Raznolikost živoga svijeta
- grupirati organizme u biološka carstva
- usporediti načine ishrane te procese vezanja i oslobađanja energije u živom svijetu
- klasificirati živi svijet prema različitim kriterijima (srodnost, prehrana, dobivanje energije)
- samostalno osmisliti kriterije prema kojima ću klasificirati organizme.
Motivacija
Zamislite slona.
Opišite slona.
Uvod
- Zatvorite oči i zamislite slona.
- Koncentrirajte se na detalje.
- Kako biste ga opisali nekome tko ga nikada nije vidio? Podijelite svoj opis s razredom.
Vjerojatno ste ga vizualizirali ovakvoga:
Slon
Opisali ste slona koristeći osjetilo vida.
Opišite ga sada koristeći druga osjetila:
- Dodir
- Sluh
- Njuh
Klasifikacija organizama
Znanstvenicima nije bilo lako klasificirati i sistematizirati živi svijet.
Carl von Linné uveo je podjelu živog svijeta na:
- Carstvo
- Koljeno
- Razred
- Red
- Porodicu
- Rod
- Vrstu
Obično pri opisivanju prvenstveno naglašavamo osobine koje možemo vidjeti, no ono što promatramo može se opisati i ostalim osjetilima (dodirom, mirisom, zvukom…). Zamislite ponovno onoga istoga slona, ali ovaj put ga pokušajte opisati koristeći osobine koje ne možemo vidjeti.
Prvi pisani dokumenti o klasifikaciji organizama potječu još iz antičkog doba. Aristotel i njegovi suvremenici klasificirali su organizme na temelju vizualnih sličnosti i razlika. Temeljna pretpostavka je bila – što je veća fizička sličnost, veća je biološka srodnost. No, je li to stvarno točno? Istražite kako su izgledale podjele živoga svijeta u prošlosti i rezultate izložite u razredu. Kako suvremena znanost klasificira organizme? Kako biste ih vi klasificirali?
Klasifikacija i sistematizacija živoga svijeta
Dok je znanstveno promatranje svijeta još bilo u povojima, svaki je znanstvenik opisivao ono što bi uočio u svojoj okolini. Vrlo često je vrste imenovao na svom matičnom jeziku i prema vlastitom nahođenju i/ili stupnju kreativnosti. To je s vremenom počelo predstavljati veliki problem no, na sreću, u 18. stoljeću su se dosjetili kako riješiti ovu zbrku. Švedski prirodoslovac
Linné je također uveo podjelu živoga svijeta na carstvo, koljeno, razred, red, porodicu, rod i vrstu.
Carl von Linné
Carl von Linné (1707. – 1778.), švedski liječnik i prirodoslovac.
Utemeljitelj je botaničke terminologije, sistematike i nomenklature. Jedno od njegovih najznačajnijih djela jest Systema naturae, (1735.), objavljeno u 12 izdanja.
Uveo je sustav razvrstavanja organizama u razrede, redove, porodice, rodove i vrste.
No, pravu revoluciju izazvao je uvođenjem dvoimenog nazivlja po kojem su organizmi dobili latinski naziv roda i vrste.
Znanost je dinamična te se podjela živoga svijeta mijenja u skladu s novim znanstvenim spoznajama. U suvremenoj znanosti, zahvaljujući velikom napretku u području molekularne biologije i biokemije trenutno se većina istraživanja bazira isključivo na razini vrste. No, vrste i dalje svrstavamo u kategorije koje je postavio Linné.
Okušajte se u sistematiziranju živih bića tako što ćete riješiti priloženi zadatak. Razdiobom fotografija u odgovarajuće krugove, otvarat će vam se nove sistematske razine sve dok ne dođete do vrste koju tražimo.
Kako do energije?
Raspravite u paru o tome što znate o dobivanju energije u organizmu (može to biti jednostanični, ali i višestanični organizam).
Nakon kratke rasprave popunite odgovarajući dio priložene tablice.
Sva bića trebaju energiju.
Bića dolaze do energije na različite načine.
Proizvođači su autotrofni organizmi koji energiju dobivaju fotosintezom.
Potrošači, razlagači i simbionti su heterotrofni organizmi.
Heterotrofni organizmi energiju dobivaju iz okoliša.
Anaerobni organizmi energiju dobivaju iz hrane bez prisustva kisika.
Prvi organizmi na Zemlji bili su anaerobni organizmi.
Aerobni organizmi su organizmi koji za dobivanje energije koriste kisik.
Većina današnjih organizama su aerobni organizmi.
U narednom tekstu pokušajte pronaći odgovore na neka od svojih pitanja:
“Potreba za energijom zajednička je svim živim bićima. Ono po čemu se organizmi razlikuju jesu načini na koje dolaze do te iste energije. Autotrofni organizmi (koje ste ranije upoznali kao proizvođače), pomoću procesa fotosinteze, koriste Sunčevu svjetlost da bi dobili energiju. Heterotrofni organizmi energiju dobivaju koristeći tvari iz okoliša. Oni su važan dio hranidbenih lanaca u prirodi i njihov utjecaj na hranidbenu ravnotežu u sustavu je značajan. Oni su
,
ili
Može li se energija dobiti iz hrane bez prisustva kisika? Prvi organizmi na Zemlji živjeli su u uvjetima bez kisika (anaerobni uvjeti) te su energiju iz tvari oslobađali bez njegove prisutnosti. Takve organizme nazivamo anaerobi. Većina današnjih organizama su aerobi, što znači da za oslobađanje energije iz tvari koriste kisik.”
Vratite se na svoju tablicu i popunite je do kraja.
Više informacija o energiji možete pronaći u: DOS Fizika 7, modul:Energija, jedinica DOS- a: Oblici energije.
Za kraj…
Okušajte se u klasificiranju živih bića prema kategorijama koje je osmislio C. Linné.
Prikaz
kralježnjaka proučite na slici.
Klasifikacija živoga svijeta
Promislite o tome kako biste vi klasificirali živi svijet oko sebe.
Odaberite stanište ili skupinu organizama i pokušajte osmisliti diotomski ključ za identifikaciju organizama toga staništa/skupine. Kao ideja vodilja mogu vam poslužiti fotografija iznad ovoga teksta te članak na sljedećoj poveznici.