Hormoni – kemijski glasnici u našemu tijelu
- usporediti žlijezde s vanjskim i unutrašnjim izlučivanjem
- identificirati žlijezde, njihove hormone i principe djelovanja u organizmu
- interpretirati hormonsku regulaciju te usklađenost rada hormona i živčanoga sustava
- prepoznati znakove koji ukazuju na mogući poremećaj u radu endokrinih žlijezda
- prikazati hormonski poremećaj na primjeru šećerne bolesti.
Uvod
Stres je odgovor na situacije koje uzrokuju određene, često neugodne fizičke i psihičke reakcije u ljudskome tijelu. Pri tome se aktiviraju na rad različite žlijezde, ali i živčani sustav, i to dio koji nije pod utjecajem volje: autonomni živčani sustav. Pri tome žlijezde npr. ubrzavaju razgradnju tvari i oslobađanje energije ili se povećava razina šećera u krvi. Te se reakcije nakon nekoga vremena smiruju i organizam se vraća „u normalu“.
Ako je stres dugotrajan, tj. kroničan, tada može ostaviti posljedice za zdravlje.
Razmislite koje su stresne situacije u kojima se možete naći. Koje promjene na tijelu osjećate tijekom tih situacija? Što možete napraviti da se stres smanji?
Van ili unutra – pitanje je sad
U pubertetu je pojačan rad žlijezda. Koje se to žlijezde aktiviraju? Tko upravlja radom tih žlijezdi?
Žlijezde su nakupine stanica ili organi koji stvaraju i izlučuju tvari neophodne za život. Njihova uloga jest kontrola ponašanja, rast, razvoj, razgradnja hrane (metabolizam), rad tkiva i cijelih organa te razmnožavanje.
S obzirom gdje izlučuju svoje produkte, razlikuju se žlijezde s vanjskim i unutrašnjim izlučivanjem. Žlijezde s vanjskim izlučivanjem – egzokrine žlijezde izlučuju tekućine u organe, tjelesne šupljine ili na kožu.
Razmislite koji organi proizvode sekret: loj, znoj, enzimi, slina. Riješite zadatak.
Žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem – endokrine žlijezde stvaraju i pohranjuju posebne tvari – hormone. Njihove male količine u određenome trenutku izlučuju se u krv te se krvotokom prenose po cijelome tijelu. Hormoni mogu utjecati na rad svih stanica ili su specijalizirani te potiču reakciju samo određene tzv. ciljne stanice. Takve stanice imaju posebne receptore koje prepoznaju te hormone.
Pod dvostrukom kontrolom
Žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem i živčani sustav kontroliraju reakcije tijela, oni odgovaraju na vanjske i unutarnje podražaje. Rad živčanoga sustava temelji se na izmjeni električnoga naboja. Žlijezde s unutarnjim izlučivanjem procese u tijelu kontroliraju kemijskim putom. Živčani je sustav brz u prijenosu informacija i stvaranju odgovora, hormonalni je sustav sporiji, pa čak ponekad ima i odgođenu reakciju.
Promotrite prikaz žlijezda s unutarnjim lučenjem i navedite žlijezde po kojima se razlikuju muškarac i žena.
Žlijezde i njihove uloge
Hipofiza
Hipofiza je mala žlijezda s velikom ulogom.
Velika je poput zrna graška.
Nalazi se na bazi mozga, s donje strane kao privjesak.
Hipofiza potiče sve stanice na rast i razvoj.
Tijekom prvih godina života proizvodi hormon rasta.
To intenzivno nastavlja raditi i u pubertetu.
Hipofiza je povezana sa živčanim sustavom.
Međusobno si usklađuju djelovanje.
Osjetljiva je na razinu hormona ostalih žlijezda pa sudjeluje u kontroli rada ostalih žlijezda.
Štitna žlijezda
Štitna žlijezda nalazi se ispod grkljana.
Ima oblik slova H.
