Carstvo životinja
6.1.Životinjsko carstvo
6.2.Spužve i žarnjaci
6.3.Plošnjaci i oblići
ZARAZA NAMETNIČKIM OBLICIMA
![Pasja trakavica](../../../content/uploads/biologija-2/m06/j03/C0169039-Dog_tapeworm_SEM.jpg?v=20180727)
![](../../../content/uploads/biologija-2/m06/j03/M1700283-Cyst_in_a_lung_chest_X-ray.jpg?v=20180727)
Ciste pasje trakavice mogu narasti do veličine dječje glave, a ispunjene su tekućinom pod tlakom. Ovo je najopasnija vrsta trakavice jer, osim što same ciste veličinom zauzimaju velik dio prostora i vrše pritisak na dijelove pluća i mozga, ciste mogu lako puknuti i time osloboditi na tisuće ličinki koji se vrlo brzo prošire cijelim tijelom.
Na slici je prikazana
![](../../../content/uploads/biologija-2/m06/j03/GettyImages-136810231.jpg?v=20180727)
Svinjska trakavica – ciste svinjske trakavice mogu dospjeti i u ljudski mozak.
![](../../../content/uploads/biologija-2/m06/j03/Z1800206-Colour_SEM_of_Trichinella_spiralis_roundworms.jpg?v=20180727)
Zavojite trihine uvećane 85x
Ličinke zavojite trihine začahurit će se unutar mišića domaćina i tamo mogu provesti dugo vremena bez aktivnosti. No, ako zaraženo meso pojede drugi organizam, u njemu će se iz čahura osloboditi preko tisuću ličinki koje će sve istovremeno početi putovati u druge organe novog domaćina. To može izazvati snažnu imunološku reakciju organizma, a prodiranje ličinki u mozak ili srce može uzrokovati upalu moždane ili srčane ovojnice.
![](../../../content/uploads/biologija-2/m06/j03/M1600020-Legs_of_man_with_filariasis_elephantiasis.jpg?v=20180727)
Na području Afrike i Azije, osobito u ljudi koji žive u nehigijenskim uvjetima, česta je zaraza oblićem koji uzrokuje bolest elefantijazu. Taj oblić živi kao parazit u limfnom sustavu čovjeka pa tako izaziva upalu limfnih žila i masivne otekline vezivnog tkiva u dijelovima tijela domaćina.
Slika prikazuje elefantijazu u nozi čovjeka.
6.4.Mekušci
6.5.Spužve, žarnjaci, plošnjaci, oblići i mekušci – znati, razumjeti i primijeniti
6.6.Kolutićavci
6.7.Člankonošci
6.8.Bodljikaši
6.9.Kolutićavci, člankonošci i bodljikaši – znati, razumjeti i primijeniti
6.10.Svitkovci
6.11.Ribe
PERAJE NEKIH VRSTA RIBA
![](../../../content/uploads/biologija-2/m06/j11/C0317873-Blackspotted_Stingray.jpg?v=20180727)
Parne peraje nekih hrskavičnjača, poput ove raže, uvećane su i spojene s tijelom. Njihovim valovitim kretnjama riba stvara potisak umjesto repnom perajom.
![](../../../content/uploads/biologija-2/m06/j11/Z6050656-Coelacanth_fish_fin.jpg?v=20180727)
Parne peraje nekih riba, poput resoperki, služe za puzanje po morskom dnu.
![](../../../content/uploads/biologija-2/m06/j11/GettyImages-97393747.jpg?v=20180727)
Prsne peraje letećih riba izduljene su i omogućuju kratkotrajno lebdenje iznad površine mora.
![](../../../content/uploads/biologija-2/m06/j11/C0141091-Female_triplewart_seadevil_fish.jpg?v=20180727)
Neke dubokomorske ribe imaju jednu leđnu peraju promijenjenu u udicu. Bioluminiscentnim vrhom privlači plijen u dubinskom mraku.
