1.4 Sljedeća jedinica Dokazi evolucije i prirodna selekcija
1.3

Darwinova teorija evolucije

Moći ću:
  • pojasniti pojam evolucije
  • opisati Darwinov rad
  • izdvojiti neke od temeljnih zaključaka Darwinova istraživanja
  • raspraviti o važnosti Darwinovih zaključaka nekada i danas.

Uvod

  • Prisjetite se što znate o Darwinu i njegovu znanstvenom radu te pomoću ponuđenih pojmova dopunite priloženu grafiku.

Čitajte oprezno jer neki od pojmova su suvišni.

Uvod

Evolucija je znanost.
Evolucija se bavi postankom, razvojem i promjenama života na Zemlji.
Začetnik evolucijske znanosti je Charles Darwin.

Evolucija

je znanost koja se bavi proučavanjem postanka, razvoja i promjenjivosti živih bića u vremenu.
Nastanak vrsta, njihov razvoj i prilagodbe oduvijek su zanimali znanstvenike i filozofe. Postoje brojni radovi i razmišljanja kojima se pojašnjava razvoj živoga svijeta.
No, tek se u 19. stoljeću pojavio prirodoslovac koji je postavio temelje evoluciji kao znanosti. Bio je to engleski znanstvenik

Charles Darwin

.
I u drugim prirodnim znanostima postoje značajne osobe koje su postavile temelje njihovog razvoja. Tko je to bio u Kemiji možete proučiti u: DOS Kemija 7, modul: Građa tvari, jedinica DOS- a: Kemijski elementi i njihovo označivanje te Mendeljejevljev periodni sustav elemenata.

Charles Robert Darwin (1809. – 1882.)

Charles Robert Darwin (1809. – 1882.) engleski je znanstvenik i prirodoslovac. Začetnik je evolucije i darvinizma. Rođen je u obitelji uglednih znanstvenika i liječnika. Nakon što je odustao od studija medicine, odlučio se za teologiju. No, ono čime se strastveno bavio bile su geologija i biologija. S obzirom na to da je bio veliki vjernik, dugo vremena mu je trebalo da se i sam pomiri sa svojim zaključcima o promjenjivosti vrsta.

Njegovo najznačajnije djelo je „O postanku vrsta putem prirodnog odabira“, a objavljeno je 1859. godine.

Pustolovina zvana Beagle

Darwin je sudjelovao u ekspediciji koja je izrađivala kartu J. Amerike.
Putovali su brodom Beagle pet godina.
Darwin je opisao brojne biljne i životinjske vrste s tog putovanja.

Pustolovina zvana Beagle

Darwin se po završetku studija priključio znanstvenoj ekspediciji kojoj je primarna svrha bila izraditi kartu obala Južne Amerike. Na brodu Beagle proveo je pet godina i za to je vrijeme proučavao geologiju te opisao brojne biljne i životinjske vrste.

Za vrijeme trajanja ekspedicije, Darwin je uočio da su određene životne zajednice sličnije u odnosu na druge. Promotrite prikazanu geografsku kartu i pojasnite koja bi područja mogle naseljavati slične i/ili iste vrste.

Poticaj za razmišljanje…

Darwin se tijekom svog putovanja penjao na vrhove najviših planina i proučavao njihove stijene, svjedočio je potresima i vulkanskim erupcijama. Tražio je i pronalazio fosile velikih, davno izumrlih životinja koji su bili vrlo nalik nekim danas živućim vrstama. Na vrhovima planina, pronalazio je fosile morskih organizama. Na otocima uz kontinente (posebice Galapagosu) pronalazio je slične, a opet po nečemu različite organizme od onih koje je uočio na samom kontinentu. Čak su i jedinke iste vrste koje su živjele relativno blizu pokazivale određene razlike u građi tijela, npr. kljun poput populacije slavnih Darwinovih zeba.

Zašto je došlo do razlika u obliku kljuna kod zeba?
Bi li sve prikazane vrste preživjele da se hrane istom hranom?

Povratak kući

Sve što je uočio, Darwin je bilježio, uspoređivao i analizirao. Analiza ga je uskoro potaknula na razmišljanje da bi život na Zemlji mogao biti stariji od par tisuća godina kao što se do tada smatralo te da su se tijekom vremena vrste mogle mijenjati iz jednog oblika u drugi, odnosno evoluirati. Po povratku u Englesku, svoja zapažanja o promjenjivosti vrsta objavio je samo u obliku bilješki jer je kreacionizam bio vrlo zastupljen u svim znanstvenim djelima. No, nakon nekog vremena, ohrabrio se i svoje zaključke 1859. godine objavio u knjizi „O postanku vrsta putem prirodnog odabira“.

Proučite priloženu galeriju i pretpostavite koje je zaključke Darwin mogao izvesti o populacijama.

  • Razmisli! – Svatko za sebe neka promisli/zabilježi što je Darwin mogao zaključiti promatrajući  primjere slične ovima prikazanima u galeriji.
  • Razmijeni! – Usporedite uočeno/zabilježeno s osobom do sebe u klupi.
  • Podijeli! – Raspravite o mogućim Darwinovim zaključcima u grupi ili pred razredom.

Nakon što ste u grupi/razredu raspravili o mogućim Darwinovim zaključcima, pogledajte priloženi videozapis i provjerite jeste li bili u pravu.

Za kraj…

Čovjek danas putuje puno više i češće nego prije. Tijekom svojih putovanja, slučajno ili namjerno prenese i određene organizme. Na primjeru unesenih i invazivnih vrsta pojasnite neke od Darwinovih zaključaka.

Za znatiželjne

Darwin

Darwin je bez sumnje jedan od najvećih mislilaca modernoga doba. Ono što ga čini još posebnijim jesu okruženje i vrijeme u kojem je djelovao. Istražite s kojim se preprekama u radu susretao Darwin i upoznajte ga malo pobliže pomoću priloženih poveznica – Ch. Darwin (1. dio), Ch. Darwin (2. dio), Kreacionizam i evolucija.
Svoja otkrića izložite ostalim učenicima u razredu pomoću alata Canva ili TES teach.