1.3 Sljedeća jedinica Osnovna pravila pri izvođenju pokusa i mjere opreza
1.2

Kemijski laboratorij i osnovni kemijski pribor i posuđe

Moći ću:
  • imenovati osnovno kemijsko posuđe i pribor
  • pravilno upotrijebiti osnovno kemijsko posuđe i pribor
  • opisati jednostavnije aparature za izvođenje pokusa
  • pravilno upotrijebiti posuđe i pribor za određivanje mase, temperature i volumena.

Uvod

Kemijske pokuse i istraživanja kemičari izvode u kemijskim laboratorijima.

Kemijski laboratorij

Laboratorij je posebno opremljena prostorija za izvođenje pokusa.

Dobar kemijski laboratorij mora biti velik, osvijetljen i prozračan.

 

 

Kemijski laboratorij

Laboratorij je posebno opremljena prostorija za izvođenje pokusa. Dobar kemijski laboratorij mora biti velik, osvijetljen i prozračan.

Kemijski laboratorij

Kemijski laboratoriji opremljeni su laboratorijskim priborom,

uređajima i kemikalijama.

Za pripremanje i izvođenje pokusa kemičari se služe posebnim kemijskim posuđem i priborom.

 

Kemijski laboratoriji opremljeni su laboratorijskim priborom, uređajima i kemikalijama. Za pripremanje i izvođenje pokusa kemičari se služe posebnim kemijskim posuđem i priborom.

Kemijsko posuđe i pribor

Kemijsko posuđe služi za izvođenje pokusa i čuvanje kemikalija.

Može biti od običnog ili specijalnog stakla, plastike ili porculana.

Obično staklo nije otporno  na promjenu temperature.  

Posuđe od te vrste stakla ne smije zagrijavati.

Specijalno staklo otporno je na povišenje temperature

i utjecaj kemikalija.

Naziva se i kemijsko staklo. 

Pokusi se smiju izvoditi samo s posve čistim kemijskim posuđem.

U stakleno posuđe koje se najčešće koristi u kemijskom pokusu ubrajamo:

  • epruvetu,
  • čašu,
  • Erlenmeyerovu tikvicu,
  • tikvicu s ravnim i okruglim dnom,
  • lijevak
  • i menzuru.

Epruveta je valjkasta posuda izrađena je od specijalnog stakla  

u kojoj se izvode jednostavni pokusi.

Erlenmeyerova tikvica i čaša su posude izrađene od specijalnog stakla.

Menzura je valjkasta posuda izrađena od običnog stakla.

Služi za mjerenje volumena tekućina.

Ostale staklene posude i pribor su: 

razne boce za kemikalije, kapaljka, hladilo, pipeta, satno stakalce,

petrijeve zdjelice, stakleni  štapići  i raznovrsne staklene cijevi.

 

 

Kemijsko posuđe i pribor

Kemijsko posuđe služi za izvođenje pokusa i čuvanje kemikalija. Može biti od običnog ili specijalnog stakla, plastike ili porculana. Obično staklo nije otporno  na promjenu temperature pa se posuđe od te vrste stakla ne smije zagrijavati. Specijalno staklo otporno je na povišenje temperature i utjecaj kemikalija, a naziva se i kemijsko staklo.

Pokusi se smiju izvoditi samo s posve čistim kemijskim posuđem.

Od staklenog posuđa koje se najčešće koristi tijekom pokusa valja istaknuti: epruvetu, čašu, Erlenmeyerovu tikvicu, tikvicu s ravnim i okruglim dnom, lijevak i menzuru. Epruveta je valjkasta posuda izrađena od specijalnog stakla u kojoj se izvode jednostavni pokusi. Erlenmeyerova tikvica i čaša su posude izrađene od specijalnog stakla. Služe za miješanje, grubo mjerenje i zagrijavanje tekućina. Erlenmeyerova tikvica ima usko grlo što sprječava moguće prskanje tijekom pokusa. Menzura je valjkasta posuda izrađena od običnog stakla i služi za mjerenje volumena tekućine.

Ostale staklene posude i pribor su različite boce za kemikalije, kapaljka, hladilo, pipeta, satno stakalce, petrijeve zdjelice, stakleni štapić i raznovrsne staklene cijevi.