Ona luči hormon koji regulira razinu kalcija u organizmu.
Osim njega luči i hormon tiroksin.
Tiroksin regulira razgradnju hranjivih tvari.
Tiroksin potiče metabolizam i omogućuje dobivanje energije za rad.
Za proizvodnju tiroksina potreban je jod.
U Republici Hrvatskoj je u prošlosti manjak joda u hrani doveo do velike pojavnosti bolesti štitne žlijezde.
Zato je u Republici Hrvatskoj od 1953. godine propisano obvezno jodiranje soli.
Prsna žlijezda
Prsna žlijezda naziva se i timus.
Nalazi se iznad dušnika.
U djetinjstvu je najveća i jedna od aktivnijih žlijezda.
U pubertetu se pod utjecajem spolnih hormona smanjuje.
Na kraju prestane djelovati.
U ranim godinama života utječe na rast i obranu organizma od bolesti.
Razmislite zašto je u ranome djetinjstvu važna dodatna zaštita organizma od bolesti.
Nadbubrežne žlijezde
Nadbubrežne žlijezde su parne.
Svaka se nalazi iznad jednoga bubrega.
Imaju trokutasti oblik i velike su kao kesten.
Izlučuju hormone adrenalin i noradrenalin.
Veliki strah ili stres potiče nastajanje adrenalina.
Adrenalin potiče rad srca i ubrzava disanje.
Upravo zbog adrenalina u strahu osjetimo kako nam srce jako kuca.
Ubrzavanjem disanja i poticanjem rada srca stanice tijela dobivaju više kisika i hranjivih tvari.
Tako nastaje veća količina energija.
Povećava se i lučenje znoja te smanjuje lučenje sline.
Za razliku od adrenalina koji se otpušta kad je tijelo u stresu, kad je tijelo opušteno, izlučuje se noradrenalin.
On djeluje suprotno od adrenalina.
Usporava disanje i ne ubrzava rad srca.
Gušterača
Gušterača ili pankreas nalazi se uz želudac.
To je žlijezda i s vanjskim i unutarnjim izlučivanjem.
Proizvodi hormone inzulin i glukagon.
Inzulin omogućuje glukozi prijenos krvi u stanicu.
Tako smanjuje koncentraciju glukoze u krvi.
Glukagon ima suprotno djelovanje.
U tijelu postoje rezerve glukoze u obliku glikogena.
On se nalazi u mišićima i jetri.
Kad je razina glukoze u krvi smanjena, glukagon stimulira otpuštanje glukoze iz mišića i jetre.
Spolne žlijezde
Spolne žlijezde još se zovu i gonade.
To su jajnici i sjemenici.
One svoje djelovanje intenzivno započinju u pubertetu.
Imaju vanjsko i unutarnje lučenje.
Proizvode spolne stanice i spolne hormone.
Ženski su spolni hormoni estrogen i progesteron.
Muški je spolni hormon testosteron.
Oni potiču razvoj spolnih organa i nastanak spolnih stanica.
Žlijezde i njihove uloge
Hipofiza
Razmislite tijekom kojega je razdoblja života hipofiza posebno aktivna.
Tijekom prvih godina života te intenzivno u pubertetu proizvodi hormon rasta.
Povezana je sa živčanim sustavom i međusobno usklađuju djelovanje. Osjetljiva je na razinu hormona ostalih žlijezda, pa i sudjeluje u kontroli rada, izlučivanja ostalih žlijezda.
Štitna žlijezda
Štitna žlijezda smještena je ispod grkljana. Razvija se u obliku slova H. Ona luči hormon koji regulira razinu kalcija u organizmu. Također sintetizira hormon tiroksin koji regulira razgradnju hranjivih tvari, potiče metabolizam i omogućuje dobivanje energije za rad. Za proizvodnju toga hormona neophodan je jod. Od 1953. godine u Republici Hrvatskoj zakonom je propisano obvezno jodiranje soli.
