Ribe
- opisati osnovna obilježja svih riba
- razlikovati građu hrskavičnjača i koštunjača
- prepoznati tipične predstavnike riba
- objasniti značaj riba za čovjeka.
Uvod
Kod riba je česta različita obojenost trbušne strane i leđne strane trupa.
Leđna je strana često obojena tamnijim pigmentima dok je trbušna strana svijetla (npr. velika bijela psina).
- Razmislite i raspravite o tome zašto je u vodenim staništima ovakva obojenost velika prednost za pojedini organizam.
Uvod
Česta pojava kod riba je različita obojenost trbušne strane i leđne strane trupa.
Leđna je strana često obojena tamnijim pigmentima dok je trbušna strana svijetla (npr. velika bijela psina).
- Razmislite i raspravite o tome zašto je u vodenim staništima ovakva obojenost velika prednost za pojedini organizam.
Osnovna obilježja riba
Ribe su skupina kralježnjaka koji žive u vodenim staništima.
Do danas je opisano oko 30 000 živućih vrsta riba.
Ribe možemo podijeliti u tri osnovne skupine:
- kružnouste
- hrskavičnjače i
- koštunjače.
Sve ribe imaju neka zajednička obilježja koja su većinom prilagodbe za život u vodi.
Prisjetite se nekih od obilježja i riješite zadatak.
Osnovna obilježja riba
Ribe su skupina kralježnjaka koji žive u vodenim staništima.
Do danas je opisano oko 30 000 živućih vrsta riba, koje možemo podijeliti u tri osnovne skupine:
- kružnouste
- hrskavičnjače i
- koštunjače.
Sve ribe imaju neka zajednička obilježja koja su većinom prilagodbe za život u vodi.
- Prisjetite se nekih od obilježja riba i riješite zadatak.
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
škrgama, kralježnica, perajama
Želite li pokušati ponovo?
Peraje riba
Ribe se kreću perajama.
Repna peraja je najsnažnija peraja ribe.
Mahanjem repnom perajom riba stvara potisak kojim se kreće prema naprijed.
Ostale peraje uglavnom služe za kontrolu kretanja, zaustavljanje, skretanje i održavanje ravnoteže u vodi.
Prsne i trbušne peraje su jedine parne peraje na tijelu riba.
Uvijek nalazimo jednu lijevu i jednu desnu peraju.
Simetrija parnih peraja od iznimne je važnosti za evoluciju svih kopnenih kralježnjaka iz riba.
Uparene peraje služile su nekim ribama za puzanje po morskom dnu.
Evolucijom uparene peraje koriste za kretanje kopnenih kralježnjaka po kopnu:
- prsne peraje razvile su se u prednji par nogu
- trbušne peraje razvile su se u stražnji par nogu.
Leđne i podrepna peraja
- uglavnom služe za održavanje ravnoteže prilikom kretanja u vodi
- sprječavaju prevrtanje tijela naopako.
Nisu sve peraje istih uloga kod svih riba.
Mnoge vrste prilagodile su se građom svojih peraja različitom načinu života.
Na slici promotrite različite peraje na tijelu riba.
Peraje riba
Repna peraja je najsnažnija peraja ribe i njenim mahanjem riba stvara potisak kojim se kreće prema naprijed.
Ostale peraje, ovisno o položaju na tijelu, uglavnom služe za kontrolu kretanja, zaustavljanje, skretanje i održavanje ravnoteže u vodi.
Prsne i trbušne peraje su jedine parne peraje na tijelu riba, što znači da u paru uvijek nalazimo jednu lijevu i jednu desnu peraju.
Njihova simetrija od iznimne je važnosti za evoluciju svih kopnenih kralježnjaka iz riba.
Ovako uparene peraje služile su nekim ribama za puzanje po morskom dnu i naposljetku za kretanje kopnenih kralježnjaka po kopnu: prsne peraje razvile su se u prednji par nogu, a trbušne peraje u stražnji par nogu.
Leđne i podrepna peraja uglavnom služe za održavanje ravnoteže prilikom kretanja u vodi i sprječavaju prevrtanje tijela naopako.
Nisu sve peraje istih uloga kod svih riba.
Mnoge vrste prilagodile su se građom svojih peraja različitom načinu života.
- Na slici promotrite različite peraje na tijelu riba.
