Revolucija i izmjena godišnjih doba.. Transkript: Znaš li da Australci slave Božić na 30 °C, a istodobno… Finci ukrašavaju bor dok je vanjska temperatura ispod 10 stupnjeva. Što je tomu uzrok? Na putu oko Sunca zemlja dolazi u četiri različita položaja. 21. lipnja, prvog dana ljeta, Zemljin je Sjeverni pol najviše priklonjen Suncu i tada na sjevernoj polutki počinje ljeto. 23. rujna Zemlja dolazi u položaju kada Sunce jednako obasjava i sjevernu i južnu polutku, a na sjevernoj polutki počinje jesen. 21. prosinca, prvog dana zime, Sunčeve zrake najmanje obasjavaju sjevernu polutku, a najviše južnu polutku jer je Sjeverni pol otklonjen od Sunca. Tada na sjevernoj polutki počinje zima. 21. ožujka Zemlja ponovno dolazi u položaj kada Sunce jednako obasjava i sjevernu i južnu polutku, a na sjevernoj polutki počinje proljeće. Kako je onda moguće da Australci slave Božić kupajući se u moru? To je zato što je 25. prosinca Južni pol priklonjen Suncu, a sjeverni je pol otklonjen od Sunca pa na sjevernoj polutki traje zima, a na južnoj je polutki ljeto..

Mjesno i pojasno vrijeme - video. Transkript: Mjesec, Zemlja i Sunce se kao i sva druga nebeska tijela gibaju svemirom. Njihova gibanja ljudi su u prošlosti koristili za mjerenje vremena. Ritam gibanja svemirskih tijela odredio je osnovne vremenske jedinice koje vidimo na svakom kalendaru – dan, tjedan, mjesec i godina. Prema Mjesečevim mjenama određeno je trajanje tjedna i mjeseca. Tjedan je razdoblje koje je Mjesecu potrebno da iz jedne prijeđe u drugu Mjesečevu mjenu, a mjesec je razdoblje koje je Mjesecu potrebno da se izmijene sve četiri Mjesečeve mjene. Razdoblje koje je potrebno za izmjenu svih Mjesečevim mjena iznosi 29,5 dana. Pokušajte izračunati koliko je Mjesecu potrebno da iz faze uštapa prijeđe u fazu mlađaka. Točan odgovor je 14 dana i 18 sati. Trajanje godine je vrijeme koje je potrebno Zemlji da jednom obiđe oko Sunca, a trajanje dana je vrijeme koje je potrebno Zemlji da se jednom okrene oko vlastite osi. Iz navedenog je lako zaključiti da je Sunce u prošlosti igralo vodeću ulogu u određivanju vremena na Zemlji. Vrijeme koje se određuje na osnovu prividnog kretanja Sunca na nebu naziva se mjesno vrijeme. Za mjerenje mjesnog vremena koristimo sunčani sat. U takvom načinu mjerenja vremena najvažniji je trenutak podne. To je trenutak kada Sunce u svom prividnom kretanju po nebu dosegne zenit, najvišu točku na nebu. U tome trenutku Sunce sa ravninom Zemlje nad tim mjestom zatvara kut od 90 stupnjeva. Kada je u Zagrebu mjesno vrijeme 12 sati, takvo mjesno vrijeme nije samo u Zagrebu već u svim mjestima koja se nalaze na istom, zagrebačkom meridijanu. U svim drugim mjestima na Zemlji, podne će biti prije ili poslije toga. Mjesta koja se nalaze istočno imat će podne ranije, a mjesta koja se nalaze zapadno, imat će podne kasnije od Zagreba. Na sunčanom satu iza mene upravo je 11 sati. Istovremeno, na mome ručnom satu je 11 sati i 4 minute. Koje je vrijeme točno, ono na sunčanom satu ili ovo na mojem mehaničkom? U stvari, oba su vremena točna samo je riječ o različitim konceptima mjerenja vremena. Sunčani sat pokazuje mjesno vrijeme, a moj mehanički sat pokazuje pojasno vrijeme. Priču o mjesnom vremenu završit ćemo na zagrebačkom meridijanu. Zagrebački meridijan proteže se na 16 stupnjeva istočne geografske dužine. Hrvatska se proteže kroz približno 6 stupnjeva geografske dužine. Mjesno vrijeme dva susjedna meridijana razlikuje se za 4 minute. Budući da Sunce izlazi na istoku, podne će u Hrvatskoj prvo iskusiti Slavonci, a posljednji će podne iskusiti Istrani. Danas svi satovi pokazuju službeno vrijeme, ono se određuje na osnovu pojasnoga vremena. Zemlju smo podijelili na 24 vremenska pojasa. Možemo to zamisliti kao lubenicu koju smo izrezali na 24 kriške. Razmak pojasnih vremena između dva vremenska pojasa je 1 sat. Ovaj naš, zagrebački meteorološki sat je poseban ne zato što pokazuje neko drugo vrijeme već zato što na njemu imamo podjelu na 24 sata umjesto uobičajene podjele na 12 sati. U središtu početnog vremenskog pojasa nalazi se početni meridijan, a vrijeme u cijelom pojasu određuje se prema mjesnom vremenu tog meridijana. Oznaka za to vrijeme je UTC – usklađeno svjetsko vrijeme. Ostali vremenski pojasi, osim slovnih, imaju i brojčane oznake. Prema istoku oznake su +1, +2, +3 i tako dalje redom, a prema zapadu -1, -2, -3 itd. Zagreb je poznat po Gričkom topu na Kuli Lotrščak koji se svaki dan u podne oglašava pucnjem i to po pojasnom vremenu. Kada bi sva mjesta u kojima vrijedi srednjeeuropsko vrijeme imala ovakve topove, svi bi ti topovi puknuli u isto vrijeme. Takav bi pucanj bio stvarno gromoglasan..