Na slici je prikazano najčešće stakleno posuđe za izvođenje pokusa i čuvanje kemikalija. To su : a) laboratorijsku čašu, b) Erlenmeyerovu tikvicu (iam oblik tikvice-donji dio je okrugli a gornji se suzuje), c) okruglu tikvicu s ravnim dnom, d) bocu za otopine, e) bocu za prah, f) Petrijeve zdjelice (imaju okrugli oblik, plitke su i imaju okrugli poklopac), g) tikvicu za destilaciju, h) lijevak, i) epruvetu, j) lijevak za odlijeljivanje, k) Liebigovo hladilo i l) satno staklo.
U najčešće stakleno posuđe ubrajamo: a) laboratorijsku čašu, b) Erlenmeyerovu tikvicu, c) okruglu tikvicu s ravnim dnom, d) bocu za otopine, e) bocu za prah, f) Petrijeve zdjelice, g) tikvicu za destilaciju, h) lijevak, i) epruvetu, j) lijevak za odlijeljivanje, k) Liebigovo hladilo i l) satno staklo.

Odmjerno posuđe koristi se za odmjeravanje volumena tekućine.

To su odmjerne tikvice i menzure.

 

 

Odmjerno posuđe koristi se za odmjeravanje volumena tekućine. To su odmjerne tikvice i menzure.

Slika prikazuje najčešće korišteno odmjerno posuđe u kemijskom laboratoriju: a)menzura ( ima pravilno iscrtane crtice koje označavaju volumen tekućine u ml) , b) odmjerna tikvica i c) pipete (duge staklene cijevi koje na vrhu imaju okrugli gumeni nastavak). Na slici gumene nastavke drži ženska ruka .
Odmjerno posuđe rabi se za mjerenje volumena tekućina. U kemijskom je laboratoriju najčešće odmjerno posuđe: a) menzura, b) odmjerna tikvica i c) pipete.

Porculansko posuđe služi za spaljivanje, žarenje i usitnjavanje uzoraka.

Od porculanskog posuđa najčešće se koriste zdjelica, lončić

i tarionik s tučkom.

Zdjelice i lončići  mogu se zagrijavati izravno na plameniku.

Tarionik se ne smije zagrijavati izravno na plameniku.

Zdjelice i lončići  koriste se kad postoji opasnost od pucanja

specijalnog stakla zbog naglog  zagrijavanja.

Porculansko posuđe služi za spaljivanje, žarenje i usitnjavanje uzoraka. Od porculanskog posuđa najčešće se koriste zdjelica, lončić i tarionik s tučkom. Zdjelice i lončići  mogu se zagrijavati izravno na plameniku, a tarionik ne smije. Zdjelice i lončići  koriste se kad postoji opasnost od pucanja specijalnog stakla zbog naglog zagrijavanja.

Slika prikazuje porculansko posuđe. Laboratorijsko posuđe izrađeno od porculana je: a) porculanska zdjelica, b) porculanski lončić, c) porculanske jažice (izgledaju kao pločica s plitkim udubljenjima pravilno raspređenim u tri reda) i d) tarionik s tučkom (porculanska posuda s okruglim porculanskim štapom zaobljenim pri vrhu koji se zove tučak ;služi za usitnjavanje kemikalija).
Slika prikazuje porculansko posuđe. Laboratorijsko posuđe izrađeno od porculana je: a) porculanska zdjelica, b) porculanski lončić, c) porculanske jažice i d) tarionik s tučkom.

Kemijski pribor čine stakleni, metalni, drveni i plastični

pomoćni predmeti za izvođenje pokusa.

Metalni pribor služi  za postavljanje i pričvršćivanje kemijskih posuda

i pribora za izvođenje pokusa.

Tako složeno posuđe i pribor čini kemijsku aparaturu.

Od metalnog pribora za postavljanja kemijske aparature

često se koriste metalni stalci, stezaljke, kleme, metalni prsten,

različite hvataljke i tronožac.

 

Kemijski pribor čine stakleni, metalni, drveni i plastični pomoćni predmeti za izvođenje pokusa.

