37. Mali poticaj, a veliki učinak
Što ću naučiti
- BIO 1 Naučit ćete opisati bakterijsku stanicu.
- BIO 2 Naučit ćete opisati viruse kao infektivne čestice koji se umnažaju samo u živom biću.
- BIO 3 Naučit ćete opisati epidemiološki lanac i staviti ga u odnos s mjerama za sprečavanje širenja zaraze.
- BIO 4 Naučit ćete objasniti važnost bioloških otkrića za svakodnevni život čovjeka.
- HJ 1 Naučit ćete pisati objektivne pripovjedne tekstove u skladu s temom i prema planu pritom pravilno upotrebljavajući pravopisne znakove.
#1 Zadatak
U sljedećem zadatku označite točne odgovore. Četiri su odgovora točna.
Koji su dijelovi stanice zajednički prokariotskoj bakterijskoj i životinjskoj eukariotskoj stanici?
#2 Zadatak
U sljedećem zadatku označite točan odgovor.
U povoljnim se uvjetima bakterija dijeli svakih 20 minuta. Koliko će bakterija nastati iz jedne početne nakon 5 sati?
Za one koji žele znati više
Alexander Fleming, britanski mikrobiolog, otkrio je penicilin 1928. godine dok je radio u svojem laboratoriju. Istraživao je bakterije koje je uzgajao u Petrijevim zdjelicama. Fleming je zamijetio da se na jednoj od njih, koju je ostavio otvorenom, razvila plijesan roda Penicillium. Uočio je da se oko plijesni stvorila zona inhibicije – područje gdje su bakterije, koje su bile prisutne na podlozi, prestale rasti.
To otkriće potaknulo je Fleminga da provede daljnja istraživanja o svojstvima ove plijesni. On je uspio izolirati tvar koju je nazvao penicilin i dokazao da ima antibakterijska svojstva protiv širokog spektra bakterija, uključujući i one koje izazivaju teške infekcije poput stafilokoka.
Flemingov rad na penicilinu nije bio odmah prepoznat kao važan, no poslije je postao jedan od najvažnijih otkrića u povijesti medicine. Penicilin je postao prva masovno proizvedena antibiotička tvar koja je pomogla u spašavanju mnogih života, a njegovo otkriće revolucija je u medicini.
#3 Zadatak
Sljedeći zadatak riješite s pomoću priložene fotografije. Odgovorite na pitanja odabirom slova u padajućem izborniku.
- Koji antibiotik pokazuje najslabije djelovanje?
- Koji antibiotik pokazuje najjače djelovanje?
- Na koji je antibiotik bakterija najviše otporna?
Antibiotici su lijekovi koji djeluju antibakterijski i to tako da sprječavaju razmnožavanje bakterija ili izazivaju njihovu smrt. Oni to uspijevaju tako da ili napadaju ovojnicu bakterije ili blokiraju vitalne procese u njima, što znači, inhibiraju sintezu DNA, sintezu RNA ili određenih proteina u bakterijama. Naime, postoje antibiotici koji djeluju na širok raspon bakterija i tada govorimo o antibioticima širokog spektra, dok su drugi antibiotici uskog spektra, što znači da djeluju samo na nekoliko vrsta bakterija. Imajmo na umu da antibiotici pomažu i prirodnom imunosnom sustavu tijela u borbi protiv infekcije. Da, istina je. Antibiotici s vremenom gube učinkovitost protiv ciljanih bakterija. S jedne strane riječ je o stalnoj evoluciji bakterija koja svojim mehanizmima otpornosti izazivaju stvaranje rezistentnih sojeva bakterija, tj. one postaju otporne na antibiotike. S druge strane, učestalo korištenje antibiotika u stanjima koja nisu izazvana bakterijskim infekcijama, uzimanje bez nadzora i to u razdobljima koja nisu preporučena, poput prekratkog ili predugog perioda, pridonose razvoju rezistencije bakterija. Uvijek se preporučuje uzimati pravi antibiotik koji bi bio odabran prema antibiogramu, odnosno najprikladniji antibiotik za specifičnu vrstu infekcije, odnosno bakterije. Sve se više danas govori i o važnosti uzimanja probiotika. Sigurno ste svi čuli. To su tzv. dobre bakterije čija se ravnoteža pod utjecajem antibiotika zaista znatno poremeti. Koliki je problem rezistencije govori da danas zbog rezistencije na antibiotike milijuni ljudi u svijetu umiru i zato je potrebna edukacija na svim razinama. Da, jedna je od čestih pogrešaka ta da se antibiotici uzimaju u slučaju virusnih infekcija jer se klinička slika može preklapati. Virusi nemaju vlastiti metabolizam, nisu samoodrživi, ne mogu se samostalno replicirati i evoluirati. Virusi nemaju stanične stijenke koje bi mogli napasti antibiotici; umjesto toga okruženi su zaštitnim proteinskim omotačem. Za razliku od bakterija, koje napadaju stanice tijela izvana, virusi zapravo ulaze u stanice tijela, reprogramiraju stanice za stvaranje novih virusa. Upravo zbog svih tih razlika antibiotici ne ubijaju viruse. Virus SARS-CoV-2 brzo se širio među ljudima na nekoliko različitih načina, uglavnom između ljudi koji su u međusobnom bliskom kontaktu, na primjer na udaljenosti za razgovor. Virus se mogao širiti tijekom kašlja, kihanja, govora, pjevanja ili disanja na maloj udaljenosti (to se često naziva prijenos zrakom kratkog dometa) ili ako zarazne čestice dođu u izravni kontakt s očima, nosom ili ustima, kapljičnim prijenosom. Zaraza se može prenijeti dodirivanjem očiju, nosa ili usta nakon dodirivanja površina ili predmeta koji su bili zaraženi virusom. Virus se također može širiti u slabo prozračenim i/ili prepunim zatvorenim prostorima, gdje ljudi obično provode dulje vrijeme. To je zato što aerosoli mogu ostati lebdjeti u zraku ili putovati dalje. Tada se to naziva prijenosom zrakom na velike udaljenosti. Za prevenciju infekcije vrlo je važno da se tijekom epidemije ili povećanog pojavljivanja bolesti izbjegavaju zatvoreni prostori s mnogo ljudi, da se provodi dosta vremena na otvorenom, uzima raznovrsna hrana bogata vitaminima i mineralima, a ako smo blizu oboljelih, preporučuje se nošenje maski. . Transkript: Antibiotici su lijekovi koji djeluju antibakterijski i to tako da sprječavaju razmnožavanje bakterija ili izazivaju njihovu smrt. Oni to uspijevaju tako da ili napadaju ovojnicu bakterije ili blokiraju vitalne procese u njima, što znači, inhibiraju sintezu DNA, sintezu RNA ili određenih proteina u bakterijama. Naime, postoje antibiotici koji djeluju na širok raspon bakterija i tada govorimo o antibioticima širokog spektra, dok su drugi antibiotici uskog spektra, što znači da djeluju samo na nekoliko vrsta bakterija. Imajmo na umu da antibiotici pomažu i prirodnom imunosnom sustavu tijela u borbi protiv infekcije. Da, istina je. Antibiotici s vremenom gube učinkovitost protiv ciljanih bakterija. S jedne strane riječ je o stalnoj evoluciji bakterija koja svojim mehanizmima otpornosti izazivaju stvaranje rezistentnih sojeva bakterija, tj. one postaju otporne na antibiotike. S druge strane, učestalo korištenje antibiotika u stanjima koja nisu izazvana bakterijskim infekcijama, uzimanje bez nadzora i to u razdobljima koja nisu preporučena, poput prekratkog ili predugog perioda, pridonose razvoju rezistencije bakterija. Uvijek se preporučuje uzimati pravi antibiotik koji bi bio odabran prema antibiogramu, odnosno najprikladniji antibiotik za specifičnu vrstu infekcije, odnosno bakterije. Sve se više danas govori i o važnosti uzimanja probiotika. Sigurno ste svi čuli. To su tzv. dobre bakterije čija se ravnoteža pod utjecajem antibiotika zaista znatno poremeti. Koliki je problem rezistencije govori da danas zbog rezistencije na antibiotike milijuni ljudi u svijetu umiru i zato je potrebna edukacija na svim razinama. Da, jedna je od čestih pogrešaka ta da se antibiotici uzimaju u slučaju virusnih infekcija jer se klinička slika može preklapati. Virusi nemaju vlastiti metabolizam, nisu samoodrživi, ne mogu se samostalno replicirati i evoluirati. Virusi nemaju stanične stijenke koje bi mogli napasti antibiotici; umjesto toga okruženi su zaštitnim proteinskim omotačem. Za razliku od bakterija, koje napadaju stanice tijela izvana, virusi zapravo ulaze u stanice tijela, reprogramiraju stanice za stvaranje novih virusa. Upravo zbog svih tih razlika antibiotici ne ubijaju viruse. Virus SARS-CoV-2 brzo se širio među ljudima na nekoliko različitih načina, uglavnom između ljudi koji su u međusobnom bliskom kontaktu, na primjer na udaljenosti za razgovor. Virus se mogao širiti tijekom kašlja, kihanja, govora, pjevanja ili disanja na maloj udaljenosti (to se često naziva prijenos zrakom kratkog dometa) ili ako zarazne čestice dođu u izravni kontakt s očima, nosom ili ustima, kapljičnim prijenosom. Zaraza se može prenijeti dodirivanjem očiju, nosa ili usta nakon dodirivanja površina ili predmeta koji su bili zaraženi virusom. Virus se također može širiti u slabo prozračenim i/ili prepunim zatvorenim prostorima, gdje ljudi obično provode dulje vrijeme. To je zato što aerosoli mogu ostati lebdjeti u zraku ili putovati dalje. Tada se to naziva prijenosom zrakom na velike udaljenosti. Za prevenciju infekcije vrlo je važno da se tijekom epidemije ili povećanog pojavljivanja bolesti izbjegavaju zatvoreni prostori s mnogo ljudi, da se provodi dosta vremena na otvorenom, uzima raznovrsna hrana bogata vitaminima i mineralima, a ako smo blizu oboljelih, preporučuje se nošenje maski. .
