GEOGRAFIJA 3

KLIMATSKE PROMJENE

3. Posljedice klimatskih promjena

Navigacija

Što ću naučiti

Naučit ćete objašnjava aktualne prirodno-geografske promjene koje se događaju zbog globalnoga zagrijavanja.
Naučit ćete analizira podatke o glavnim stakleničkim plinovima u atmosferi i globalnoj temperaturi.
Naučit ćete objašnjava utjecaj klimatskih promjena na život na Zemlji.
Naučit ćete objašnjava moguće posljedice globalnoga zagrijavanja, negativne (npr. invazivne vrste, klimatske migracije stanovništva, sukobi) i pozitivne (npr. nove poljoprivredne i turističke mogućnosti).

Podijeli

Podijeli ovu lekciju

Marine dobro nam došli. Recite nam najprije nešto o sebi. Dobar dan svima. Moje ime je Marin Mićunović i asistent sam na geografskom odsjeku PMF-a u Zagrebu. Bavim se geomorfologijom i radim na SEALeveL projektu financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost kojem je voditeljica profesorica Sanja Faivre, a puno ime mu je Relativna promjena morske razine i klimatske promjene duž istočne obale Jadrana. Tema ove videolekcije su klimatske promjene, pa ponovimo jesu li klimatske promjene utjecale na izgled obala danas i možete li dati neki primjer kako je to bilo u prošlosti. Možemo reći da su utjecale na izgled obale danas. Primjerice znamo da je naša obala Jadranskog mora nastala nakon otapanja ledenjaka kada se morska razina izdigla za otprilike sto dvadeset metara. Na taj način nastao je ovaj tipični obalni tip, dalmatinski tip obale, koji je specifičan baš na Jadranu gdje su otoci pruženi u smjeru pružanja same obale, dakle oni su paralelni. Dok na primjer s druge strane imamo u Skandinaviji tipični norveški tip obale, poznat po fjordovima koji su pruženi okomito na smjer same obale. Nastali su otapanjem. To su zapravo potopljene glacijalne ledenjačke doline, nastale otapanjem leda isto tako izdizanjem morske razine. Sada ste nam rekli što je to bilo u prošlosti, a kakve su klimatske promjene ostavile utjecaj na današnji izgled obale dakle što se danas događa? Da bismo mogli to danas razumjeti i da bismo mogli čak predvidjeti što će biti u budućnosti vrlo je važno dobro razumjeti sve te procese koji su se događali u prošlosti. Primjerice na našem SEALeveL projektu voditeljica profesorica Sanja Faivre bavi se upravo istraživanjem te relativne promjene morske razine u posljednjih nekoliko stoljeća upravo tu na Jadranu. Koriste se različite metode, različiti geomorfološki i biološki markeri poput potkapina, algnih vijenaca ili siga koji se analiziraju i datiraju, odnosno određuje se njihova starost različitim metodama i na taj način se radi krivulja morske razine. Mi pomoću toga zapravo dobivamo taj trend promjene morske razine koji se onda može koristiti za procjene i u budućnosti. Neki znanstvenici procjenjuju da će u budućnosti te klimatske promjene dodatnim zagrijavanjem srednje temperature zraka kao i temperature mora dodatno ubrzati taj proces izdizanja relativne morske razine. Vidimo primjere u našoj blizini u Veneciji gdje se zapravo izdizanjem morske razine i sve većim ekstremima plime i oseke ona sve češće i više plavi. Na primjer u Oceaniji imamo neka otočja poput Tuvalua za koja se pretpostavlja da će već za nekoliko desetljeća potpuno biti preplavljena. Tako da su to nekakvi procesi koje danas vidimo i doživljavamo i koje stvaraju prijetnju nama i našem stanovništvu. Spomenuli ste ekstreme, pa recite nam kakav utjecaj oni ostavljaju na području Hrvatske? Uz klimatske promjene često se veže pojam ekstrem koji se odnosi često i na suše, intenzivne i dugotrajne suše koje utječu na poljoprivredu. S druge strane i na same požare koji se sve više aktiviraju. Dok s druge strane imamo skroz intenzivne padaline koje aktiviraju bujične vodotoke, pluvijalna plavljenja samih područja što opet dodatno utječe na infrastrukturu i na lokalno stanovništvo. Na temelju svega ovog što smo čuli možemo reci da su klimatske promjene svugdje oko nas, a mi se moramo naučiti živjeti s njima. Jedino što možemo napraviti jest pokušati što bolje živjeti tako da je naš utjecaj na okoliš što manji. Marine hvala vam na gostovanju. Hvala vama. . Transkript: Marine dobro nam došli. Recite nam najprije nešto o sebi. Dobar dan svima. Moje ime je Marin Mićunović i asistent sam na geografskom odsjeku PMF-a u Zagrebu. Bavim se geomorfologijom i radim na SEALeveL projektu financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost kojem je voditeljica profesorica Sanja Faivre, a puno ime mu je Relativna promjena morske razine i klimatske promjene duž istočne obale Jadrana. Tema ove videolekcije su klimatske promjene, pa ponovimo jesu li klimatske promjene utjecale na izgled obala danas i možete li dati neki primjer kako je to bilo u prošlosti. Možemo reći da su utjecale na izgled obale danas. Primjerice znamo da je naša obala Jadranskog mora nastala nakon otapanja ledenjaka kada se morska razina izdigla za otprilike sto dvadeset metara. Na taj način nastao je ovaj tipični obalni tip, dalmatinski tip obale, koji je specifičan baš na Jadranu gdje su otoci pruženi u smjeru pružanja same obale, dakle oni su paralelni. Dok na primjer s druge strane imamo u Skandinaviji tipični norveški tip obale, poznat po fjordovima koji su pruženi okomito na smjer same obale. Nastali su otapanjem. To su zapravo potopljene glacijalne ledenjačke doline, nastale otapanjem leda isto tako izdizanjem morske razine. Sada ste nam rekli što je to bilo u prošlosti, a kakve su klimatske promjene ostavile utjecaj na današnji izgled obale dakle što se danas događa? Da bismo mogli to danas razumjeti i da bismo mogli čak predvidjeti što će biti u budućnosti vrlo je važno dobro razumjeti sve te procese koji su se događali u prošlosti. Primjerice na našem SEALeveL projektu voditeljica profesorica Sanja Faivre bavi se upravo istraživanjem te relativne promjene morske razine u posljednjih nekoliko stoljeća upravo tu na Jadranu. Koriste se različite metode, različiti geomorfološki i biološki markeri poput potkapina, algnih vijenaca ili siga koji se analiziraju i datiraju, odnosno određuje se njihova starost različitim metodama i na taj način se radi krivulja morske razine. Mi pomoću toga zapravo dobivamo taj trend promjene morske razine koji se onda može koristiti za procjene i u budućnosti. Neki znanstvenici procjenjuju da će u budućnosti te klimatske promjene dodatnim zagrijavanjem srednje temperature zraka kao i temperature mora dodatno ubrzati taj proces izdizanja relativne morske razine. Vidimo primjere u našoj blizini u Veneciji gdje se zapravo izdizanjem morske razine i sve većim ekstremima plime i oseke ona sve češće i više plavi. Na primjer u Oceaniji imamo neka otočja poput Tuvalua za koja se pretpostavlja da će već za nekoliko desetljeća potpuno biti preplavljena. Tako da su to nekakvi procesi koje danas vidimo i doživljavamo i koje stvaraju prijetnju nama i našem stanovništvu. Spomenuli ste ekstreme, pa recite nam kakav utjecaj oni ostavljaju na području Hrvatske? Uz klimatske promjene često se veže pojam ekstrem koji se odnosi često i na suše, intenzivne i dugotrajne suše koje utječu na poljoprivredu. S druge strane i na same požare koji se sve više aktiviraju. Dok s druge strane imamo skroz intenzivne padaline koje aktiviraju bujične vodotoke, pluvijalna plavljenja samih područja što opet dodatno utječe na infrastrukturu i na lokalno stanovništvo. Na temelju svega ovog što smo čuli možemo reci da su klimatske promjene svugdje oko nas, a mi se moramo naučiti živjeti s njima. Jedino što možemo napraviti jest pokušati što bolje živjeti tako da je naš utjecaj na okoliš što manji. Marine hvala vam na gostovanju. Hvala vama. .