Raznolikost riba hrskavičnjača
![Velika bijela psina najveći je predator među ribama.](../../../content/uploads/biologija-2/m06/j11/C0319103-Great_White_Shark_Cage_Diving.jpg?v=20180727)
![Kitopsina je najveća živuća riba na Zemlji. Osim svojom veličinom, izdvaja se i načinom prehrane, ona se hrani planktonom i manjim ribama u oceanima.](../../../content/uploads/biologija-2/m06/j11/GettyImages-108313356.jpg?v=20180727)
![Morske mačke su hrskavičnjače nalik ostalim morskim psima, ali su manje i oblikom svojih očiju podsjećaju na mačke.](../../../content/uploads/biologija-2/m06/j11/GettyImages-556944129.jpg?v=20180727)
![Mlat je morski pas čija je njuška raširena u obliku čekića. Ove ribe imaju zato veliku površinu elektroreceptora na njušci, što ih čini jako dobrim tragačima skrivenog plijena.](../../../content/uploads/biologija-2/m06/j11/GettyImages-611396552.jpg?v=20180727)
6.12.Vodozemci
Skupine vodozemaca
![Bezrepci su najbrojnija skupina vodozemaca, a najpoznatiji predstavnici ove skupine su žabe.](../../../content/uploads/biologija-2/m06/j12/C0372057-Orange-Legged_leaf_frog.jpg?v=20180727)
![Najpoznatiji repaši su daždevnjaci. Za razliku od bezrepaca koji rep imaju samo tijekom ličinačkog stadija, repaši ga zadržavaju cijeloga života.](../../../content/uploads/biologija-2/m06/j12/GettyImages-91548390.jpg?v=20180727)
![Beznošci su oblikom tijela prilagođeni životu pod zemljom pa stoga nemaju noge. Postoji tek nekoliko različitih vrsta koje naseljuju tropska područja.](../../../content/uploads/biologija-2/m06/j12/GettyImages-697607774.jpg?v=20180727)
PREDSTAVNICI VODOZEMACA U REPUBLICI HRVATSKOJ
![Pjegavi daždevnjak svojom obojenošću upozorava na otrov koji proizvode kožne žlijezde.](../../../content/uploads/biologija-2/m06/j12/GettyImages-847003418.jpg?v=20180727)
![Čovječja ribica je endemska vrsta krškog podzemlja koja cijeli život diše škrgama.](../../../content/uploads/biologija-2/m06/j12/GettyImages-155422480.jpg?v=20180727)
![Žuti mukač ime je dobio po žutim mrljama na trbušnoj strani tijela koje pokazuje u slučaju opasnosti kao upozorenje da je otrovan.](../../../content/uploads/biologija-2/m06/j12/GettyImages-145095590.jpg?v=20180727)
![Zelena krastača vrlo dobro podnosi sušu i visoke temperature te može izdržati temperature zraka do čak 40°C.](../../../content/uploads/biologija-2/m06/j12/GettyImages-533591088.jpg?v=20180727)
![Gatalinka je rasprostranjena po cijelom području Republike Hrvatske, a obitava na granama drveća i grmlja.](../../../content/uploads/biologija-2/m06/j12/GettyImages-135555630.jpg?v=20180727)
![](../../../content/uploads/biologija-2/m06/j12/Z7000249-The_crested_newt_Triturus_cristatus-1.jpg?v=20180727)
Veliki vodenjak naša je najveća vrsta vodenjaka jer naraste oko 16 cm dužine.
6.13.Gmazovi
6.14.Ptice
LET PTICA
![Krila ptica blago su zakrivljena kako bi prilikom kretanja unaprijed stvorila zračne sile koje tjeraju zrak i tijelo ptice prema gore.](../../../content/uploads/biologija-2/m06/j14/GettyImages-88008784.jpg?v=20180727)
![Labudi zbog svoje velike mase moraju prilikom uzleta postići veliku brzinu kretanja kako bi stvorili dovoljno jaku silu uzgona.](../../../content/uploads/biologija-2/m06/j14/GettyImages-647297980.jpg?v=20180727)
![Mnoge ptice, poput supova, koriste vrtložna, uzlazna strujanja toplog zraka za ostvarivanje uzgona.](../../../content/uploads/biologija-2/m06/j14/GettyImages-164089826.jpg?v=20180727)
PREHRANA PTICA
![](../../../content/uploads/biologija-2/m06/j14/GettyImages-686790209.jpg?v=20180727)
Ptice koje se hrane ribama, poput ovog vodomara, imaju izduljen kljun.
