Svitkovci
- navesti zajednička obilježja svitkovaca
- opisati građu organskih sustava različitih skupina kralježnjaka.
Uvod
Svitkovci su skupina životinja koja je naziv dobila po elastičnoj štapićastoj strukturi koja im pruža potporu tijelu i naziva se svitak.
Kod razvijenijih svitkovaca, svitak je prisutan samo za vrijeme embrionalnog razvitka.
Zajedničko obilježje svih svitkovaca je i ždrijelo sa škržnim pukotinama – škržno ždrijelo, koje kod jednostavnijih svitkovaca služi za disanje i filtriranje hrane.
Svitkovci, za razliku od životinja o kojima ste do sada učili, imaju glavninu živčanog sustava na leđnoj strani.
U svitkovce ubrajamo:
- bezlubanjce – plaštenjaci i svitkoglavci te
- lubanjce ili kralježnjake – ribe, vodozemci, gmazovi, ptice i sisavci.
Plaštenjaci i svitkoglavci
Plaštenjaci i svitkoglavci isključivo su morske životinje.
Plaštenjaci
Skupini plaštenjaka pripada oko 2000 različitih vrsta.
Neke od njih neke čine plankton, a neke žive sjedilačkim načinom života na morskome dnu.
Najpoznatiji plaštenjaci su mješčićnice.
Plaštenjaci i svitkoglavci
Plaštenjaci i svitkoglavci isključivo su morske životinje.
Plaštenjaci
Skupini plaštenjaka pripada oko 2000 različitih vrsta, od kojih neke čine plankton, a neke žive sjedilačkim načinom života na morskome dnu.
Najpoznatiji plaštenjaci su mješčićnice.
This is a modal window.
Svitkoglavci
Svitkoglavci su pokretne životinje koje imaju svitak cijeli život.
Najpoznatiji svitkoglavac je kopljača.
Ona većinu vremena provodi stražnjim dijelom tijela zakopana u pjeskovito morsko dno.
Ove životinje narastu manje od deset centimetara.
Naziv su dobile po tijelu oblika koplja.
Kopljače su razdvojena spola i razmnožavaju se spolno.
Svitkoglavci
Svitkoglavci su pokretne životinje koje imaju svitak cijeli život.
Najpoznatiji svitkoglavac je kopljača, koja većinu vremena provodi stražnjim dijelom tijela zakopana u pjeskovito morsko dno.
Ove životinje narastu manje od deset centimetara, a naziv su dobile po tijelu oblika koplja.
Kopljače su razdvojena spola i razmnožavaju se spolno.
Pokrov tijela kralježnjaka
Koža kralježnjaka građena je od dva sloja.
Gornji tanji sloj zove se pousmina.
Donji deblji sloj zove se usmina.
Vodozemci imaju golu i vlažnu kožu koja im omogućuje izmjenu plinova.
Druge skupine kralježnjaka imaju na površine tijela različite kožne tvorevine.
Ribe imaju ljuske, gmazovi čvrste rožnate ljuske, ptice perje, a sisavci dlaku.
Glavna uloga kože je zaštita organizma.
Kralježnjaci
Pokrov tijela kralježnjaka
Koža kralježnjaka građena je od dva sloja:
- gornji tanji sloj je pousmina, a
- donji deblji sloj usmina.
Vodozemci imaju golu i vlažnu kožu koja im omogućuje izmjenu plinova, dok druge skupine kralježnjaka imaju na površini tijela različite kožne tvorevine.
Ribe imaju ljuske, gmazovi čvrste rožnate ljuske, ptice perje, a sisavci dlaku.
Glavna uloga kože je zaštita organizma.
Kretanje kralježnjaka
Kretanje kralježnjacima omogućuje kostur i mišići kostura.
Većina kralježnjaka ima koštani kostur.
Izuzetak su samo neke ribe.
Kretanje kralježnjaka
Kretanje kralježnjacima omogućuje kostur i mišići kostura.
Većina kralježnjaka ima koštani kostur, a izuzetak su samo neke ribe.
Kosti kralježnjaka dijele se na:
- lubanju
- kralježnicu sačinjenu od kralježaka
- rebra
- rameni pojas
- zdjelični pojas
- kosti udova.
