijenos tvari iz okoline u stanicu i iz stanice u okolinu.
kapsula
Određuje plan građe, funkcije, razvoja, razmnožavanja.
nukleoid
Ima zaštitnu ulogu i omogućuje pričvršćivanje za podlogu.
Želite li pokušati ponovo?
- Po čemu se bakterijske stanice razlikuju od eukariotskih stanica?
Prehrana bakterija
Prokariotske organizme prema načinu prehrane možemo svrstati u
– heterotrofne organizme
– autotrofne prokariote.
- Prisjetite se kako do hrane dolaze autotrofi
- Kako do hrane dolaze heterotrofi?
Autotrofne bakterije su kao proizvođači temelj svakog ekosustava.
Ove bakterije stvaraju organske spojeve bogate energijom.
Proizvedenim prehranjuju sebe i sve ostale heterotrofne organizme s kojima su povezani u hranidbenom lancu.
Većinu autotrofnih bakterija možemo podijeliti prema izvoru energije potrebne za stvaranje organskih spojeva na:
- fotoautotrofne i
- kemoautotrofne.
Fotoautotrofne bakterije za stvaranje vlastitih organskih tvari koriste svjetlosnu energiju.
Većina autotrofnih bakterija na Zemlji su fotoautotrofne, a hranu proizvode fotosintezom.
- Koji organski spoj proizvode ovi organizmi kao glavni izvor energije za sve svoje metaboličke reakcije?
Prehrana bakterija
Prokariotski organizmi vrlo su raznoliki prema načinu prehrane.
Većinu možemo svrstati u heterotrofne organizme, no postoje i autotrofni prokarioti.
- Prisjetite se kako do hrane dolaze autotrofi, a kako heterotrofi.
Autotrofne bakterije su kao jedni od proizvođača temelj svakog ekosustava.
Stvaranjem organskih spojeva bogatih energijom, prehranjuju sebe i sve ostale heterotrofne organizme s kojima su povezani u hranidbenom lancu.
Većinu autotrofnih bakterija možemo podijeliti prema izvoru energije potrebne za stvaranje organskih spojeva, one su ili fotoautotrofne ili kemoautotrofne.
Fotoautotrofne bakterije su autotrofni mikroorganizmi koji za stvaranje vlastitih organskih tvari koriste svjetlosnu energiju.
Većina autotrofnih bakterija na Zemlji su fotoautotrofne, a hranu proizvode fotosintezom.
- Koji organski spoj proizvode ovi organizmi kao glavni izvor energije za sve svoje metaboličke reakcije?
Fotoautotrofne bakterije
Kemoautotrofne bakterije razgrađuju anorganske spojeve iz okoline.
Kemoautotrofne bakterije
Većina bakterija na Zemlji je heterotrofno.
Bakterije možemo podijeliti u tri skupine:
a) saprofitske
b) simbiotske i
c) patogene.
a) Saprofitske bakterije imaju važnu ulogu u kruženju tvari u prirodi.
Prehranjuju se organskim tvarima koje stvaraju razgradnjom uginulih organizama.
Zbog načina prehrane razlaganjem saprofitske bakterije zovemo razlagačima.
Ove bakterije djeluju u aerobnim i anaerobnim uvjetima.
Posebnu vrijednost za čovjeka imaju bakterije vrenja.
b) Simbiotske bakterije žive u simbiozi s drugim organizmima.
Escherichia coli je jedna simbiotska bakterija.
Živi u debelom crijevu čovjeka, gdje se opskrbljuje organskim tvarima.
E. coli je važna za normalnu probavu hrane i za sintezu vitamina K i B12.
Ako ova bakterija dospije u drugi organski sustav, smatramo je patogenom bakterijom.
Primjerice, u mokraćnom sustavu je patogena jer tamo uzrokuje infekciju.
Sve bakterije u nekom organizmu zovemo bakterijskom florom ili mikrobiomom.
Mikrobiom je zajednica mikroorganizama koji žive na drugom, višestaničnom organizmu.