Za one koji žele znati više

Praćenje razine mora

https://coastal.climatecentral.org/map/13/16.44/43.5079/?theme=warming&map_type=multicentury_slr_comparison&basemap=roadmap&elevation_model=best_available&lockin_model=levermann_2013&refresh=true&temperature_unit=C&warming_comparison=%5B%221.5%22%2C%223.0%22%5D

Procjena znanja

U sljedećem zadatku uparite akutalne probleme s njihovim uzrocima. To ćete učiniti odabirom uzroka aktualnog problema iz padajućeg izbornika.

Suše
Požari
Poplave
Slabi poljoprivredni urodi
Porast morske razine

Sljedeći zadatak riješite s pomoću priloženog grafičkog priloga.

Odaberite točan odgovor.

Temperatura zraka se od 2000. godine do danas povećala za:

0.5°C

1.1°C

1.5°C

0.2°C

Sljedeći zadatak riješite s pomoću priloženog grafičkog priloga.

U zadatku dopunite rečenice.

Porast temperature prati i porast

Koja godina na grafu predstavlja početak instrumentalnih mjerenja?

U sljedećem zadatku dopunite rečenice tako da odaberete točnu riječ u padajućem izborniku.

Velike suše, olujno nevrijeme, i pojava mraza u proljeće najviše pogađa

.

Smanjeni poljoprivredni urodi mogu dovesti do svjetskog problema, a to je

.

Nestajanje ili „tonjenje“ gradova posljedica je rasta

.

Nepogode poput požara, poplava ili gladi uzrokuje

stanovništva.

U sljedećem zadatku razvrstajte pojmove prema uputi.

Razvrstajte pozitivne i negativne posljedice globalnog zatopljenja.

Označite riječ i nakon toga označite odgovarajući stupac.

Nedostatak pitke vode

Hidroenergetski potencijal

Smanjenje troškova grijanja

Neplodno tlo

Bolesti

Turističke aktivnosti

POZITIVNE POSLJEDICE

NEGATIVNE POSLJEDICE

3. Posljedice klimatskih promjena

Što ću naučiti

Naučit ćete objašnjava aktualne prirodno-geografske promjene koje se događaju zbog globalnoga zagrijavanja.
Naučit ćete analizira podatke o glavnim stakleničkim plinovima u atmosferi i globalnoj temperaturi.
Naučit ćete objašnjava utjecaj klimatskih promjena na život na Zemlji.
Naučit ćete objašnjava moguće posljedice globalnoga zagrijavanja, negativne (npr. invazivne vrste, klimatske migracije stanovništva, sukobi) i pozitivne (npr. nove poljoprivredne i turističke mogućnosti).

Podijeli