Metalni pribor služi ponajprije za postavljanje i pričvršćivanje kemijskih posuda i pribora za izvođenje pokusa. Tako složeno posuđe i pribor čini kemijsku aparaturu. Od metalnog pribora za postavljanje kemijske aparature često se koriste metalni stalci, stezaljke, kleme, metalni prsten, različite hvataljke i tronožac.

 

Na slici je prikazan metalni kemijski pribor: a) mufa (sastoji se od vijaka i dijela koji spaja vijak i donju podlogu, plave je boje b) metalni prsten (u obliku je nazubljenog prstena s ravnim produžetkom kao kod dugog ključa) c) metalni stativ (sastoji se od ravne plave podloge u obliku četverokuta s metalnim stativom u gornjem desnom kutu d) veći metalni prsten e) stezaljka (sastoji se od dvije šipke koje se pri vrhu šire kao male lopatice, spojene su vijkom ; služi za pričvrstiti neki materijal).
Metalni kemijski pribor: a) mufa b) metalni prsten c) metalni stativ d) veći metalni prsten e) stezaljka.

Postoje još mnoga priručna pomagala i predmeti.

Oni se ubrajaju u ostali pribor.

Izrađeni su od različitih materijala.

To su primjerice, stalak za epruvete, žlica, spatula, pinceta,

trokut za žarenje, drvena hvataljka i četkice za pranje epruveta.

Postoje još mnoga priručna pomagala i predmeti koji se ubrajaju u ostali pribor, a izrađeni su od različitih materijala. To su primjerice, stalak za epruvete, žlica, spatula, pinceta, trokut za žarenje, drvena hvataljka i četkice za pranje epruveta.

Pri izvođenju pokusa rabimo i različiti pribor za zagrijavanje:

plamenike, špiritne grijalice, grijače ploče i dr.

Pri izvođenju pokusa rabimo i različiti pribor za zagrijavanje; plamenike, špiritne grijalice, grijače ploče i dr.

Na slici je prikazan Bunsenov plamenik. Uzak je i stoji uspravno na postolju. Na vrhu plamenika je plavičasti plamen.Građen je od metala.Crvena cijev dovodi plin do plamenika.
Bunsenov plamenik

Kada se u laboratorijima izvode pokusi

kod kojih se oslobađaju otrovni plinovi, koristi se digestor.

Digestor sadrži jak ventilacijski sustav koji usisava opasne plinove.

U laboratorijima u kojima se izvode pokusi kod kojih se oslobađaju otrovni plinovi koristi se i digestor. Digestor sadrži jak ventilacijski sustav koji usisava opasne plinove te ih pomoću filtracijskog i apsorpcijskog sustava pročišćava. Osim ventilacijskog sustava digestori sadrže i električne, plinske i vodovodne instalacije.

Na slici je prikazan digestor. Izgleda poput velike bijelog ormara .Sastoji se od radne plohe i gornjeg dijela koji je u staklu. Gore je spojen s dimnjakom ( velika crna cijev) koja odvodi opasne plinove.
Digestor

 

Uz upute za izvođenje pokusa

često je nacrtana skica potrebne aparature.

Skice su pojednostavljeni i jasni prikazi

kako bi se iz njih lako mogla složiti potrebna aparatura.

Kemijski pribor i posuđe kojim ćete se služiti pri izvođenju pokusa

možete prikazati i korištenjem digitalnog alata Chemix

koji je namijenjen za jednostavno  crtanje kemijskih aparatura.

 

 

Uz upute za izvođenje pokusa često je nacrtana skica potrebne aparature. Skice su pojednostavljeni i jasni prikazi  kako bi se iz njih lako mogla složiti potrebna aparatura.

Kemijski pribor i posuđe kojim ćete se služiti pri izvođenju pokusa možete prikazati i korištenjem digitalnog alata Chemix koji je namijenjen za jednostavno i intuitivno crtanje kemijskih aparatura.

Klikom odaberite jedan točan odgovor.

Odaberite točan odgovor.

Staklenom kemijskom posuđu ne pripada:

Netočno
Točno

Klikom odaberite jedan točan odgovor.

Odaberite točan odgovor.