Bakterijska flora ima ulogu u očuvanju zdravlja čovjeka.
c) Patogene bakterije uzimaju organske spojeve od domaćina u kojem parazitiraju.
Parazitiranjem štete i uzrokuju bolesti domaćina.
Većina bakterija na Zemlji je heterotrofna, a možemo ih podijeliti u tri skupine:
- saprofitske,
- simbiotske i
- patogene bakterije.
Saprofitske bakterije imaju važnu ulogu u kruženju tvari u prirodi.
One dolaze do organskih tvari za svoje potrebe razgradnjom uginulih organizama te ih zato nazivamo još i razlagačima.
Ove bakterije djeluju u aerobnim i anaerobnim uvjetima, a posebnu vrijednost za čovjeka imaju bakterije vrenja.
Simbiotske bakterije žive u simbiozi s drugim organizmima.
Escherichia coli je, primjerice, samo jedna simbiotska bakterija od nekoliko stotina vrsta koje žive u debelom crijevu čovjeka, gdje se opskrbljuju organskim tvarima.
E. coli je važna za normalnu probavu hrane i za sintezu vitamina K i B12.
Sve korisne bakterije u organizmu čovjeka zovemo bakterijskom florom ili mikrobiomom i one imaju ulogu u očuvanju zdravlja čovjeka.
Ako E. coli dospije u druge organske sustave, primjerice u mokraćni sustav, smatramo je patogenom bakterijom jer tamo uzrokuje infekciju.
Patogene bakterije uzimaju organske spojeve iz živih stanica domaćina u kojem parazitiraju te mu na taj način štete i uzrokuju bolesti.
- Riješite kviz tako da kliknete na način prehrane navedenih bakterija.
Klikom odaberite jedan točan odgovor.
Odaberite točan odgovor.
Bakterije koje uzrokuju bolesti biljaka su:
Klikom odaberite jedan točan odgovor.
Odaberite točan odgovor.
Bakterije koje probavljaju celulozu u crijevu biljoždera su:
Klikom odaberite jedan točan odgovor.
Odaberite točan odgovor.
Bakterije koje obogaćuju tlo dušikovim spojevima su:
Klikom odaberite jedan točan odgovor.
Odaberite točan odgovor.
Bakterije koje vrše mineralizaciju organskih spojeva u prirodi su:
Klikom odaberite jedan točan odgovor.
Odaberite točan odgovor.
Bakterije koje kontaminiraju hranu truljenjem su:
Želite li pokušati ponovo?
Patogene bakterije
Patogene bakterije su bakterije koje uzrokuju bolesti.
- Na prikazu čovjeka pročitajte opise bolesti koje bakterije uzrokuju na određenim dijelovima tijela.
Načini prevencije i liječenje bakterijskih bolesti
- Prisjetite se koji su načini prevencije virusnih bolesti.
- Možemo li se zaštititi i od bakterijskih bolesti na isti način kao i od virusnih?
- Koje biste mjere prevencije poduzeli za zaštitu od bolesti koje se prenose kapljičnim putem?
- Na koji biste se način zaštitili protiv spolno prenosivih bolesti?
Antibiotici su lijekovi koji ubijaju ili usporavaju rast bakterija.
Prije korištenja antibiotika, vrlo je važno da liječnik identificira bakteriju i testira učinkovitost antibiotika antibiogramom.
Antibiogram je prikaz testiranja djelotvornosti antibiotika. Na hranjivu podlogu, na kojoj se uzgajaju bakterije, dodaju se antibiotici koji će u većem ili manjem promjeru onemogućiti njihov rast.
Načini prevencije i liječenje bakterijskih bolesti
- Prisjetite se koji su načini prevencije virusnih bolesti.
- Možemo li se na iste načine zaštititi i od bakterijskih bolesti?
- Koje biste mjere prevencije poduzeli za zaštitu od bolesti koje se prenose kapljičnim putem, a koje protiv spolno prenosivih bolesti?
Antibiotici su lijekovi koji ubijaju ili usporavaju rast bakterija.
Danas se proizvodi velik broj antibiotika koji na različite načine uništavaju bakterijske, prokariotske stanice.