- Na mrežnim stranicama potražite peraje na tijelu različitih vrsta riba.
Iako riba može imati više leđnih peraja, prsne i trbušne su jedine parne jer su simetrične.
Raznolikost riba
Kružnouste
Kružnouste ribe su skupina riba bez razvijene čeljusti.
Usta kružnoustih riba su okrugla, stalno otvorena i prekrivena su rožnatim zubićima.
Mnoge kružnouste su nametnici na ribama.
Svojim nazubljenim ustima kružnouste se prihvate za riblje tijelo koje zatim buše poput svrdla.
Kružnouste ribe imaju karakteristično duguljasto tijelo nalik jeguljama.
Kreću se s tijelom sraslim repnim i leđnim perajama.
Parne prsne i trbušne peraje kružnouste nisu nikad razvile.
Koža ovih riba je glatka i bez ljusaka.
U kružnouste svrstavamo paklare i sljepulje.
Raznolikost riba
Kružnouste
Kružnouste su skupina riba bez razvijene čeljusti.
Usta su im okrugla, stalno otvorena i prekrivena su rožnatim zubićima.
Mnoge kružnouste su nametnici na ribama, svojim nazubljenim ustima se prihvate za riblje tijelo koje zatim buše poput svrdla.
Imaju karakteristično duguljasto tijelo nalik jeguljama.
Kreću se s tijelom sraslim repnim i leđnim perajama, parne prsne i trbušne peraje nisu nikad razvile.
Koža im je glatka i bez ljusaka.
U kružnouste svrstavamo:
- paklare i
- sljepulje.
- Pogledajte videozapis o paklarama.
Hrskavičnjače i koštunjače
Ribe hrskavičnjače i koštunjače čine većinu danas poznatih vrsta riba.
Iako imaju mnogo zajedničkih obilježja vanjske i unutarnje građe, ove dvije skupine riba lako je raspoznati.
- Usporedite građu hrskavičnjača i koštunjača klikom na imenovane dijelove.
U hrskavičnjače svrstavamo različite morske pse, morske mačke, raže i slično.
Zubi morskih pasa umetnuti su u njihovo zubno meso i nisu vezani za čeljust.
Zubi su rožnate građe, trošni su i redovito se izmjenjuju tijekom života morskog psa.
Redovi novih zubi rastu s unutrašnje strane zubnog mesa.
S vremenom se zubi pomiču prema naprijed da zamijene stare zube.
Koža morskih pasa je prekrivena zašiljenim ljuskama koje omogućavaju glatko i tiho kretanje kroz vodu.
Morski psi imaju posebno razvijeno osjetilo njuha.
Mnoge hrskavičnjače s donje strane njuške imaju brojne jamice.
Unutar jamica se nalaze elektroreceptori.
Elektroreceptori su osjetila koja osjete električnu aktivnost drugih organizama.
Morski psi i raže većinu vremena provode uz morsko dno.
Elektroreceptorima mogu pronaći plijen koji se skriva u mulju na morskom dnu.
Hrskavičnjače
U hrskavičnjače svrstavamo:
- morske pse,
- morske mačke i
- raže.
Zubi morskih pasa umetnuti su u njihovo zubno meso i nisu vezani za čeljust. Ti su zubi rožnate građe, trošni su i redovito se izmjenjuju tijekom života morskog psa.
Redovi novih zubi rastu s unutrašnje strane zubnog mesa te se s vremenom pomiču prema naprijed da zamijene stare zube.
Koža je prekrivena zašiljenim ljuskama koje omogućavaju glatko i tiho kretanje kroz vodu.
Osjetilo njuha mnogih riba vrlo je razvijeno, a posebice kod morskih pasa.
Mnoge hrskavičnjače s donje strane njuške imaju brojne jamice unutar kojih se nalaze elektroreceptori, osjetila koja osjete električnu aktivnost drugih organizama.
Morski psi i raže većinu vremena provode uz morsko dno, a ovim osjetilima mogu pronaći plijen koji se skriva u mulju na morskom dnu.
Raznolikost riba hrskavičnjača
Koštunjače su najbrojnije ribe.
Za razliku od ostalih skupina koštunjače imaju koštani kostur.
Koža im je prekrivena ljuskama koje se preklapaju poput crjepova.
Ljuske zajedno s lučenom sluzi omogućavaju lakše kretanje kroz vodu sa smanjenim trenjem.