Za mjerenje volumena tekućine upotrijebit ćete:

Netočno
Točno
{{correctPercent}}%

Želite li pokušati ponovo?

Čuvanje kemikalija

Kemikalije su tvari koje se koriste u kemijskom laboratoriju.

Čuvaju se u posebno uređenim ormarima za kemikalije.

Čuvanje kemikalija

Kemikalije su tvari koje se koriste u kemijskom laboratoriju. Čuvaju se u posebno uređenim ormarima za kemikalije.

Postoje čvrste, tekuće i plinovite kemikalije.

Čvrste i tekuće kemikalije čuvaju se u staklenim ili plastičnim bocama.

Boce imaju naljepnice na kojima su navedeni svi  potrebni  podaci

o  kemikaliji  u boci.

Plinovi se čuvaju u metalnim bocama,

pod povišenim tlakom.

Staklo boca za kemikalije može biti bezbojno ili tamno.

U bocama od tamna stakla čuvaju se kemikalije

koje su osjetljive na sunčevu svjetlost.

Čvrste kemikalije čuvaju se u bocama široka grla.

Tekućine se čuvaju u bocama uska grla.

Boce s kemikalijama, ovisno o vrsti, moraju biti začepljene

staklenim, gumenim, plutenim ili plastičnim čepom.

Čvrste kemikalije uzimamo iz posude žlicom i spatulom.

Vrlo male količine tekućine uzimamo kapaljkom. 

Postoje čvrste, tekuće i plinovite kemikalije. Čvrste i tekuće kemikalije čuvaju se u staklenim ili plastičnim bocama s naljepnicama na kojima su navedeni svi potrebni podaci o kemikaliji u boci. Plinovi se čuvaju u metalnim bocama, pod povišenim tlakom. Staklo boca za kemikalije  može biti bezbojno ili tamno. U bocama od tamna stakla čuvaju se kemikalije koje su osjetljive na sunčevu svjetlost. Čvrste kemikalije čuvaju se u bocama široka grla, a tekućine u bocama uska grla. Boce s kemikalijama, ovisno o vrsti, moraju biti začepljene staklenim, gumenim, plutenim ili plastičnim čepom.

Čvrste kemikalije uzimamo iz posude žlicom i spatulom, a vrlo male količine tekućine uzimamo kapaljkom.

Kako na siguran način čuvamo kemikalije?

Neka jednostavna mjerenja u kemiji

Vaganje

Tijekom razvoja kemije vaga nije zauzimala važno mjesto.

Precizne metode vaganja uveo je potkraj 18. stoljeća

otac kemije A. L. Lavoisier.

Suvremeni kemičari se u laboratoriju često koriste vagom.

Vagom se određuje masa (m) uzorka za pokus.

Oznaka za masu je m, a jedinica je kg (kilogram).

U kemiji se masa obično izražava u gramima, a jedinica je g (gram).

Vage mogu biti  tehničke ili analitičke.

Vage se razlikuju prema točnosti i količini uzorka koji mogu izvagati.

Neka jednostavna mjerenja u kemiji

Vaganje

U početku razvoja kemije vaga nije zauzimala važno mjesto. Precizne metode vaganja uveo je potkraj 18. stoljeća otac kemije, A. L. Lavoisier. Suvremeni kemičari često se u laboratoriju koriste vagom. Njome se određuje masa uzorka za pokus. Oznaka za masu je m, a jedinica je kilogram –  kg. Međutim, u kemiji se masa obično izražava u gramima –  g ili mg.

Vage mogu biti tehničke ili analitičke, a razlikuju se prema točnosti i količini uzorka koji mogu izvagati. Danas se najčešće koriste digitalne vage koje važu s točnošću od 0,1 g. Uzorak se kod vaganja ne stavlja izravno na vagu, već u posudicu. Posudice za vaganje moraju biti suhe i čiste.

Svaka suvremena digitalna vaga ima taru. Saznajte o njezinu značenju i naučeno primijenite pri vaganju.

