Kritosjemenjače

Najbrojnija skupina biljaka na svijetu jesu kritosjemenjače. To su prve biljke koje su imale pravi cvijet iz kojega se razvija plod. Njihov sjemeni zametak skriven je unutar plodnice tučka te je tako zaštićeniji i osigurava veću mogućnost preživljavanja. Kritosjemenjače su se pojavile sredinom mezozoika i od onda dominiraju Zemljom.

Vanjski izgled

Kritosjemenjače su biljke s pravim, razvijenim biljnim organima. Na njima razlikujemo nespolne organe (korijen, stabljika i list) te spolne organe (cvijet i plod). Spolni organi, kako im i sam naziv kaže, služe za razmnožavanje i rasprostranjivanje biljaka. Nespolni organi osiguravaju preživljavanje biljaka. Korijen crpi vodu i mineralne tvari iz tla, stabljika svojim provodnim žilama osigurava prijenos tvari, a list služi za fotosintezu i transpiraciju.

Cvjetovi kritosjemenjača mogu biti jednospolni ili dvospolni. Dvospolni cvjetovi na sebi imaju razvijene prašnike i tučak. Takvu građu ima većina kritosjemenjača. Jednospolni cvjetovi na sebi imaju razvijen samo jedan oblik spolnih organa. U slučaju da su na cvijetu razvijeni samo prašnici, to je muški cvijet. Ako sadrži samo tučak, onda je to ženski cvijet. Ovisno o tome rastu li na istoj biljci ili na razdvojenim biljkama, razlikujemo jednodomne (npr. krastavci ili breza) ili dvodomne biljke (npr. kivi ili vrba).

Jednosupnice i dvosupnice

Kritosjemenjače se dijele na dvije velike skupine: jednosupnice i dvosupnice. Možemo ih razlikovati po nizu obilježja koja su uočljiva na njihovim organima.

• Neka svatko od vas donese po jedan primjerak zeljaste kritosjemenjače iz svoje okoline. Podijelite se na skupine i služeći se priloženom tablicom odredite jesu li vaše prikupljene biljke jednosupnice ili dvosupnice. Za provjeru određenih obilježja zatrebati će vam i mikroskop pa budite spremni izraditi mikroskopske preparate.

Nakon što završite s određivanjem zamijenite svoje biljke i rezultate sa skupinom do sebe te prekontrolirajte jedni druge.

Razmnožavanje

Razmnožavanje biljaka nužno je za preživljavanje živoga svijeta jer su biljke proizvođači bez čije aktivnosti ne bi bilo hrane na Zemlji. Biljke se razmnožavaju spolno i nespolno. Nespolno razmnožavanje javlja se kod nekih vrsta i uglavnom podrazumijeva vegetativno razmnožavanje s pomoću korijena, lista ili stabljike.

Većina kritosjemenjača razvija se spolno. Gametofit je reduciran i obuhvaća cvijet, odnosno čine ga prašnici i tučak. U prašnicima nastaju peludna zrnca koja u sebi sadrže muške spolne stanice, a u plodnici tučka razvija se sjemeni zametak koji u sebi čuva jajnu stanicu.

• Proučite priloženu animaciju i odgovorite na pitanja koja slijede.

Prije svake oplodnje mora doći do oprašivanja. Oprašivanje je proces prijenosa peludnih zrnaca na njušku tučka. Pri oprašivanju mogu sudjelovati kukci, ptice, voda, vjetar i čovjek, a postoje i biljke koje se mogu same oprašiti.
Ovisno o tipu oprašivanja, cvijet će imati određene prilagodbe u svome izgledu te veličini i građi peludnih zrnaca. Trave najčešće oprašuje vjetar te su njihovi cvjetovi neugledni, a peludna zrnca malena i lagana. Biljke s mirisnim obojenim cvjetovima najčešće oprašuju kukci jer ih oni privlače svojim izgledom. Već ranije smo napomenuli da i kukci imaju određene prilagodbe kako bi lakše uočili cvijet (vide posebne valne duljine kako bi lakše sletjeli na tučak). Peludna su zrnca tih biljaka ljepljiva kako bi se lakše prihvatila na tijelo kukca.

Nakon oprašivanja peludno zrno klija kako bi došlo do plodnice tučka. Kad se muške spolne stanice spuste niz peludnu cjevčicu, dolazi do oplodnje. Iz oplođene jajne stanice razvija se klica, a iz sjemenoga zametka razvit će se sjemenka. Nakon oplodnje ocvijeće se suši jer više nema potrebe za privlačenjem kukaca.

