Tehnološki parkovi osnivaju se blizu visokoobrazovnih institucija i istraživačkih centara. To su mjesta koja privlače vrhunske stručnjake i mlade znanstvenike. Oni se žele povezati s poduzetnicima i pomoći im ojačati gospodarstvo primjenom novih, modernih tehnologija. Takvi se parkovi osnivaju i u Aziji, i to najviše na Dalekome istoku – u Japanu, ali i u Kini i Indiji. Jedan od najstarijih tehnoloških parkova u Kini izgrađen je u Xianggangu (Hong Kongu), koji je danas vodeće poslovno i financijsko središte Kine te jedna od najvećih svjetskih luka.

Hong Kong (Xianggang) je posebna upravna kineska regija, smještena istočno od ušća Biserne rijeke. Na jugu, istoku i zapadu graniči s Južnim kineskim morem. Sastoji se od otoka Hong Konga, koji je Kina izvorno ustupila Velikoj Britaniji 1842. godine, južnog dijela poluotoka Kowloona i Novih Teritorija. Područje Hong Konga proširilo se tijekom godina dobivajući zemljište na račun mora. Ukupna površina iznosi 1104 km2 pa s oko 7,5 milijuna stanovnika spada u najgušće naseljena područja na svijetu (6720 stan./km2).

Hong Kong se na početku razvio na temelju svoje izvrsne prirodne luke (njezino kinesko ime znači „Mirisna luka”) i unosne trgovine, osobito opijumom, šezdesetih godina počela se razvijati laka industrija čemu je znatno pridonijela jeftina radna snaga, a danas je to jedno od najvećih svjetskih trgovinskih i financijskih središta. Bez obzira na probleme prenapučenosti, ograničene prirodne resurse, društvene i političke nemire, Hong Kong ima važnu ulogu u trgovini i modernizaciji Kine. Do 1. srpnja 1997. god. bio je britanska kolonija, a iako je sada dio Kine, funkcionira kao samostalna država u svim pitanjima osim vanjskih odnosa i obrane (načelo „jedna zemlja, dva sustava”).

Hong Kong je zona slobodne trgovine (bivša slobodna luka), područje unutar kojega se roba može iskrcati, proizvoditi, preraditi i izvesti bez intervencije carinskih vlasti. Ne postoji carina na uvoz, osim nekih luksuznih predmeta kao što su parfemi, motorna vozila, alkoholna pića i duhan. Hongkonška politika slobodne trgovine učinila je područje jednim od najvećih svjetskih trgovačkih središta.

S obzirom na nedostatak prirodnih resursa, Hong Kong ovisi o uvoznim proizvodima, koji čine oko polovice ukupne količine vanjske trgovine, a ostatak se dijeli na izvoz i reeksport (ponovni izvoz čini najveći dio robe isporučene iz Hong Konga). Hong Kong je najveće svjetsko središte ponovnog izvoza, većinom za proizvode izrađene izvan njegova teritorija, posebno u kontinentalnoj Kini, i distribuirane preko Hong Konga. Glavni izvozni proizvodi su električni i elektronički uređaji, tekstil, odjeća, satovi, igračke, nakit, uredski strojevi i razni drugi proizvodi. Glavna izvozna odredišta su Kina, Sjedinjene Države i Japan.

Luka Hong Kong je dugo bila višemodalno čvorište za pretovar tereta i izvoza iz južne Kine te za pretovar azijskih tereta. Posljednji dio postaje sve važniji za luku u posljednjih nekoliko godina, pogotovo zato što je njegova uloga kao vrata za južnu Kinu smanjena zbog konkurencije drugih luka u južnoj Kini.