Kazalo multimedije – Biologija 2

Hife gljiva razgranate su niti stanica krznenog izgleda.

Hife najbolje vidimo na plijesnima koja rastu na voću, povrću ili kruhu.

Hife najbolje vidimo na plijesnima koje rastu na voću, povrću ili kruhu.

Hitin u staničnoj stijenci nalazimo u većine vrsta gljiva.

Slika 2. Nametnička gljiva koja hifama uzima hranjive tvari iz okolnih stabala (SAD)

Nametničke gljive algašice

Plodovi vinove loze zbog snažnije zaraze peronosporom smežuraju se i osuše.

Hife koje su prilagođene crpljenju hranjivih tvari iz domaćina nazivamo haustorij. Micelij peronospore stvara sporangije koji izlaze iz biljnog tkiva i koji su vidljivi golim okom. Čemu peronospori služe spore?

Velika glad u Irskoj uzrokovana je zarazom algašica na krumpiru. Na listu krumpira vidljivi su sporangiji koji su izrasli iz micelija i uzrokovali truljenje lista.

Najpoznatije gljive mješinarke

Smrčak, iako je mješinarka, svojim izgledom podsjeća na stapčarku. Vrlo je cijenjena gljiva i kulinarska je delikatesa širom svijeta.

Narančasta zdjeličarka ima tipičan, zdjeličast izgled plodišta mješinarki i jestiva je gljiva.

Tartufi su vrlo cijenjene gljive koje dostižu veoma visoke cijene i smatraju se delikatesom. Zbog podzemnog plodišta njihovo je branje otežano i ljudi koriste trenirane pse i svinje koji ih pronalaze njuhom.

Pivska industrija koriste kvasce za dobivanje različitih vrsta piva.

Vinska industrija koriste kvasce za dobivanje različitih vrsta vina.

Pekarski kvasac stavljen u tijesto zbog razvijenog ugljikova(IV) oksida uzrokuje njegovo dizanje.

Mješinarke u svakodnevnom životu

Mnogi sirevi, poput ovog sira brie, dobivaju poseban okus i aromu zahvaljujući plijesni koja na njima raste.

Micelij pepelnice na bobama vinove loze ima siv i praškast izgled.

Gljive u simbiozi

Mrežasti micelij (bijelo) prekriva mladi korijen bora.

Ove arktičke stijene prekrivene su lišajevima (narančasto i sivo obojeno).

Vanjski izgled lišajeva

Listasti lišaj

Korasti lišaj

Grmasti lišaj

Grafički prikaz 1. Bioraznolikost lišajeva s obzirom na njihovu udaljenost od industrijske zone

Mjere zaštite gljiva

Plodišta gljiva smiju se uzimati isključivo nožem. Čupanjem plodišta može se oštetiti micelij ili njeno stanište i time ugroziti jedinku.

U pravilu gljivari ostavljaju trećinu plodišta nađenih na nekom staništu kako bi se micelij mogao i dalje razmnožavati i rasprostranjivati sporama. Mlada plodišta se ne beru.

Jedna osoba u Hrvatskoj smije skupiti do 2 kilograma gljiva u jednom danu. Koje vrste gljiva prepoznajete na fotografiji?

Koristi od kvasaca

Pekarski proizvodi

Pivo

Gljive i lišajevi

4.1.Gljive