Na slici je prikazana digitalna laboratorijska vaga i ruke kemičara koji ima zaštitnu opremu (bijelu kutu, gumene plave rukavice).U desnoj ruci drži žličicu sa crvenim prahom a u lijevoj ruci drži tamnu otvorenu bocu.Na vagi se nalazi zdjelica bijela boje .
Digitalna laboratorijska vaga

Klikom odaberite jedan ili više točnih odgovora.

Odaberite sve točne odgovore.

Odaberite dva točna odgovora. Za mjerenje mase tvari koristi se:

Netočno
Točno
{{correctPercent}}%

Želite li pokušati ponovo?

Određivanje volumena tekućina

Pri mjerenju volumena tekućina koristi se odmjerno posuđe.

Za približno mjerenje volumena koriste se menzure.

Za točnije mjerenje koriste se pipete i odmjerne tikvice.

Kod rada s menzurom volumen tekućine mjerimo

tako da tekućinu niz stijenku ulijemo do crte

koja označava zadani volumen.

Određivanje volumena tekućina

Pri mjerenju volumena tekućina koristi se odmjerno posuđe. Za približno  mjerenje volumena koriste se menzure, a za točnije mjerenje koriste se pipete i odmjerne tikvice. Kod rada s menzurom volumen tekućine mjerimo tako da tekućinu niz stijenku ulijemo do crte koja označava zadani volumen.

Na slici je prikazana menzura koja je graduirana (označene su crtice koje označavaju količinu tekućine). U njoj se nalazi prozirna tekućina.Iza se vidi staklena pipeta u obliku štapića.

Pri očitavanju volumena razina tekućine mora biti u razini očiju.

Zakrivljena površina tekućine u uskoj menzuri tvori meniskus.

Kod očitavanja gleda se donji rub meniskusa.

Volumen na odmjernim posudama označen je u mililitrima (ml).

Volumen 1 ml odgovara volumenu 1 cm3.

Pri očitavanju volumena razina tekućine mora biti u razini očiju. Zakrivljena površina tekućine u uskoj menzuri tvori meniskus. Kod očitavanja gleda se donji rub meniskusa. Volumen na odmjernim posudama je označen u mililitrima (ml).

Volumen 1 ml odgovara volumenu 1 cm3. Pozorno pručite sliku i pokušajte odčitati volumen tekućine u mezuri. Zabilježite odčitanu vrijednost i usporedite ju sa vrijednostima koje su odčitali drugi učenici.

Na fotografiji je prikazan meniskus koji služi za očitavanje volumena tekućine u menzuri.
Meniskus – očitavanje volumena tekućine u menzuri

Za mjerenje doze lijeka dobili ste štrcaljku :

  • od 10 ml,
  • od 20 ml
  • i od 25 ml.

Štrcaljka se smije iskoristiti samo jednom.

Kako ćete izmjeriti 50 ml lijeka?

\textrm{Štrcaljka od}\: \pu{20 mL} + \textrm{štrcaljka od}\: \pu{25 mL} + \: ? \pu{mL} = \pu{50 mL} lijeka

\pu{45 mL}\: \textrm{lijeka} + ? = \pu{50 mL} lijeka

\pu{45 mLr} + \pu{5 mL} = \pu{50 mL} lijeka ⇒ potrebno je

štrcaljku od \pu{10 mL} napuniti do \pu{5 mL}

Točniji volumen dobio bi se korištenjem samo jedne štrcaljke.

Za mjerenje doze lijeka u ljekarni ste dobili tri injekcijske štrcaljke: od 10, 20 i 25 ml. Kako ćete izmjeriti 50 ml lijeka ako svaku štrcaljku smijete koristiti samo jednom? Obrazložite točnost odmjerene tekućine.

Injekcijske štrcaljke su baždarene na podioke od 0,1 ml i omogućuju precizno mjerenje volumena. Zadani volumen se može dobiti ako se štrcaljke od 20 i 25 ml napune do oznaka 20, odnosno 25 ml, a treća samo do oznake 5 ml. Ukupni volumen konzumiranog lijeka vjerojatno će biti nešto manji od zadanog jer će dio lijeka zaostati u štrcaljkama priljubljen uza stijenke. Točniji volumen bi se dobio korištenjem samo jedne štrcaljke ili uporabom neke druge odmjerne posude.

Klikom odaberite jedan točan odgovor.