Za kosti su vezani poprečno-prugasti mišići kostura.
Osim tih mišića u kralježnjaka postoje i glatki mišići.
Oni se nalaze u stijenkama krvnih žila i organa probavnog sustava te drugih organa poput mokraćnog mjehura.
Treća vrsta mišićnog tkiva u kralježnjaka je srčano mišićno tkivo.
Ono gradi srce.
- Proučite galeriju fotografija i prisjetite se razlike u građi tri vrste mišićnog tkiva kralježnjaka.
Za kosti su vezani poprečno-prugasti mišići kostura.
Osim tih mišića u kralježnjaka postoje i glatki mišići, koji se nalaze u stijenkama krvnih žila i organa probavnog sustava te drugih organa poput mokraćnog mjehura.
Treća vrsta mišićnog tkiva u kralježnjaka je srčano mišićno tkivo koje gradi srce.
- Proučite slike i prisjetite se razlike u građi tri vrste mišićnog tkiva kralježnjaka.
Vrste mišićnog tkiva kralježnjaka
Krvotok i izmjena plinova u kralježnjaka
Od jednostavnije do složenije građenih kralježnjaka može se pratiti i evolucijski razvoj srca:
- Ribe imaju vensko srce građeno od jedne pretklijetke i jedne klijetke.
- Vodozemci imaju dvije pretklijetke i jednu klijetku, a u gmazova se klijetka djelomično pregradila.
- Ptice i sisavci imaju dvije pretklijetke i dvije klijetke te na taj način potpuno odvojenu lijevu od desne strane srca.
Krvotok svih kralježnjaka je zatvoren i krv teče kroz tri vrste krvnih žila:
- arterije,
- vene i
- kapilare.
Za disanje su se kod kralježnjaka razvile škrge i pluća.
Škrgama dišu ribe i ličinke vodozemaca dok ostali kralježnjaci dišu plućima.
Vodozemci imaju slabo razvijena pluća pa dišu i kožom.
Probava kralježnjaka
U kralježnjaka postoji velika raznolikost u prehrani.
Mogu biti biljojedi, mesojedi ili svejedi.
Probavni sustav započinje ustima.
Nastavlja se:
- ždrijelom
- jednjakom
- želudcem
- tankim i debelim crijevom.
Kralježnjaci imaju prohodno probavilo.
Ono kod nekih riba, vodozemaca, gmazova, ptica i samo nekih sisavaca završava nečisnicom ili kloakom.
Kloaka je zajednički otvor za produkte mokraćnog, spolnog i probavnog sustava.
U većine sisavaca i kod riba koštunjača probavni sustav završava analnim otvorom.
Probava kralježnjaka
U kralježnjaka postoji velika raznolikost u prehrani.
Mogu biti:
- biljojedi,
- mesojedi ili
- svejedi.
Probavni sustav započinje ustima, a nastavlja se ždrijelom, jednjakom, želudcem, tankim i debelim crijevom.
Kralježnjaci imaju prohodno probavilo koje kod nekih riba, vodozemaca, gmazova, ptica i samo nekih sisavaca završava nečisnicom ili kloakom.
Kloaka je zajednički otvor za produkte mokraćnog, spolnog i probavnog sustava.
U većine sisavaca i kod riba koštunjača probavni sustav završava analnim otvorom.
Regulacija i koordinacija tjelesnih funkcija kralježnjaka
Živčani i endokrini sustav reguliraju i koordiniraju tjelesne funkcije kralježnjaka.
Živčani sustav čine:
- mozak
- leđna moždina i
- živci.
Stupanj razvijenosti kralježnjaka vidljiv je po površini njihova mozga.
Kod najrazvijenijih sisavaca mozak ima mnogobrojne vijuge i brazde koje povećavaju njegovu površinu.
Endokrini sustav čine žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem koje svoje hormone izlučuju direktno u krvotok.
Hormoni reguliraju rast, sazrijevanje, metabolizam i drugo.
Razmnožavanje kralježnjaka
Većina kralježnjaka, izuzev nekih riba, razdvojena su spola.
Razmnožavaju se spolnim načinom.
Mužjaci u muškim spolnim žlijezdama (sjemenicima) stvaraju muške spolne stanice (spermije).