Za one koji žele znati više
Sa spojnicom se pišu:
a) dvije sastavnice od kojih se prva ne sklanja, koje označuju jedan pojam, a svaka ima svoj naglasak: gumi-gumi, ping-pong, istok-sjeveroistok
b) dvije sastavnice od kojih je prva oznaka, simbol, kratica ili broj: a-mol, x-faktor, pH-vrijednost, 22-inčni, 25-godišnjica, 18-godišnjak
c) najmanje dvije sastavnice od kojih se samo zadnja sklanja, koje označuju najmanje dva pojma, a svaka ima svoj naglasak: fizičko-kemijski, splitsko-dalmatinski
d) riječi nastale povezivanjem dviju oprečnih sastavnica: hoćeš-nećeš, manje-više
e) riječi nastale povezivanjem brojevnih riječi ili imenica i brojevnih riječi kojima se izražava približna vrijednost: dvoje-troje, dan-dva
f) najmanje dvije nesamostalne sastavnice: tip-top
g) usklici koji se ponavljaju ili spajaju: av-av, kuc-kuc, z-z-z
i) riječ čiji se dio prenosi u novi redak: Programi za obradu i grafičko oblikovanje teksta najčešće imaju mogućnost automatskoga pre-nošenja riječi na hrvatskome jeziku.
Crtica se piše:
a) između dviju sastavnica od kojih je najmanje jedna višerječna: godina i pol – dvije, pola sata – sat
b) u eliptičnim rečenicama s dvjema sastavnicama: mladost – ludost
c) pri izražavanju odnosa sučeljavanja: utakmica Hajduk – Dinamo
d) pri izražavanju raspona ili značenja ‘od – do’: autocesta Split – Zagreb, 30 – 45 minuta
e) pri navođenju upravnoga govora:
– Jesi li jučer vidio Marka?
– Ne.
f) pri uspravnome nabrajanju:
Kupiti:
– kruh
– mlijeko
– novine.
Procjena znanja
Sljedeći zadatak riješite s pomoću ilustracije bakterije. Na bakteriji su točkama označeni njezini dijelovi. Nazivima su pridruženi brojevi ispod ilustracije.
Brojeve koji se nalaze ispod ilustracije smjestite na točno mjesto na bakteriji.
1 – ribosom
2 – DNA
3 – kapsula
4 – citoplazma
5 – stanična membrana
6 – stanična stijenka
Sljedeći zadatak riješite s pomoću ilustracije. Imenujte točno svaki ponuđeni pravopisni znak.
dvotočka
spojnica
crtica
navodnici
polunavodnici
kosa crta
37. Mali poticaj, a veliki učinak
Što ću naučiti
- BIO 1 Naučit ćete opisati bakterijsku stanicu.
- BIO 2 Naučit ćete opisati viruse kao infektivne čestice koji se umnažaju samo u živom biću.
- BIO 3 Naučit ćete opisati epidemiološki lanac i staviti ga u odnos s mjerama za sprečavanje širenja zaraze.
- BIO 4 Naučit ćete objasniti važnost bioloških otkrića za svakodnevni život čovjeka.
- HJ 1 Naučit ćete pisati objektivne pripovjedne tekstove u skladu s temom i prema planu pritom pravilno upotrebljavajući pravopisne znakove.