![](../../../content/uploads/biologija-2/m06/j14/GettyImages-640305688.jpg?v=20180727)
Ptice grabljivice, poput ovog škanjca, imaju oštar kljun zašiljen prema dolje.
![](../../../content/uploads/biologija-2/m06/j14/sparrow-3068279_640-vrabac.jpg?v=20180727)
Vrapci imaju kratak, ali zadebljao kljun prilagođen za prehranu sjemenkama i drugom biljnom hranom.
![](../../../content/uploads/biologija-2/m06/j14/robin-634413_640-crvendac.jpg?v=20180727)
Kukcojedne ptice, poput ovog crvendaća, imaju kratke i uske kljunove.
![](../../../content/uploads/biologija-2/m06/j14/duck-2399770_640-patka.jpg?v=20180727)
Patke i druge ptice koje se hrane u vodenim staništima imaju plosnate kljunove kojima mogu profiltrirati hranu iz vode, a hrane se najčešće podvodnim biljkama i njihovim korijenjem te manjim beskralježnjacima.
6.15.Sisavci
NEKE TVORBE OD KERATINA KOD SISAVACA
![](../../../content/uploads/biologija-2/m06/j15/leopard-515510_640-leopard.jpg?v=20180727)
Točkasto krzno leopardu omogućava da se prikriveno približi plijenu u svome okolišu.
![](../../../content/uploads/biologija-2/m06/j15/GettyImages-846151040.jpg?v=20180727)
Mnogi sisavci umjerenih krajeva, poput jelena, mijenjaju dlaku prije ljeta i prije zime. Zimi tako nose gusto krzno sive boje, a ljeti prozračnije krzno smeđe boje. Zašto su sive nijanse krzna češće zimi?
![](../../../content/uploads/biologija-2/m06/j15/GettyImages-133562787.jpg?v=20180727)
Brkovi rastu na njušci i licu mnogih sisavaca i vrlo su osjetljivi na dodir.
![](../../../content/uploads/biologija-2/m06/j15/C0087119-Gray_Whale.jpg?v=20180727)
Kitovi usani umjesto zubiju u ustima imaju četkaste usi kojima filtriraju plankton iz vode.
KRETANJE SISAVACA
![](../../../content/uploads/biologija-2/m06/j15/GettyImages-609198425.jpg?v=20180727)
Vukovi hodaju na prstima, što im daje karakterističan izgled stražnjih nogu. Ono što mnogima izgleda poput unazad usmjerenog koljena, zapravo je peta.
![](../../../content/uploads/biologija-2/m06/j15/GettyImages-171329214.jpg?v=20180727)
Konji hodaju na vrhu kopita jedinog prsta noge.
![](../../../content/uploads/biologija-2/m06/j15/GettyImages-200351763-001.jpg?v=20180727)
Mnogi primati koriste prednji par udova za hranjenje. Oni koji žive u krošnjama imaju spretan rep koji koriste za kretanje i ravnotežu.
![](../../../content/uploads/biologija-2/m06/j15/GettyImages-dv1630012.jpg?v=20180727)
Krtice snažnim prednjim udovima kopaju svoje podzemne nastambe. Oči su im zakržljale jer im u mračnim nastambama nisu potrebne.
![](../../../content/uploads/biologija-2/m06/j15/tree-3060528_640-sismis.jpg?v=20180727)
Letnica na krilu šišmiša proteže se od vrha prstiju do ramena i nogu.
![](../../../content/uploads/biologija-2/m06/j15/C0198038-Bottlenose_dolphin.jpg?v=20180727)
Kitovi i dupini dišu jedino kroz nosnice koje im se nalaze na vrhu glave.