KAKO JE DOŠLO DO KATASTROFE?

Oko 1:30 iza ponoći, 26. travnja 1986. godine, kao posljedica zajedničkog djelovanja ljudske pogreške i tehničkih nedostataka nuklearnog reaktora, tijekom sigurnosne provjere došlo je do eksplozije na četvrtom reaktoru Nuklearne elektrane „Vladimir Iljič Lenjin“ u Černobilu. Pritom je u atmosferu ispuštena količina radioaktivnog materijala otprilike devet puta jače kontaminacije nego kad je na kraju Drugog svjetskog rata bačena atomska bomba na Hirošimu.

POSLJEDICE

Stvaran broj žrtava nikada se neće moći sa sigurnošću utvrditi. UN je 2005. objavio izvješće o 4000 mrtvih od posljedica radijacije. Već je naredne, 2006. godine, Greenpeace objavio svoju procjenu broja mrtvih od posljedica kontaminacije koja iznosi velikih 100 tisuća. Broj neizravnih žrtava u svakom slučaju mnogo je veći. I danas oko 5 milijuna Ukrajinaca, Rusa i Bjelorusa živi u području s povišenom radijacijom. Najveće zdravstvene probleme osjetili su građani Bjelorusije, prema kojima je vjetar nosio velike količine radioaktivne prašine. Tako je zabilježen porast broja prijevremenih porođaja te rađanja djece s određenim poremećajima, dok su odrasli postali skloni malignim oboljenjima.

TROŠKOVI SPAŠAVANJA ŽIVOTINJA

Prosječni troškovi oporavka tuljana spašenih nakon havarije tankera Exxon Valdez iznosili su 80 000 američkih dolara. Prilikom vraćanja dvaju tuljana u divljinu, na koje su potrošena najveća novčana sredstva, održana je svečanost s mnoštvom publike. Minutu kasnije, naočigled promatrača, tuljane je pojeo kit ubojica.

ŠTO SE DOGODILO S BRODOM NAKON HAVARIJE?

Tanker Exxon Valdez nakon havarije je dotegljen u San Diego gdje je napravljen remont koji je koštao oko 30 milijuna dolara. Brod je preimenovan u Mediteran te je napustio luku i nastavio prevoziti naftu na području Perzijskoga zaljeva.

IZLJEV NAFTE NA PLATFORMI DEEPWATER HORIZON

Havarija Exxona Valdeza tek je drugi po veličini izljev nafte u američkoj povijesti – najveći je izljev na naftnoj platformi Deepwater Horizon. Naime, nakon puknuća i eksplozije te naftne platforme 20. travnja 2010. godine, u Meksičkom zaljevu u blizini ušća rijeke Mississippi, došlo je do tromjesečnog izljeva nafte u Atlantski ocean. Taj se izljev smatra najvećom ekološkom katastrofom u povijesti SAD-a. U more je iscurilo između 500 tisuća i milijun tona sirove nafte. Podsjetimo, kod havarije tankera Exxon Valdez iscurilo je manje od 40 tisuća tona sirove nafte. Sveukupna zagađena površina mora procijenjena je na gotovo 10 000 kvadratnih kilometara. Usporedbe radi, površina Slovenije iznosi tek nešto više od 20 000 kvadratnih kilometara. Nastradali su morska flora i fauna te velik broj ptica. Naravno, pogođeno je i gospodarstvo, prije svega ribarstvo i turizam.

IZLJEV MAZUTA IZ TVRTKE PAZINKA

Izljevi fosilnih goriva, nažalost, događali su se i u našoj zemlji. Tako je puknuće cjevovoda između spremnika loživog ulja (mazuta) i kotlovnice kemijsko-tekstilnog poduzeća Pazinka uzrokovalo ispuštanje nepoznate količine mazute u podzemlje središnje Istre u listopadu 1997. godine. Procjenjuje se da je u podzemlje došlo oko 14,5 tona loživog ulja. Sve do izgradnje uređaja za pročišćivanje otpadnih voda 2005. godine, čini se da je ponornica Pazinčica služila kao sakupljač otpadnih i industrijskih voda Pazina.

HAVARIJA TANKERA U LUCI PLOČE

Potencijalna šteta većih razmjera nakon havarije tankera u luci Ploče 2018. godine nasreću je izbjegnuta. Naime, tada je tanker s oko 27 tisuća kubnih metara nafte udario u pristanište, što je uzrokovalo požar na tankeru te oštećenje pristaništa. Srećom, nafta nije dospjela u more. Jedina posljedica bila je otežana distribucija nafte u Dalmaciji te Bosni i Hercegovini.