Koštunjače
Koštunjače su najbrojnije ribe i, za razliku od ostalih skupina, imaju koštani kostur.
Koža im je prekrivena ljuskama koje se preklapaju poput crjepova, a zajedno s lučenom sluzi omogućavaju lakše kretanje kroz vodu sa smanjenim trenjem.
Slatkovodne koštunjače žive u jezerima, potocima i rijekama.
Voda u kojoj žive ima veoma malu koncentraciju otopljenih soli.
Voda je zbog malih količina otopljenih soli za riblji organizam hipotonična otopina.
Ljuske slatkovodnih koštunjača imaju ključnu ulogu u zadržavanju vode.
Bez ljuski voda bi osmozom ušla u tijelo.
Bubrezi sprječavaju značajniji gubitak soli kroz mokraću.
Slatkovodne koštunjače žive u jezerima, potocima i rijekama.
Voda u kojoj žive ima veoma malu koncentraciju otopljenih soli i za riblji je organizam ona hipotonična otopina.
Njihove ljuske imaju ključnu ulogu u zadržavanju vode koja bi osmozom ušla u tijelo, a bubrezi sprječavaju značajniji gubitak soli kroz mokraću.
Slatkovodne koštunjače
Morske koštunjače žive u morima i oceanima.
Prilagođene su životu u vodi s velikom koncentracijom otopljenih soli.
Za razliku od slatkovodnih, bubrezi morskih koštunjača
- izbacuju višak otopljenih soli koji se izbacuje putem koncentrirane mokraće
- zadržavaju vodu koja izlazi iz tijela osmozom.
Veoma je važno akvarijske ribice držati u vodi odgovarajuće koncentracije otopljenih soli.
Bez zadovoljavajuće koncentracije soli ribice će uginuti.
Morsku ribu možemo razvrstati u dvije skupine:
- plavu ribu i
- bijelu ribu.
Plava riba
Plava riba sadrži crvenije meso specifičnog okusa.
Bogata je vitaminima i omega-3-masnim kiselinama.
Plava riba, poput srdele, sabljarke, tune i lososa, često živi u plovama i kreće se blizu morske površine.
Bijela riba
Ne živi u plovama i kreće se većinom blizu morskog dna.
U bijelu ribu često svrstavamo ribe poput lista, kovača, škarpine, zubatca i oslića.
- Zbog čega se često kaže da je plava riba zdravija za osobe sklone bolestima krvožilnog sustava?
U koštunjače svrstavamo i manju skupinu tropskih riba mesnatih peraja:
- resoperke i
- dvodihalice.
Mesnate peraje riba kostima su uzglobljene s ostatkom kostura.
Zajednički predak svih kopnenih kralježnjaka spadao je u ovu skupinu riba.
Mesnate parne peraje razvile su se u udove za hodanje.
Dvodihalice su ribe s razvijenim plućima kojima mogu uzimati kisik iz udahnutog zraka.
Morske koštunjače žive u morima i oceanima i prilagođene su životu u vodi s velikom koncentracijom otopljenih soli.
Njihovi bubrezi, za razliku od onih slatkovodnih riba, izbacuju višak otopljenih soli putem koncentrirane mokraće i zadržavaju vodu koja bi inače izlazila iz tijela osmozom.
Veoma je važno akvarijske ribice držati u vodi odgovarajuće koncentracije otopljenih soli, u suprotnom će ribice uginuti.
Često morsku ribu možemo razvrstati u dvije skupine:
- plavu ribu i
- bijelu ribu.
Plava riba sadrži crvenije meso specifičnog okusa i bogata je vitaminima i omega-3-masnim kiselinama.
Takva riba, poput srdele, sabljarke, tune i lososa, često živi u plovama i kreće se blizu morske površine.
Bijela riba ne živi u plovama i kreće se većinom blizu morskog dna.
U bijelu ribu često svrstavamo ribe poput lista, kovača, škarpine, zubatca i oslića.
- Zbog čega se često kaže da je plava riba zdravija za osobe sklone bolestima krvožilnog sustava?
U koštunjače svrstavamo i manju skupinu tropskih riba mesnatih peraja: resoperke i dvodihalice.
Te su peraje kostima uzglobljene s ostatkom kostura.
Zajednički predak svih kopnenih kralježnjaka spadao je u ovu skupinu riba, čije su se mesnate parne peraje razvile u udove za hodanje.