Ženke u ženskim spolnim žlijezdama (jajnicima) stvaraju ženske spolne stanice (jajne stanice).
Oplodnja je u većine riba, osim u morskih pasa, vanjska.
Vanjsku oplodnju imaju i vodozemci.
U gmazova, ptica i sisavaca do oplodnje dolazi u jajovodu ženke.
Razvitak embrija može se događati u tijelu ženke ili izvan njega.
Većina riba, svi vodozemci, većina gmazova i sve ptice polažu jaja u kojima se razvija embrij.
Razmnožavanje kralježnjaka
Većina kralježnjaka, izuzev nekih riba, razdvojena su spola.
Razmnožavaju se spolnim načinom.
Mužjaci u muškim spolnim žlijezdama (sjemenicima) stvaraju muške spolne stanice (spermije).
Ženke u ženskim spolnim žlijezdama (jajnicima) stvaraju ženske spolne stanice (jajne stanice).
Oplodnja je u većine riba, osim u morskih pasa, vanjska.
Vanjsku oplodnju imaju i vodozemci, dok u gmazova, ptica i sisavaca do oplodnje dolazi u jajovodu ženke.
Razvitak embrija može se događati u tijelu ženke ili izvan njega.
Većina riba, svi vodozemci, većina gmazova i sve ptice polažu jaja u kojima se razvija embrij.
Ženke morskih pasa i nekih gmazova zadržavaju jaje u svome tijelu.
U njemu se događa embrionalni razvoj potomaka.
Mladunčad ovih životinja izlazi iz jaja dok su još u majčinom tijelu ili neposredno nakon polaganja jaja.
Embriji ovih životinja hranu potrebnu za razvoj dobivaju iz žumanjka.
U većine sisavaca i u nekih morskih pasa razvoj embrija događa se u tijelu ženke.
Tamo dobiva hranu i zaštitu direktno od majke.
Neki kralježnjaci brinu za svoje potomke.
Ta pojava najizraženija je u ptica i sisavaca.
Njihovi su potomci nakon izlaska iz jajeta ili nakon okota nesposobni za samostalan život.
Njihovi potomci često se rađaju slijepi i bez perja odnosno dlake.
Oni se ne mogu se samostalno kretati pa im roditelji pružaju zaštitu i toplinu te ih prehranjuju.
U većine životinja brigu za potomstvo preuzimaju majke.
Ponekad se uključuju i druge odrasle jedinke.
Ovakav oblik brige za mladunčad prisutan je u životinja koje žive u zajednicama, poput:
- vukova
- lavova
- žirafa
- merkata i drugih.
Ženke morskih pasa i nekih gmazova zadržavaju jaje u svome tijelu, u kojemu se događa embrionalni razvoj potomaka.
Mladunčad ovih životinja izlazi iz jaja dok su još u majčinom tijelu ili neposredno nakon polaganja jaja.
Embriji ovih životinja hranu potrebnu za razvoj dobivaju iz žumanjka.
U većine sisavaca i u nekih morskih pasa razvoj embrija događa se u tijelu ženke, gdje dobiva hranu i zaštitu direktno od majke.
Neki kralježnjaci brinu za svoje potomke.
Ta pojava najizraženija je u ptica i sisavaca, čiji su potomci često nakon izlaska iz jajeta ili nakon okota nesposobni za samostalan život.
Njihovi potomci često se rađaju slijepi i bez perja odnosno dlake i ne mogu se samostalno kretati pa im roditelji pružaju zaštitu i toplinu te ih prehranjuju.
U većine životinja brigu za potomstvo preuzimaju majke, no ponekad se uključuju i druge odrasle jedinke.
Ovakav oblik brige za mladunčad prisutan je u životinja koje žive u zajednicama, poput vukova, lavova, žirafa, merkata i drugih.
Za kraj…
Svoje znanje o svitkovcima provjerite pomoću grafičkog prikaza tako da odaberete odgovarajuće pojmove za navedna prazna polja označena brojevima:
- svitkoglavci,
- vodozemci,
- ribe,
- škržne pukotine,
- plaštenjaci,
- kopljače,
- ptice,
- mješčićnice,
- svitak,
- gmazovi,
- živčani sustav s leđne strane,
- kralježnjaci,
- sisavci.
Svitkovci