Osim putem soli, kojim još namirnicama možete unositi jod u organizam?
Što mislite, u kojim je dijelovima Hrvatske prije 1953. godine bila veća vjerojatnost pojave
nedostatka joda u organizmu: u kontinentalnome području ili u primorskome? Objasnite svoj izbor.
Prsna žlijezda
Prsna žlijezda ili timus nalazi se iznad dušnika. Tijekom rasta to je najveća i jedna od aktivnijih žlijezda. Ulaskom osobe u pubertet i djelovanjem spolnih hormona ona se smanjuje, a vrlo brzo i prestaje djelovati.
U ranim godinama života utječe na rast te obranu organizma od bolesti.
Zašto je u prvim godinama života bitna ta dodatna zaštita organizma od bolesti?
Nadbubrežne žlijezde
Nadbubrežne su žlijezde parne, nalaze se iznad bubrega. Trokutastoga su oblika i veličine kestena. Izlučuju hormone adrenalin i noradrenalin. Veliki strah ili bilo koja veća stresna situacija potiče nastajanje i otpuštanje adrenalina. On potiče rad srca i ubrzava disanje. Time stanice dobivaju veću količinu kisika i hranjivih tvari te nastaje veća količina energije. Povećava se lučenje znoja i smanjuje lučenje sline. Opuštanje tijela omogućuje noradrenalin. Njegovo djelovanje na stanice suprotno je od adrenalina.
Gušterača
Gušterača ili pankreas nalazise uz želudac i to je žlijezda i s vanjskim i s unutarnjim izlučivanjem. Od hormona proizvodi inzulin i glukagon.
Inzulin omogućuje glukozi prijenos iz krvi u stanicu. Time smanjuje koncentraciju glukoze u krvi. Glukagon ima suprotno djelovanje. U tijelu postoji rezerva glukoze u obliku glikogena u mišićima i jetri. Kad se razina glukoze u krvi smanji, glukagon stimulira otpuštanje glukoze iz mišića i jetra.
Spolne žlijezde
Spolne žlijezde ili gonade su jajnici i sjemenici. Te žlijezde intenzivno započinju svoje djelovanje u pubertetu. Imaju vanjsko i unutarnje lučenje. Proizvode spolne stanice i spolne hormone. Ženski su spolni hormoni estrogen i progesteron, a muški testosteron. Oni potiču razvoj spolnih organa i stimuliranju nastanak spolnih stanica.
Poremećaji u radu žlijezda
Rad žlijezda dopunjuje se sa živčanim sustavom.
Sve su žlijezde izravno pod kontrolom hipofize.
Promotri ilustraciju Mehanizam povratne sprege na primjeru rada jajnika.
Koja će se žlijezda u cijelome mehanizmu prva aktivirati u procesu proizvodnje hormona? Tko potiče hipofizu na rad? Kako će to utjecati na rad jajnik? Koja žlijezda pokreće proces zaustavljanja proizvodnje hormona?
U početku hipofiza stimulira rad žlijezde npr. jajnika. Oni tada kao posljedicu imaju proizvodnju hormona npr. estrogena. Kad razina toga hormona postigne određenu razinu, hipofiza prestaje izlučivati hormon koji je stimulirao jajnike. Tada jajnici prestaju s lučenjem estrogena.
Hipofiza je osjetljiva na koncentraciju pojedinih hormona u krvi. Ako neka žlijezda proizvodi premalu količinu hormona, hipofiza stimulira njezin rad. U suprotnom, ako je previše hormona u krvi, hipofiza šalje signal žlijezdi da smanji proizvodnju i otpuštanje hormona u krv. Taj mehanizam naziva se mehanizam povratne sprege.
Poremećaj u radu žlijezda
Imate li u svojoj okolini primjer osobe koja se koristi inzulinom? Od čega ta osoba boluje? Što je inzulin? Na koji ga način osoba unosi u svoje tijelo?
