Drugo Kirchhoffovo pravilo kaže da je ukupna razlika potencijala koju stvaraju svi naponski izvori u nekoj zatvorenoj petlji jednaka ukupnom padu napona na svim trošilima u istoj petlji.
Otpor metalnog vodiča
ovisan je o njegovoj geometriji (njegovoj duljini i površini poprečnog presjeka) te o materijalu od kojeg je izrađen. Različiti materijali se različito ponašaju pri prolasku struje kroz njih. To svojstvo materijala nazivamo električna otpornost.
Električna struja u metalu jest usmjereno gibanje slobodnih elektrona.
Električni otpor omskih vodiča definira se kao omjer primijenjenog napona
na krajevima omskog vodiča i jakosti struje
koja njime teče.
Elektromotorni napon izvora definiramo kao energiju koja se iz neelektričnog oblika (npr. iz kemijske energije) pretvara u obavljeni rad po jediničnom naboju koji prolazi izvorom.
Mjerna jedinica za elektromotorni napon izvora je volt,
.
Izvori napona mogu biti:
Mjerna jedinica za električni otpor je ohm, Otpor metalnog vodiča .
U praksi se često koriste veće mjerne jedinice
i
.
Jakost električne struje je jedna od sedam osnovnih fizikalnih veličina. Mjerna jedinica kojom izražavamo jakost električne struje je amper,
.
Definicija jednog ampera određena je na osnovi magnetskog međudjelovanja dvaju paralelnih ravnih vodiča kojima teku struje stalne jakosti, a uvest ćemo je poslije.
Iz definicije jakosti električne struje može se izraziti mjerna jedinica za količinu naboja.
Kroz poprečni presjek vodiča prolazi količina naboja od jednog kulona
kada njime teče struja jakosti jedan amper.
Uz to što se za rad električne struje koristi mjerna jedinica džul , vrlo se često za rad ili utrošak električne energije koristi mjerna jedinica kilovatsat . To je mjerna jedinica kojom se iskazuju vrijednosti utrošene električne energije. Pretvorba je vrlo jednostavna:
.
Vatsekunda je zapravo džul pa se može pisati:
.
Mjerni instrumenti koji omogućuju mjerenje struje, napona i otpora nazivaju se multimetri ili unimetri. Na sebi imaju prekidač čijim okretanjem mijenjamo mjerna područja i mjerenu veličinu. Na taj način spajamo dodatne shuntove ili predotpore u strujni krug unutarnjeg otpora instrumenta.
Ohmov zakon za strujni krug može se definirati kao
,
gdje je
otpor trošila,
unutarnji otpor izvora, a
elektromotorni napon izvora
.
Otpor vodiča ovisi o električnoj otpornosti materijala od kojega je izrađen vodič, duljini vodiča i površini poprečnog presjeka vodiča.
U paralelnom spoju dvaju otpornika recipročna vrijednost ukupnog otpora jednaka je zbroju recipročnih vrijednosti pojedinih otpornika spojenih paralelno.
Za n paralelno spojenih otpornika ukupni otpor
nalazimo s pomoću formule:
.
Katkad je potrebno instrumentu proširiti mjerno područje. Za proširenje mjernog područja ampermetra koristi se metoda dodavanja paralelnog otpora, šanta ili shunta u krug s unutarnjim otporom instrumenta.
Dogovor je da strujama koje ulaze u čvor dodjeljujemo pozitivan predznak, a strujama koje iz čvora izlaze negativan predznak.
Rad električne struje definiran je formulom
gdje je količina naboja koja prođe strujnim krugom kojim teče struja jakosti tijekom određenog vremena .
Mjerna jedninica za rad električne struje je džul, .
Dva serijski spojena otpornika s otporima i djeluju u strujnom krugu na isti način kao da je umjesto njih u strujni krug uključen jedan otpornik s otporom koji nazivamo ukupni ili ekvivalentni otpor.
Dakle, kada serijski spojimo n otpornika s otporima
,
,
...
, njihov je ukupni otpor jednak zbroju pojedinačnih otpornika.
Smjer električne struje u vodičima je smjer kojim se gibaju pozitivno nabijeni električni naboji.
Smjer električne struje poklapa se sa smjerom električnog polja u vodiču (koje je usmjereno od pozitivnog pola izvora prema negativnom).
Snaga električne struje jednaka je umnošku napona i jakosti električne struje.
Izmjerni podatci za jakost struje i pripadajući napon iz prethodno opisanih mjerenja mogu se prikazati grafički. Dobiva se strujno-naponska karakteristika ( , karakteristika) za dani vodič, odnosno , dijagram.
Jakost struje I razmjerna je primijenjenom naponu,
.
Općenito, neka je otpor pri temperaturi ; tada će pri temperaturi otpor biti dan izrazom:
, gdje je .
Poseban slučaj je kada je početna temperatura
tada je
otpor vodiča mjeren pri temperaturi
. Razlika temperatura tada je jednaka konačnoj temperatri
.
Otpor vodiča pri nekoj temperaturi iskazanoj u stupnjevima dan je formulom: