Hidroelektrana Tri klanca

Još je jedna intervencija u prostoru megaprojekt u punom smislu riječi te je ne smiju zanemariti. Gradnja tog megaprojekta odobrena je još 1992. godine, a procijenjena vrijednost iznosila je 8,3 milijarde dolara. Prema službenim podatcima, cijeli je projekt koštao gotovo 4 puta više – čak 23 milijarde dolara. Prema zapadnim procjenama, ukupni troškovi gradnje brane dosežu 50 milijardi dolara. Riječ je o hidroelektrani Tri klanca u Kini.

Zašto je ona megaprojekt? Osim vrtoglavih svota utrošenih u njezinu gradnju, to je najveća hidroelektrana na svijetu. Dužine brane iznosi 2355 metara, a visoka je čak 185 metara. U konstrukciju je utrošeno nevjerojatnih 37 milijuna kubnih metara betona i 464 tisuće tona čelika. Glavni generatori teški su po 6000 tona, a turbine imaju promjer oko deset metara. Maksimalna je snaga 22 500 megavata (više od 30 000 000 konjskih snaga).

Godine 2012. radile su 32 generatorske turbine koje brani daju kapacitet za proizvodnju 22 500 MW električne energije. Tako je hidroelektrana Tri klanca postala hidroelektrana s najvećom instaliranom snagom na svijetu. Što to uopće znači? To znači da njezina instalirana snaga odgovara 18 prosječnih nuklearnih elektrana, a godišnja proizvodnja električne energije jednaka je dobivenoj energiji u termoelektranama pri potrošnji 50 milijuna tona kamenog ugljena!

U osmišljavanje projekta bili su uključeni stručnjaci iz desetak zemalja. Analiziralo se sve. Neke su studije bile za projekt, a neke protiv njega. Dakako, dobivanje električne energije iz obnovljivih izvora bilo je jedan od ključnih argumenata za gradnju hidroelektrane. Kina je u to vrijeme gotovo svu energiju dobivala iz fosilnih goriva. Govorilo se da bi se gradnjom brane spriječile i tada česte poplave te da bi se regulacijom toka rijeke omogućila plovidba većim brodovima. Poljoprivrednim površinama bila bi osigurana voda za navodnjavanje, a stanovnicima bi se osigurala pitka voda.

I u skladu s afirmativnim argumentima, na rijeci Chang Jiang izgrađena je hidroelektrana. Ime je dobila po trima klancima kroz koje rijeka prolazi na tom području – klancima Qutang, Wu i Xiling Rijeka je u ovome dijelu najuža te samim time ima izrazito velik hidroenergetski potencijal.

Chang Jiang („Duga rijeka“) kinesko je ime koje se koristi za cijeli tok rijeke koju Europljani pogrešno nazivaju Jangce. Naime, ime Jangce upotrebljava se samo za donji dio toka Chang Jianga.

Chang Jiang najduža je rijeka Azije te treća najdulja rijeka na svijetu. Od Tibetanskog platoa do ušća u Istočno kinesko more teče dužinom od 6300 km. Njezino porječje obuhvaća 20 % kopnenog područja Kine, a naseljava ga trećina stanovništva zemlje.

Chang Jiang ima veliku prometnu (plovni put) i gospodarsku važnost (velika industrijska središta te dolina rijeke kao žitnica Kine).

Gradnja brane rezultirala je potapanjem znatne površine uz rijeku Chang Jiang. Kako je gradnja brane značila stvaranje velike akumulacije uzvodno, tom je prilikom nužno raseljeno oko 1,5 milijuna stanovnika. Uz to je potopljena arheološka (nalazišta još iz kamenog doba) te povijesna baština od vremena dinastije Han pa do vremena dinastije Qing.

Osim toga, godišnja količina sedimentnih nanosa znatno se smanjila. Zarobljavanjem velike količine sedimenata u akumulaciji dolazi do značajnog opadanja sedimentacije i jake erozije nizvodno te se tako stvara snažan pritisak na obalna područja.

Nadalje, smanjenjem dotoka vode i sedimenata prema ušću Chang Jianga poremećena je ravnoteža slatkovodne i morske vode, što rezultira prodorom slane vode u unutrašnjost. Visoka koncentracija soli u lokalnim podzemnim vodama može smanjiti plodnost tla i time utjecati na održivost lokalne poljoprivrede.

Brana pomaže u sprječavanju i/ili ublažavanju poplava nizvodno zadržavanjem vode u akumulacijskom jezeru. Osim toga, kako su polovicom osamdesetih godina 20. stoljeća u Kini bile česte nestašice struje u kućanstvima i u industriji, hidroelektrana je osigurala potrebnu proizvodnju električne energije, a da pritom ne utječe na porast emisija stakleničkih planova kao što bi na to utjecala termoelektrana na ugljen. Nadalje, gradnjom brane uzvodni dio Chang Jianga, koji prolazi kroz uske klance, potopljen je akumulacijom, čime je plovni put produbljen i proširen. U sušnijem dijelu godine voda iz akumulacijskog jezera ispušta se nizvodno čime se osigurava povoljan vodostaj srednjeg i donjeg toka rijeke, odnosno omogućava se navodnjavanje te industrijska proizvodnja.

Dakle, brana je stvorila akumulaciju dugačku nekoliko desetaka Tako velika količina vode pritišće podlogu te može poremetiti stabilnost tla. Zbog gradnje brane i akumulacije raseljeno je između 1 i 2 milijuna stanovnika To se stanovništvo prethodno bavilo poljoprivredom.

Da zaključimo, hidroelektrana Tri klanca pokriva čak 10 % potreba Kine za električnom energijom te time smanjuje dobivanje energije iz fosilnih goriva. Ipak, njezin negativni utjecaj na okoliš izrazito je velik.

HIDROLELETRANA PERUĆA

Slično hidroelektrani Tri klanca, ali mnogo manjih razmjera, na rijeci Cetini izgrađena je 1960. godine brana za potrebe hidroelektrane Peruća. Izgradnjom brane stvoreno je akumulacijsko jezero.

Kako je prostor uzvodno od brane bio naseljen, stvaranje akumulacije rezultiralo je raseljavanjem te potapanjem čak sedamnaest naselja, kao i jednog manastira iz 14. stoljeća.

Među pozitivne strane toga megaprojekta svakako valja istaknuti dostupnost električne energije, ali i mogućnost navodnjavanja dijela Sinjskog polja te regulaciju sezone poplava na tom dijelu toka Cetine.