Prije korištenja antibiotika, vrlo je važno da liječnik identificira:
- bakteriju i
- testira učinkovitost antibiotika antibiogramom.
Antibiotici ciljano djeluju na građu ili metabolizam bakterija i zato nisu djelotvorni protiv virusnih infekcija.
- U kojem će slučaju liječnik ipak propisati terapiju antibioticima tijekom virusne infekcije?
Liječnik može propisati terapiju antibioticima kad virusna infekcija oslabi imunitet pojedinca. Terapija antibiotika se uzima da ne dođe do infekcije bakterijama koje u normalnim uvjetima ne bi bile prijetnja.
Sekundarna oboljenja do kojih dolazi kad je oslabljen imunološki sustav zovemo oportunističkim.
Prekomjerna upotreba antibiotika može dovesti do povećane otpornosti različitih bakterija na antibiotike.
Vrlo često za čovjeka bezopasne bakterije postanu superbakterije.
Superbakterije su bakterije koje su razvile otpornost na više skupina antibiotika.
Superbakterije predstavljaju veliku prijetnju za globalno zdravlje.
Primjer superbakterije je otporni soj zlatnog stafilokoka.
Infekcije stafilokokom česte su kod bolničkih pacijenata.
- Razmislite zašto su ovi otporni sojevi bakterije, koju inače nalazimo prirodno na ljudskoj koži, prisutni upravo u bolnicama?
Povremeno pojedine bakterije promjenom genoma stječu otpornost na određeni antibiotik.
Antibiotik neće ubiti bakteriju koja je otporna. Ubit će sve ostale bakterije.
Bez djelovanja ostalih bakterija, otporna bakterija se vrlo brzo množi i prijetnja je za zdravlje.
Antibiotici ciljano djeluju na građu ili metabolizam bakterija i zato nisu djelotvorni protiv virusnih infekcija.
- U kojem će slučaju liječnik ipak propisati terapiju antibioticima tijekom virusne infekcije?
Ako virusna infekcija previše oslabi imunitet pojedinca, terapija antibiotika se uzima kako ne bi došlo do infekcije bakterijama koje u normalnim uvjetima ne bi bile prijetnja.
Takva sekundarna oboljenja zovemo oportunističkim.
Ipak, u današnje je doba prekomjerna upotreba antibiotika vrlo raširena.
Osim što ona nije potrebna, može rezultirati i povećanjem otpornosti različitih bakterija na antibiotike.
Vrlo često za čovjeka bezopasne bakterije postanu superbakterije koje predstavljaju veliku prijetnju za globalno zdravlje.
Primjer superbakterije je otporni soj zlatnog stafilokoka čije su infekcije česte kod bolničkih pacijenata.
- Razmislite zašto su ovi otporni sojevi bakterije, koju inače nalazimo prirodno na ljudskoj koži, prisutni upravo u bolnicama?
Vrlo je važno da liječnici procijene kada je nužno koristiti antibiotike, a kada nije.
Nova obilježja, poput otpornosti na pojedini antibiotik, bakterije stječu mutacijom ili prenošenjem dijela genoma iz drugih bakterija.
Postoji nekoliko načina prijenosa genskog materijala s bakterije na bakteriju, no oni gotovo uvijek podrazumijevaju prijenos plazmida ili dijelova nukleoida.
Sterilizacija, dezinfekcija i pasterizacija
Infekcije opasne po život nastaju kad imunološki sustav organizama oslabi, a antibiotici nisu djelotvorni.
Ovakve infekcije najčešće se javljaju zbog ulaska patogena kroz velike rane.
Opasne infekcije mogu se pojaviti i zbog prodora inficiranog predmeta u organizam.
Sepsa je stanje organizma koje se javlja kod opasnih infekcija, u pravilu bakterijskih.
Najčešći su simptomi vrućica, slabost i gubitak funkcije pojedinih organa.
Kod pojave sepse rizik od smrti je visok.
Sterilizacija je proces uništavanja svih mikroorganizama i njihovih spora.
