Kako postati darivatelj organa
U Republici Hrvatskoj mogući darivatelj organa je osoba u koje je medicinsko osoblje potvrdilo smrt mozga i koja se tome tijekom života nije izričito protivila. U pravilu, o tome se pita obitelj preminule osobe pa je dobro razgovarati s članovima obitelji i o toj temi. Ako netko želi, može kod liječnika primarne zdravstvene zaštite zatražiti tzv. donorsku karticu kojom se potvrđuje stav o želji za darivanjem organa nakon smrti. Ako netko izričito ne želi darovati svoje organe nakon smrti, može se upisati u registar nedarivatelja pri Ministarstvu zdravstva.
Tijekom života osoba dobrog zdravstvenog stanja, pod točno utvrđenim uvjetima, može darovati bubreg za transplantaciju ili primjerice dio jetre ili pluća. Mogu se darovati i krvotvorne matične stanice, koža i hrskavica, koštana srž. Tijekom porođaja može se sačuvati krv iz pupčane vrpce. Ta je krv bogata matičnim stanicama koje se mogu čuvati u posebnim uvjetima te u potrebi primijeniti u liječenju, primjerice leukemije. Matične stanice iz pupčane vrpce mogu se darovati ili čuvati za uporabu u obitelji. U tijeku su mnoga istraživanja o mogućnostima liječenja matičnim stanicama bolesti srca, oštećenja kralježnične moždine, Alzheimerove bolesti itd.
Potrebno je spomenuti i važnost dobrovoljnog darivanja krvi. Krv nije moguće proizvesti, a potrebna je mnogim bolesnicima za liječenje. Dobrovoljni darivatelji krvi mogu biti osobe dobrog zdravstvenog stanja, od 18. do 65. godine života.
Navedene nazive glagolskih vremena razvrstaj u stupce tablice.
Popis povezanih videolekcija za čitače ekrana