Marine dobro nam došli. Za početak recite nam nešto o sebi i recite kako se naziva projekt na kojem radite? Dobar dan svima. Moje ime je Marin Mićunović i asistent sam na geografskom odsjeku PMF-a u Zagrebu. Bavim se geomorfologijom i trenutno sam zaposlen na projektu Hrvatske zaklade za znanost SEALeveL, Relativna promjena morske razine i klimatske promjene duž istočne obale Jadrana. Što istražujete? Čime se u stvari bavite? Projekt je uglavnom vezan uz obale, istraživanje relativne promjene morske razine i utjecaja na obalu. Osobno se bavim geomorfološkim promjenama i ranjivosti žala. Istražujem kako oni proživljavaju ovo razdoblje od posljednjih dvjesto godina i procjenjujem što će se s njima događati u budućnosti. Što utječe na promjene žala? Prije svega, žala su obalni geomorfološki oblici građeni od sedimenta različitih veličina od pljeska, šljunka, oblutaka do ponekad većih blokova. Žala su dinamični oblici što znači da su u stalnom pokretu odnosno da se njihova morfologija mijenja. Na njih utječu valovi, plima i oseka ali i procesi s kopna. Prema našim istraživanjima na promjene žala najviše utječe čovjek gradnjom objekata, zidova, šetnica, cesta s čime se sprječava proces prirodne obnove žala. Mislite li da klimatske promjene utječu na promjene žala? Klimatske promjene definitivno mogu utjecati na promjene žala u vidu intenzivnih i kratkotrajnih događanja poput nevremena, pojave bujičnih vodotoka ili plavljenja. S druge strane uslijed klimatskih promjena povećava se srednja temperatura zraka, pa tako i mora što može dovesti do izdizanja relativne morske razine. Takav primjer možemo vidjeti u Veneciji, gdje imamo sve češća plavljena obale. Koje se metode koriste u istraživanju promjena žala, a i promjena relativne razine mora? Istraživanja promjena relativne morske razine vrše se pomoću različitih geomorfoloških i bioloških markera poput algnih vijenaca, siga ili potkapina. Tim se uzorcima određuje starost različitim metodama datiranja i na taj se način izrađuju krivulje morske razine. Promjene žala s druge strane istražujemo analizom različitih kartografskih podloga i kombinacijskom bespilotne letjelice i GNS sustava. Neki istraživači koriste metodu ponovljene fotografije. Možete li nam reći kako bi naši učenici mogli iskoristiti tu metodu u svom malom istraživanju? Metoda ponovljene fotografije, odnosi se na istraživanje promjene reljefa općenito, bilo žala, obale ili ledenjaka, rijeka ili planinskih procesa. Pri istraživanju promjena žala važno je prikupiti stare fotografije te lokacije i na njima pronaći repere odnosno vidljiva obilježja po kojima se mogu uspoređivati promjene. Što prognozirate za našu obalu? Kakva je budućnost naše obale? Prema rezultatima dosadašnjih istraživanja očekuje se nastavak izdizanja relativne morske razine što će u narodnom razdoblju ugroziti ranjive lokacije, pogotovo našu obalu. Osim toga, vidimo da su sve češći ekstremni vremenski uvjeti što će zasigurno utjecati na promjene žala i općenito reljefa. Hvala vam na gostovanju. Hvala vama. . Transkript: Marine dobro nam došli. Za početak recite nam nešto o sebi i recite kako se naziva projekt na kojem radite? Dobar dan svima. Moje ime je Marin Mićunović i asistent sam na geografskom odsjeku PMF-a u Zagrebu. Bavim se geomorfologijom i trenutno sam zaposlen na projektu Hrvatske zaklade za znanost SEALeveL, Relativna promjena morske razine i klimatske promjene duž istočne obale Jadrana. Što istražujete? Čime se u stvari bavite? Projekt je uglavnom vezan uz obale, istraživanje relativne promjene morske razine i utjecaja na obalu. Osobno se bavim geomorfološkim promjenama i ranjivosti žala. Istražujem kako oni proživljavaju ovo razdoblje od posljednjih dvjesto godina i procjenjujem što će se s njima događati u budućnosti. Što utječe na promjene žala? Prije svega, žala su obalni geomorfološki oblici građeni od sedimenta različitih veličina od pljeska, šljunka, oblutaka do ponekad većih blokova. Žala su dinamični oblici što znači da su u stalnom pokretu odnosno da se njihova morfologija mijenja. Na njih utječu valovi, plima i oseka ali i procesi s kopna. Prema našim istraživanjima na promjene žala najviše utječe čovjek gradnjom objekata, zidova, šetnica, cesta s čime se sprječava proces prirodne obnove žala. Mislite li da klimatske promjene utječu na promjene žala? Klimatske promjene definitivno mogu utjecati na promjene žala u vidu intenzivnih i kratkotrajnih događanja poput nevremena, pojave bujičnih vodotoka ili plavljenja. S druge strane uslijed klimatskih promjena povećava se srednja temperatura zraka, pa tako i mora što može dovesti do izdizanja relativne morske razine. Takav primjer možemo vidjeti u Veneciji, gdje imamo sve češća plavljena obale. Koje se metode koriste u istraživanju promjena žala, a i promjena relativne razine mora? Istraživanja promjena relativne morske razine vrše se pomoću različitih geomorfoloških i bioloških markera poput algnih vijenaca, siga ili potkapina. Tim se uzorcima određuje starost različitim metodama datiranja i na taj se način izrađuju krivulje morske razine. Promjene žala s druge strane istražujemo analizom različitih kartografskih podloga i kombinacijskom bespilotne letjelice i GNS sustava. Neki istraživači koriste metodu ponovljene fotografije. Možete li nam reći kako bi naši učenici mogli iskoristiti tu metodu u svom malom istraživanju? Metoda ponovljene fotografije, odnosi se na istraživanje promjene reljefa općenito, bilo žala, obale ili ledenjaka, rijeka ili planinskih procesa. Pri istraživanju promjena žala važno je prikupiti stare fotografije te lokacije i na njima pronaći repere odnosno vidljiva obilježja po kojima se mogu uspoređivati promjene. Što prognozirate za našu obalu? Kakva je budućnost naše obale? Prema rezultatima dosadašnjih istraživanja očekuje se nastavak izdizanja relativne morske razine što će u narodnom razdoblju ugroziti ranjive lokacije, pogotovo našu obalu. Osim toga, vidimo da su sve češći ekstremni vremenski uvjeti što će zasigurno utjecati na promjene žala i općenito reljefa. Hvala vam na gostovanju. Hvala vama. .