Može se provoditi na različite načine, primjerice izlaganjem temperaturama višim od 120°C.
- Zašto je važno sterilizirati kirurške instrumente?
Dezinfekcija uništava brojne neželjene mikroorganizme.
- Navedite primjer dezinficiranja u kućanstvu.
- Koža se prije operacijskih zahvata dezinficira jodnom tinkturom (otopina joda u alkoholu).
- Čime se još može dezinficirati koža?
Pasterizacija je postupak kojim se smanjuje broj bakterija u namirnicama.
Namirnicama se pasterizacijom produžava rok trajanja.
- Navedite neke prehrambene namirnice na kojima se provodi postupak pasterizacije.
Sterilizacija, dezinfekcija i pasterizacija
Ako veća količina bakterija dospije u organizam odjednom, imunološki sustav može biti nedovoljno moćan da se bori s takvim infekcijama, a antibiotici nedovoljno djelotvorni. Ovakve infekcije opasne su po život, a najčešće se javljaju zbog ulaska patogena kroz velike rane ili ako inficirani predmet prodre u organizam.
Sepsa je stanje organizma koje se javlja kod takvih, velikih infekcija, u pravilu bakterijskih. Najčešći su simptomi vrućica, slabost i gubitak funkcije pojedinih organa, a rizik od smrti je visok.
Sterilizacija je proces uništavanja svih mikroorganizama i njihovih spora, a može se provoditi na različite načine, primjerice izlaganjem temperaturama višim od 120°C.
- Zašto je važno sterilizirati kirurške instrumente?
Dezinficiranjem se uništava velik broj neželjenih mikroorganizama.
- Navedite primjer dezinficiranja u kućanstvu.
- Koža se prije operacijskih zahvata dezinficira jodnom tinkturom (otopina joda u alkoholu). Čime se još može dezinficirati koža?
Pasterizacija je postupak kojim se smanjuje broj bakterija u namirnicama te im se na taj način produžava rok trajanja.
- Navedite neke prehrambene namirnice na kojima se provodi postupak pasterizacije.
Bakterije koje omogućuju plodnost tla (ciklus dušika)
Biljkama su za razvoj potrebni ugljikov(IV) oksid i voda za fotosintezu.
Za razvoj biljaka najvažniji su dušikovi spojevi koje nalazimo u različitim oblicima u tlu.
- Zašto je biljkama za razvoj nužan dušik?
- Navedite neke biološki važne molekule koje u svojem sastavu sadržavaju atome dušika.
Biljke uzimaju dušik korijenom iz tla u obliku nitratnih spojeva ().
Nitratni spoj je jedini kemijski spoj koji biljke koriste za stvaranje vlastitih molekula s dušikom.
Tlo koje postane osiromašeno nitratnim spojevima, neplodno je i ne može održavati vegetaciju.
Bakterije koje omogućuju plodnost tla (ciklus dušika)
Biljkama su za razvoj, uz ugljikov(IV) oksid i vodu za fotosintezu, najvažniji dušikovi spoj koje nalazimo u različitim oblicima u tlu.
- Zašto je biljkama za razvoj nužan dušik?
- Navedite neke biološki važne molekule koje u svojem sastavu sadržavaju atome dušika.
Biljke uzimaju dušik korijenom iz tla u obliku nitratnih iona () i to je jedini oblik dušika kojeg mogu iskoristiti za stvaranje vlastitih molekula s dušikom.
Tlo koje postane osiromašeno nitratnim spojevima, neplodno je i ne može održavati vegetaciju.
A s obzirom na to da su biljke u ulozi proizvođača temelj ekosustava, stanište bez dušika u tlu teško će podržati bilo koji oblik života.
Četiri skupine bakterija sudjeluju u ciklusu dušika u tlu i omogućuju biljkama stalan izvor dušika.
Uloge svake skupine bakterije u ciklusu dušika
Amonificirajuće bakterije razgrađuju organske ostatke svih mrtvih organizama i otpale organske ostatke živih organizama poput otpalog lišća, plodova, dlake, perja i slično.