Odaberite točan odgovor.

Odredite koji je od ponuđenih volumena tekućine najveći:

Netočno
Točno
{{correctPercent}}%

Želite li pokušati ponovo?

Određivanje temperature

U laboratoriju se za mjerenje temperature upotrebljava termometar.

Temperaturom se iskazuje zagrijanost nekog tijela.

Temperaturu ćemo  iskazivati  u Celzijevim stupnjevima (\pu{^\circ C}) i  označavati ju s  t .

U uporabi su živini termometri, alkoholni i drugi.

Razlikuju se po tvari koja promjenom volumena

upućuje na promjenu temperature i opsegu mjerne ljestvice.

 

 

Određivanje temperature

U laboratoriju se za mjerenje temperature upotrebljava termometar. Temperaturom se iskazuje zagrijanost nekog tijela.

Temperaturu ćemo  iskazivati  u Celzijevim stupnjevima (\pu{^\circ C}) i  označavati ju s  t . U uporabi su živini termometri, alkoholni i drugi, a razlikuju se po tvari koja promjenom volumena upućuje na promjenu temperature i opsegu mjerne ljestvice.

Slika prikazuje alkoholni termometar. On izgleda kao zatvorena staklena cijevčica koja ima crtice . Crtice označavaju visinu temperature. U cijevčici je alkohol koji se pri zagrijavanju širi.
Alkoholni termometar

Kako mjerimo temperaturu tekućine?

Pri mjerenju temperature tekućina termometar se stavi u tekućinu.

Temperatura se očitava tek kada se razina tekuće tvari

ustali u termometru.

Kako mjerimo temperaturu tekućine?

Pri mjerenju temperature tekućina termometar se stavi u tekućinu. Temperatura se očitava tek kada se ustali razina tekuće tvari u termometru.

Povlačenjem elemenata uskladi odgovarajuće parove.

Spojite parove premještajući pojmove po stupcima.

Sljedećim fizikalnim veličinama pridružite jedinice u kojima se najčešće izražavaju u kemiji.

masa

dm3; cm3 (mL)

volumen

g

temperatura

°C
Netočno
Točno
{{correctPercent}}%

Želite li pokušati ponovo?

Stakleno laboratorijsko posuđe izrađeno je od običnog i kemijskog stakla.

Odmjerno posuđe uvijek se izrađuje od običnog stakla.

Kliknite i saznajte što bi se dogodilo kada biste zagrijali menzuru?

Na stijenkama svih odmjernih posuda ucrtano je mjerilo.

Kod menzure je to mjerilo crticama podijeljeno na sitnije dijelove

radi veće točnosti očitavanja volumena.

Za pribor i posude s ucrtanim mjerilom kažemo da su graduirane.

Menzura je izrađena od običnog stakla koje pri zagrijavanju omekša.

Zagrijavanjem menzure iskrivilo bi se crtovlje s mjerama

i menzura se više ne bi mogla koristiti.

Stakleno laboratorijsko posuđe izrađeno je od običnog ili kemijskog stakla. Odmjerno posuđe uvijek se izrađuje od običnog stakla. Objasnite što bi se dogodilo kada biste zagrijali menzuru.

Na stijenkama svih odmjernih posuda ucrtano je mjerilo, kod menzure je to mjerilo crticama podijeljeno na sitnije dijelove radi veće točnosti očitavanja volumena. Za pribor i posude s ucrtanim mjerilom kažemo da su graduirane. Menzura je izrađena od običnog stakla koje pri zagrijavanju omekša. Zagrijavanjem menzure iskrivilo bi se crtovlje s mjerama i menzura se više ne bi mogla koristiti.

Na kraju…

Rješavanjem interaktivnih zadataka ponovite najvažnije činjenice o osnovnom kemijskom priboru i posuđu.

Od čega je izrađeno kemijsko posuđe i pribor?

Navedeni pribor i posuđe razvrstajte prema materijalu od kojeg su izrađeni.

Čemu služe posuđe i pribor u kemijskom laboratoriju?

Navedeni su neki od predmeta koji se nalaze u svakom kemijskom laboratoriju. Poveži određeni predmet s njegovom svrhom.