Dvodihalice su ribe s razvijenim plućima kojima mogu uzimati kisik iz udahnutog zraka.
Morske koštunjače
Mnoge ribe dio života provode u slatkoj, a dio u slanoj vodi.
Mnoge vrste lososa žive u oceanima, no spolno zrele jedinke u jesen migriraju.
Migracija lososa u jesen je uzvodno u slatke vode, gdje se razmnožavaju, odnosno mrijeste.
Na uzvodnom putu prema slatkim vodama lososi nailaze na velike izazove.
Izazovi su, primjerice, preskakanje uzvodnih prepreka ili smeđi medvjedi koji ih tada love.
Odrasle jedinke nakon mriještenja umiru.
Mlade jedinke plivaju nizvodno do oceana, gdje rastu i sazrijevaju.
Mnoge ribe dio života provode u slatkoj, a dio u slanoj vodi.
Mnoge vrste lososa žive u oceanima, no spolno zrele jedinke u jesen migriraju uzvodno u slatke vode, gdje se razmnožavaju, odnosno mrijeste se.
Takve migracije jedinkama lososa predstavljaju velike izazove, poput preskakanja uzvodnih prepreka ili smeđih medvjeda koji ih tada love.
Odrasle jedinke nakon mriještenja umiru.
Mlade jedinke plivaju nizvodno do oceana, gdje rastu i sazrijevaju.
Poput lososa i jegulje provode dio života u slatkoj, a dio u slanoj vodi.
- Potražite na mrežnim stranicama više informacija o životu jegulja te ih prezentirajte ostatku razreda. Prezentaciju možete izraditi u digitalnom alatu Canva.
- U pretraživanju vam mogu pomoći tekstovi o jegulji i o mriješćenju jegulja.
Ribolov
Ribolov je za ljude vrlo važna djelatnost.
Veliki udio mesne prehrane čini upravo riba.
Povećavanjem populacije ljudi na Zemlji raste i potrošnja ribe.
Zbog povećanja potrošnje ribe potrebno oprezno štititi ribu od pretjeranog izlova.
Cilj održivog razvoja ribolova je uloviti dovoljno ribe za potrebe stanovništva.
Važno je ostaviti dio ribe za razmnožavanje u onom broju koji će se izloviti iduće sezone.
U Hrvatskoj se već dugi niz godina riba uzgaja umjetno.
Umjetni uzgoj ribe naziva se akvakultura.
Akvakulturom može se uzgajati morska i slatkovodna riba.
Morska riba se uzgaja ili u specijaliziranim bazenima ili u kavezima u moru.
Slatkovodni uzgoj se većinom dijeli
- na hladnovodni, za vrste poput pastrve, i
- na toplovodni, za vrste poput šarana.
Ribolov
Ribolov je za ljude vrlo važna djelatnost, a velik udio mesne prehrane čini upravo riba.
Sa sve većom populacijom ljudi na Zemlji raste i potrošnja, stoga je potrebno oprezno koristiti sve izvore dobra i štititi ribu od pretjeranog izlova.
Cilj je održivog razvoja ribolova uloviti dovoljno ribe za potrebe stanovništva, ali ostaviti razmjerno velik dio ribe koji će se moći razmnožavati u onom broju koji će se izloviti iduće sezone.
U Hrvatskoj se već dugi niz godina riba uzgaja umjetno.
Takav uzgoj nazivamo akvakulturom, a može se uzgajati morska i slatkovodna riba.
- Morska riba se uzgaja ili u specijaliziranim bazenima ili u kavezima u moru.
- Slatkovodni uzgoj se većinom dijeli na hladnovodni, za vrste poput pastrve, i na toplovodni, za vrste poput šarana.
Unutarnja građa riba
Gotovo sve ribe dišu škrgama.
Škrge su građene od nakupina perastih škržnih listova velike površine.
Kroz škrge u krvotok difuzijom ulazi kisik, a izlazi ugljikov(IV) oksid.
Voda bogatija kisikom mora prvo proći kroz usta.
Voda zatim oplakuje škržne listiće prije negoli bude istisnuta kroz škržne otvore.
Srce riba je dvodijelno, sastoji se od jedne pretklijetke i jedne klijetke.
Kroz riblje srce prolazi jedino venska krv.
Takvo vensko srce istiskuje krv siromašnu kisikom direktno u škrge kraj kojih se nalazi.
Krv obogaćena kisikom dalje je protjerana u sve dijelove tijela.
Iz tijela je dalje kisikom nanovo osiromašena krv protjerana sve do srca.
Unutarnja građa riba
Gotovo sve ribe dišu škrgama.
One su građene od nakupina perastih škržnih listova velike površine kroz koje u krvotok difuzijom ulazi kisik, a izlazi ugljikov(IV) oksid.
Voda bogatija kisikom mora prvo proći kroz usta, zatim oplakuje škržne listiće prije negoli bude istisnuta kroz škržne otvore.
- Promotrite sliku građe krvožilnog sustava riba i riješite zadatak.
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
dvodijelno, škrge, tijela, srca
Želite li pokušati ponovo?
Razmnožavanje riba
Većina riba razmnožava se vanjskom oplodnjom.
Ženka polaže svoja jajašca ili ikru u često zaklonjeni dio vodenog staništa.
Nakon što ode, mužjak prelije jajašca sjemenom tekućinom ili mliječi.
Oplođena jajašca dalje se razvijaju izvan majčinog tijela i ubrzo rastu.
Neke ribe, poput nekih morskih pasa, razmnožavaju se unutarnjom oplodnjom, a majka rađa živo mlado.
Ikra nekih riba smatra se delikatesom, a servira se pod nazivom kavijar.
Tradicionalno se kavijarom naziva samo crna ikra jesetre, ribe koja obitava u Crnom moru i Kaspijskom jezeru.
U novije doba kavijarom se zove i ikra drugih riba, poput ikre lososa.
Razmnožavanje riba
Većina riba razmnožava se vanjskom oplodnjom.
Ženka polaže svoja jajašca ili ikru u često zaklonjeni dio vodenog staništa, a nakon što ode, mužjak prelije jajašca sjemenom tekućinom ili mliječi.
Oplođena jajašca dalje se razvijaju izvan majčinog tijela i ubrzo rastu.
Neke ribe, poput nekih morskih pasa, razmnožavaju se unutarnjom oplodnjom, a majka rađa živo mlado.
Ikra nekih riba smatra se delikatesom, a servira se pod nazivom kavijar.
Tradicionalno se kavijarom naziva samo crna ikra jesetre, ribe koja obitava u Crnom moru i Kaspijskom jezeru, no u novije doba kavijarom se zove i ikra drugih riba, poput ikre lososa.
Za kraj…
Ribe koštunjače sistematičari često dijele na ribe zrakoperke i mesoperke.
Mesoperke su ribe mesnatih i uzglobljenih parnih peraja kakve imaju resoperke i dvodihalice.
Mesnatim i uzglobljenim perajama lakše je puzati po morskom dnu.
Zrakoperke su sve ostale koštunjače.
Peraje zrakoperki izgrađene su od nekoliko zrakastih košćica povezanih plivaćom kožicom.
Takve su peraje prilagođene za stvaranje potiska u vodi, odnosno plivanje.
- Pogledajte kladogram različitih skupina riba i odgovorite na pitanja.
Za kraj…
Ribe koštunjače sistematičari često dijele na ribe zrakoperke i mesoperke.
Mesoperke su ribe mesnatih i uzglobljenih parnih peraja kakve imaju resoperke i dvodihalice.
Takvim je perajama lakše puzati po morskom dnu.
Zrakoperke su sve ostale koštunjače čije su peraje izgrađene od nekoliko zrakastih košćica povezanih plivaćom kožicom.
Takve su peraje prilagođene za stvaranje potiska u vodi, odnosno plivanje.
- Pogledajte kladogram različitih skupina riba i odgovorite na pitanja.
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
resoperke
Povlačenjem elemenata uskladi odgovarajuće parove.
Spojite parove premještajući pojmove po stupcima.
Koja su obilježja označena na kladogramu zajednička navedenim skupinama kralježnjaka?
Povežite redni broj položaja u kladogramu sa zadanim obilježjem.
obilježje 1
koštani kostur
obilježje 2
pojava mesnatih peraja
obilježje 3
pluća
obilježje 4
čeljust
obilježje 1- čeljust
obilježje 2- koštani kostur
obilježje 3- pojava mesnatih peraja
obilježje 4- pluća
Želite li pokušati ponovo?