• Ako se želite zabaviti i uzgojiti svoje vlastito voće i povrće, u školskome vrtu (ili stakleniku) zasadite biljke cvjetnjače koje se lako (i relativno brzo) uzgajaju (rajčica, paprika, špinat, jagode, maline). Kad procvjetaju, vi budite ti koji će obaviti oprašivanje. S pomoću malenoga kista prenesite peludna zrnca na njušku tučka i odradite umjesto pčela ulogu Kupida. Parovi mogu biti različiti, npr. jaka biljka i slabija biljka, dvije srednje razvijene biljke, ili dvije jake ili dvije slabe jedinke. Izbor je na vama. Redovito bilježite napredak i razvoj ploda: tko će uroditi najvećim brojem plodova, hoće li biti maleni ili veliki i sl.

Rasprostranjivanje

Rasprostranjivanje je širenje vrsta na nova staništa.

• Što mislite, koje su prednosti i mane rasprostranjivanja? Zar nije jednostavnije da sjemenke jednostavno padnu s biljke na kojoj su nastale na tlo i tamo se odmah razviju?

Biljke imaju razne prilagodbe u izgledu sjemenki i ploda kako bi s pomoću “vanjskih suradnika” lakše došle do novoga staništa.
Nakon oplodnje plodnica se zadebljava i od nje nastaje usplođe. Usplođe štiti sjemenku i pomaže u njezinu rasprostranjivanju svojim izgledom i građom. Razlikujemo dva tipa uspolođa, odnosno dva tipa plodova: suhe i sočne. Sočne plodove još dodatno možemo podijeliti na koštunicu (unutar uspolođa je samo jedna sjemenka) i bobu (unutar uspolođa je više sjemenki).

• Proučite priloženu galeriju i s fotografija izdvojite plodove. Za svaku izdvojenu vrstu odredite je li prikazan suhi ili sočni plod; boba ili koštunica. Odredite tko pomaže u rasprostranjivanju toga ploda i kako/ zašto. Pri provjeri točnosti pomoći će vam drugi učenici iz razreda i predmetni učitelj.

Plodovi i sjemenke različito se rasprostranjuju. Nekima pomažu životinje koje se njima hrane, nekima voda ili vjetar, a neki se i samorasprostranjuju (pucavci). Kod pucavaca pri sazrijevanju ploda odlazi do sušenja usplođa, što dovodi do porasta tlaka unutar ploda. Kad tlak postane previsok, ovojnica usplođa pukne, a sjemenke se izbace na okolno područje (npr. mahuna graška i tobolac maka).

Raznolikost kritosjemenjača

Kritosjemenjače danas prevladavaju svojom brojnošću i raznolikošću. Rasporedile su se po svim geografskim širinama i dužinama na kopnu i u vodi. Ima ih zeljastih i drvenastih, jednogodišnjih i višegodišnjih, malenih i velikih.
Biljke koje pronalazimo i susrećemo u svome svakodnevnom životu pripadaju različitim biljnim porodicama. Najpoznatije porodice jednosupnica jesu trave, orhideje i ljiljani. Dvosupnice sadrže veći broj porodica od kojih najčešće susrećemo krstašice, usnače, mahunarke i glavočike.

Na brojnost vrsta, odnosno raznolikost flore nekoga područja utječe više različitih faktora poput reljefne posebnosti određenoga kraja, razdiobe podzemnih voda, klimatske prilike (oborine, temperatura i sl.), raznolikost tipova tla te čovjek sa svojim širenjem i zauzimanjem staništa.

Pred botaničarima je zahtjevan posao određivanja tipova staništa, popisivanja vrsta na njima te praćenje stanja na staništima tijekom vremena. Pri tome im ponekad mogu pomoći i volonteri (učenici) koji s pomoću pisanih protokola mogu pomoći u inventarizaciji.

Ako ste zainteresirani za floru Hrvatske i razdiobu staništa, proučite sljedeće mrežne stranice: Flora Croatica Database, Flora Hrvatske, Bioportal i Flora Croatica- Crvena knjiga.
O svojim spoznajama možete izvijestiti i ostale učenike u razredu izradom infografike u alatu Canva.
Također, više o informacija o značaju biljaka za čovjeka danas možete pronaći u: DOS Kemija 8, modul: Ugljik i spojevi ugljika, jedinica DOS- a: Fosilna goriva.