Ove bakterije zajedno s gljivama uzrokuju truljenje i raspadanje tih organskih ostataka.
Većinu organskih molekula razgrađuju do ugljikova(IV) oksida, vode i amonijevih iona ().
Nitrifikacijske (dušične) bakterije pretvaraju amonijeve ione u nitratne ione () čime oslobađaju energiju za vlastite potrebe.
Ove su bakterije nužna karika ciklusa dušika jer bez njih sav dušik nastao truljenjem u tlu ne bi bio dostupan biljkama.
Nitrofiksacijske (dušikove) bakterije imaju sposobnost fiksirati atmosferski dušik (), odnosno elementarni dušik iz zraka pretvarati u amonijeve ione čime obogaćuju tlo dušikovim spojevima.
Cijanobakterije spadaju u ovu skupinu bakterija, a neke nitrofiksacijske bakterije žive na korijenu biljaka poput mahunarki (grah, mahuna, soja, djetelina) te im pomažu u opskrbi dušikovih spojeva.
Denitrifikacijske bakterije pretvaraju nitrate u tlu u atmosferski dušik, čime smanjuju količinu dušikovih spojeva u tlu.
Ovaj proces događa se u anaerobnim uvjetima i oblik je vrenja.
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Želite li pokušati ponovo?
Gnojenje je dodavanje mineralnih tvari u tlo koje pomažu biljkama da rastu.
Tlu najčešće nedostaju dušikovi i fosforovi spojevi. Za izgradnju kojih biološki važnih molekula je potreban fosfor?
Gnojenje
Bakterije vrenja u prehrambenoj industriji
Bakterije koje uzrokuju vrenje ili fermentaciju imaju značajnu ulogu u prehrambenoj industriji.
Vrenje (fermentacija) je metabolički put razgradnje organskih tvari, najčešće glukoze, koji se u pravilu događa u anaerobnim uvjetima.
– Bakterije koje uzrokuju vrenje su prema načinu prehrane saprofitske bakterije koje razgrađuju organske spojeve.
– Bakterije mliječno-kiselinskog vrenja bez prisutnosti kisika razgrađuju glukozu pri čemu nastaje mliječna kiselina.
– Bakterije maslačnog vrenja, također u anaerobnim uvjetima, razgrađuju glukozu do ugljikova (IV) oksida i nastaje maslačna kiselina.
– Octenim vrenjem iz alkohola etanola nastaje octena kiselina.
Bakterije koje uzrokuju octeno vrenje su aerobne bakterije jer je za octeno vrenje potreban kisik.
Bakterije vrenja u prehrambenoj industriji
Bakterije koje uzrokuju vrenje ili fermentaciju imaju značajnu ulogu u prehrambenoj industriji. To su prema načinu prehrane saprofitske bakterije koje razgrađuju organske spojeve.
Bakterije mliječno-kiselinskog vrenja bez prisutnosti kisika razgrađuju glukozu, pri čemu nastaje mliječna kiselina.
Bakterije maslačnog vrenja, također u anaerobnim uvjetima, razgrađuju glukozu do ugljikova (IV) oksida i maslačne kiseline.
Octenim vrenjem iz alkohola etanola nastaje octena kiselina. Bakterije koje uzrokuju octeno vrenje su aerobne bakterije jer je za octeno vrenje potreban kisik.
Za kraj…
- Ponovo razmislite o Pasteurovoj rečenici iz uvodnoga dijela o značenju bakterija za prirodu i njihovu utjecaju na vaš život.
- Usporedite svoja razmišljanja o značenju bakterija za prirodu i njihovu utjecaju na vaš život prije i nakon ove lekcije.
- U obliku umne mape zapišite što ste novo naučili o bakterijama.
Za kraj…
- Ponovo razmislite o Pasteurovoj rečenici iz uvodnoga dijela, o značenju bakterija za prirodu i njihovu utjecaju na vaš život.
- Usporedite svoja razmišljanja prije i nakon ove jedinice te u obliku umne mape zapišite što ste novo naučili o bakterijama.