Ponekad žlijezde ne mogu proizvesti dovoljnu količinu hormona. Danas je moguće proizvesti hormone u laboratoriju i njihovim unosom u tijelo moguće je nadoknaditi njihov nedostatak u organizmu.
Poremećaj u radu gušterače najčešće se očituje u smanjenoj proizvodnji inzulina ili u izostanku proizvodnje inzulina. Tada glukoza ne može ući u stanice. Kao posljedica javlja se povećanje koncentracije glukoze u krvi. Ta bolest naziva se dijabetes ili šećerna bolest. Simptomi bolesti mogu biti suhoća i svrbež kože, zadah po acetonu, mučnina ili učestali bolovi u trbuhu. Pri liječenju prvo se predlaže promjena prehrane, ali i lijekovi koji potiču stvaranje inzulina ili se inzulin unosi u organizam. Vrijednost šećera u krvi može se mjeriti aparatom glukotestom. Normalna vrijednost šećera, jutarnja vrijednost, natašte u krvi iznosi od 3,8 do 6,9 mmol/L.
Vodite dnevnik prateći količinu šećera koju unosite u tijelo tijekom jednoga tjedna. Obratite pozornost na količinu u gramima i joulima i to kod različitih slatkiša, napitaka, općenito u hrani koja je industrijski prerađena. Kojim danima i u koje vrijeme unesete najveću količinu šećera? Što biste mogli pojesti umjesto tih slatkiša? Koji su napitci bolji izbor?
Više informacija o šećerima i njihovom djelovanju na organizam možete pronaći u: DOS Kemija 8, modul: Organski spojevi i živi svijet, jedinica DOS- a: Monosharidi.
Hipofiza tijekom razvojnoga doba može proizvoditi premalu količinu hormona rasta. U tome slučaju osoba zaostaje s rastom. Ako se na vrijeme primijeti nepravilan rast, moguće je unosom sintetiziranoga hormona potaknuti organizam na rast i razvoj. Neprepoznavanje toga poremećaja može kao posljedicu imati patuljasti rast.
Ako hipofiza pak proizvodi preveliku količinu hormona rasta, dolazi do divovskoga rasta ili gigantizma.
Za vrijeme puberteta djevojčice će brže rasti i u kraćem vremenu postići svoju konačnu visinu. Dječaci će pak kasnije početi rasti i taj će proces duže trajati. Tako će često djevojčice intenzivno rasti tijekom završnih razreda osnovne škole, a dječaci i tijekom cijele srednje škole.
Previše ili premalo tiroksia – previše ili premalo energije
Nedostatak joda u ishrani onemogućava proizvodnju tiroksina. Ta bolest naziva se gušavost. Tada štitna žlijezda višestruko poveća svoju veličinu. Stanice ne oslobađaju dovoljno energije neophodne za normalni rad organizma. Simptomi su umor i razdražljivost te nagli gubitak kilograma.
Prekomjerno lučenje tiroksina uzrokuje povećan unos kisika, razgradnju hranjivih tvari , znači prebrz metabolizam. Te osobe imaju stalno lagano povišenu tjelesnu temperaturu i prati ih osjet vrućine.
Za kraj…
Dijabetes ili šećerna bolest sve je prisutnija u populaciji. Odraz je to stila života i prehrambenih navika. Sigurno u svojoj okolini poznajete osobu koja ima tu bolest. Znate li s koliko godina mu/joj je dijagnosticirana šećerna bolest? Koji su simptomi toj osobi ukazali na razvoj te bolesti? Kako su se njihove životne navike morale promijeniti nakon utvrđivanja bolesti? Koje namirnice smiju konzumirati, a koje su zabranjene? Kako će stres utjecati na dijabetes? Za kojom hranom ljudi najčešće posežu u stresnim situacijama?
Istražite u svojoj generaciji koliko učenika boluje od šećerne bolesti te kako tu bolest drže pod kontrolom.
Istražite više o toj bolesti na sljedećoj mrežnoj stranici Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga.