Građa i uloge osjetila
- opisati ulogu živčanoga sustava pri nastanku osjeta
- povezati dijelove osjetila s njihovom ulogom
- povezati poremećaj u građi ili bolesti osjetila s djelomičnim ili potpunim gubitkom osjeta
- analizirati primjenu osjetila u svakodnevnim situacijama i njihov utjecaj na kvalitetu života
- staviti u odnos vrstu podražaja, osjetilo, reakciju koja će uslijediti i osjet koji će nastati
- povezati poremećaje u radu osjetilnih organa s otežanim snalaženjem u prostoru i s preživljavanjem
- demonstrirati mane osjetilnih organa kako bi se razvijala empatije prema pojedincima s oštećenjima osjetila
- objašnjavati ulogu osjetila u preživljavanju organizma povezuje poremećaje funkcioniranja osjetilnih organa s otežanim snalaženjem u okolišu i preživljavanjem.
Uvod
Čovjek tijekom dana primi nebrojeno informacija iz svoje okoline. Na trenutak zastani i pokušaj što više njih primijetiti i osvijestiti. Koliko informacija primjećujete? Veći dio informacija naš mozak zanemaruje. Možeš li naslutiti zašto?
Primanje informacija iz okoline omogućeno je različitim osjetilima i nisu sva jednako važna mozgu. Nekim osjetilima, organima mozak daje veću važnost jer njima dobiva više informacija.
Ovaj model čovjeka ukazuje na važnost primanja informacija iz okoline. Ona osjetila ili dijelovi tijela kojima se prima više informacija, a samim time i više informacija mozak obrađuje, veća su.
Koji su dijelovi tijela iznenađujuće uvećani? Kojim se dijelovima tijela prima vrlo malo informacija?
Osjetilo vida
Zatvorite oči. Opišite što na sebi ima osoba koja se nalazi prva u školskome imeniku. Opišite učionicu u kojoj se nalazite navodeći što više detalja. Premda očima primamo oko 90 % informacija iz okoline, nekih smo od njih svjesni, a nekih nismo.
Za stvaranje osjeta vida nužna su tri osnovna dijela: oko, vidni živac i centar za vid u kori velikoga mozga.
Gdje su oči smještene? Gdje grabežljivci imaju smještene oči, a gdje biljojedi? Zašto je taj položaj očiju toliko bitan?
Oči se nalaze u očnim dupljama lubanje. S njihove stražnje strane izlazi očni živac kojim impuls putuje u centar za vid u zatiljnome dijelu kore velikoga mozga.
Oko je parni organ. Glavni dijelovi oka omogućuju nastajanje slike, a sporedni dijelovi omogućuju zaštitu očne jabučice.
Što mislite, koji su to sporedni dijelovi u funkciji zaštite oka?
Uloga pomoćnih dijelova oka bitna je u nekim uvjetima koji bi mogli dovesti do oštećenja glavnih dijelova. Koji su to uvjeti? Kada imate potrebu štiti npr. očnu jabučicu ili druge dijelove? Razmislite čemu bi mogle poslužiti obrve, trepavice, suzne
Obrve štite oko od znoja koji nastaje u području čela. Trepavice štite od znoja i sitnih čestica prašine. Suzne žlijezde stvaraju suze koje vlaže i čiste očnu jabučicu. Očne mišiće čini poprečno-prugasto mišićno vlakno koje je pod utjecajem volje. Oni pokreću očnu jabučicu u svim smjerovima.
Treptanje može biti brzo u službi zaštite ili sporo da bi razmazivalo nastale suze i time vlažilo oko. Što mislite, koji dio živčanoga sustava kontrolira treptanje?
Građa oka
Pod pojmom oka podrazumijevamo očnu jabučnicu.
Nju obavijaju tri ovojnice:
- bjeloočnica
- žilnica
- mrežnica.
Bjeloočnica je bijeli dio oka.
Ona na prednjem dijelu oka prelazi u rožnicu.
Rožnica je prozirna.
Iza rožnice nalazi se leća.
Žilnica je srednji sloj oka.
Bogat je krvnim žilama.
Žilnica opskrbljava oko kisikom i hranjivim tvarima.
S njezine prednje strane nalazi se šarenica.
Šarenica može biti različito obojena, tj. pigmentirana.
Od nje potječe boja očiju.
U sredini šarenice jest otvor – zjenica.
Veličina otvora zjenice se mijenja.
Kad je oko izloženo jakoj svjetlosti, otvor zjenice se sužava.
Kad smo u tami, otvor zjenice je veći.
Tako se kontrolira količina svjetlosti koja ulazi kroz zjenicu u oko.
Građa oka
Pod pojmom oka često se podrazumijeva očna jabučica. Nju obavijaju tri ovojnice: bjeloočnica, žilnica i mrežnica.
Bjeloočnica na prednjemu dijelu oka prelazi u prozirnu rožnicu.
Iza rožnice nalazi se leća.
Žilnica je srednji sloj oka bogat krvnim žilama.
Što mislite, koja je uloga žilnice?
Njezina je uloga opskrba oko kisikom i hranjivim tvarima. S prednje strane žilnice nalazi se šarenica. Ona može biti različito obojena, tj. pigmentirana i upravo od nje potječe boja očiju. U sredini šarenice nalazi se otvor – zjenica.
Napravite kratki pokus. Izložite oko izvoru svjetlosti. Nemojte gledati direktno u njega, već pogledajte sa strane ili ako je sunčano, kratko promatrajte kroz prozor. Promotrite zjenicu.
Ugasite svjetlo ili rukama zaštite prolazak svjetlosti do očiju. Opet promotrite zjenice. Što uočavate? Što bi se moglo dogoditi kao posljedica kad bi zjenica cijelo vrijeme bila iste veličine? Koji će pomoćni dio omogućiti to sakupljanje i širenje zjenice? Pretpostavite koja je uloga zjenice.
Od previše svjetlosti oko se samo štiti skupljanjem zjenice.
Od jake Sunčeve svjetlosti možemo se dodatno zaštiti sunčanim naočalama.
Kod biranja moramo pripaziti na kvalitetu stakla.
Nekvalitetna stakla loše lome zrake svjetlosti.
To utječe na kvalitetu slike i organe koji sudjeluju u nastanku te slike.
Neki poslovi moraju se raditi u prašini i pri velikoj količini svjetlosti.
Zakon o zaštiti na radu štiti radnike koji obavljaju te poslove.
Zato u zakonu piše da radnici moraju nositi zaštitne naočale.
Zjenica i fotoaparat rade po istome principu.
Da bi nastala slika, potrebno je osvijetliti objekt.
Da bi se dobila dobra slika, potrebno je znati kojom količinom svjetlosti predmet treba obasjati.
Na fotoaparatima za to postoji funkcija kojom se otvara i zatvara blenda.
Blenda je otvor zaslona objektiva.
Ona poput zjenice propušta ili ograničava svjetlost.
O tome više možete vidjeti na sljedećim mrežnim stranicama Osnove fotorgrafije ili Fotografirajmo u planinama i gorama.
Šupljina očne jabučice ispunjena je staklastim tijelom.
Na stražnjoj strani mrežnice nalaze se:
- žuta pjega
- slijepa pjega.
Žuta pjega jest mjesto bogato vidnim stanicama.
Ako slika pada na nju, sliku vidimo jasno.
Problem nastaje kad slika ne pada na žutu pjegu.
Slijepa pjega jest mjesto gdje izlazi vidni živac iz oka.
Od svjetlosti oko se samo štiti skupljanjem zjenice. Ipak od jake Sunčeve svjetlosti može se dodatno zaštiti sunčanim naočalama. Pri odabiru treba pripaziti na kvalitetu stakla. Naime, nekvalitetna stakla loše lome zrake svjetlosti te utječu na kvalitetu slike, ali i same organe koji sudjeluju u nastanku osjeta vida.
Obavljanje nekih poslova odvija se u prašini i velikoj količini svjetlosti. Prema Zakonu o zaštiti na radu pri obavljanju tih poslova moraju se nositi zaštitne naočale.
Zatvaranje zjenice događa se po istome principu kao i kod fotoaparata. Da bi nastala slika, potrebno je osvijetliti objekt. Što služi u tu svrhu?
Da bi se dobila dobra slika, potrebno je znati kolikom je količinom svjetlosti obasjati. Da bi se to postiglo, na fotoaparatima postoji funkcija kojom se otvara i zatvara blenda i time propušta ili ograničava propuštanje svjetlosti. Proučite o tome malo više na sljedećim mrežnim stranicama u tekstovima Osnove fotografije i Fotografirajmo u planinama i gorama.
Šupljina očne jabučice ispunjena je staklastim tijelom.
Na stražnjoj strani mrežnice nalazi se žuta i slijepa pjega. Žuta pjega jest mjesto bogato vidnim stanicama. Slijepa pjega jest mjesto gdje izlazi vidni živac iz oka. Na tom području nema vidnih stanica.
Prema opisima građe oka, prikazanim dijelovima oka pridružite njihove nazive.
Okom gledamo, ali ne vidimo
Promotrite sliku Kako nastaje slika u oku. Odredite kroz koje dijelove prolazi Sunčeva svjetlost? U kojemu trenutku dolazi do njezina lomljenja? Kakva je slika koja dolazi na žutu pjegu?
Sunčeve zrake dolaze na Zemljinu površinu. Padajući na određeni predmet, dio zraka predmet upija, a ostatak odbija ili reflektira. Taj dio odbijene Sunčeve svjetlosti ulazi kroz zjenicu oka te prolazi kroz leću. Leća lomi zraku usmjeravajući ju na žutu pjegu koja je bogata vidnim stanicama. One šalju električni impuls vidnim živcem do centra za vid u kori velikoga mozga. Slika koja nastaje na žutoj pjegi jest umanjena i obrnuta.
Više informacija o lomu svejtlosti možete pronaći u: DOS Fizika 8, modul: Svjetlost, jedinica DOS- a: Lom svjetlosti.
Kad se dogodi neko razbojništvo npr. pljačka banke, bitno je ispitati očevidce. Često se tada dobiju i točne i pogrešne informacije. Razlog je što očima gledamo, ali ako našemu mozgu nešto nedostaje, često nam ponudi neku drugu informaciju ne bismo li dobili cjelovitu sliku.
3D
Podražaj koji nastaje u oku mozak mora obraditi. Gledajući jedan predmet s oba oka, stvaraju se dvije slične slike. Te dvije slike mozak spaja u jednu jedinstvenu.
Ponekad, kad nešto nedostaje u cjelini, tj. nedostaje na slici, mozak pokuša nadoknaditi taj dio. Tako nastaju optičke varke.
Optičke varke
Oko ponekad pod utjecajem našega iskustva (mozga) vara u doživljaju.
Tko “vidi” kratko, a tko daleko?
Najčešće su mane oka kratkovidnost i dalekovidnost. Sami nazivi upućuju na mogućnost stvaranja slike. Razmislite kod koga je jasna slika koju promatra na većoj udaljenosti: kod kratkovidne ili dalekovidne osobe?
Kamo pada umanjena obrnuta slika kod osoba koje su kratkovidne, a kamo kod dalekovidne osobe?
Ispred žute pjege, na nju ili iza nje?
Kojim se vrstama leća ispravlja kratkovidnost, a kojim dalekovidnost?
Kratkovidne osobe jasno vide detalje predmeta koji se nalaze na manjim udaljenostima.
Problem nastaje kod gledanja predmeta koji su im daleko.
Zato kažemo da kratkovidne osobe vide na blizu, a ne vide daleko.
Slika udaljenoga predmeta pada ispred žute pjege, umjesto na nju.
Takve slike ne vide oštro.
To se događa jer je njihova očna jabučica preduga.
Kratkovidnost se ispravlja nošenjem naočala s udubljenim (konkavnim) lećama.
Dalekovidne osobe imaju prekratku očnu jabučicu.
One zato ne vide jasno predmete koji su na manjim udaljenostima.
Slike predmeta koji su im blizu padaju iza žute pjege.
Dalekovidnost se ispravlja nošenjem naočala koje imaju izbočene (konveksne) leće.
Obje mane, i kratkovidnost i dalekovidnost, mogu se ispraviti nošenjem leća ili laserskom operacijom.
Siva mrena javlja se kod osoba u starijoj životnoj dobi.
Siva mrena jest djelomično ili potpuno zamućenje leće.
Što mislite, kako osobe s mrenom vide predmete?
Siva mrena može se ispraviti operacijom. Tada se osobi ugradi umjetna leća.
Kamo pada umanjena, obrnuta slika kod osoba koje su kratkovidne, a gdje kod osoba koje su dalekovidne: ispred žute pjega, na nju ili iza nje? Kojim se vrstama leća ispravlja vid kod kratkovidnoga, a kojim kod dalekovidnoga oka: konkavnim ili konveksnim?
Kratkovidne osobe na manjim udaljenostima mogu jasno vidjeti detalje predmete. Njihova je očna jabučica preduga. Slika predmeta na većoj udaljenosti ulaze kroz rožnicu, ali pada ispred žute pjege. Kao posljedica je slika predmeta u daljini nejasna. Ta mana ispravlja se nošenjem naočala s udubljenim (konkavnim) lećama.
Dalekovidne osobe imaju prekratku očnu jabučicu. Slika promatranoga predmeta ne pada na žutu pjegu. Ta mana također se ispravlja nošenjem naočala koje imaju izbočene (konveksne) leće.
Obje mane ispravljaju se i nošenjem kontaknih leća ili trajno laserskom operacijom.
Siva mrena javlja se kod osoba u starijoj životnoj dobi. Kod nje dolazi do djelomičnoga ili potpunoga zamućenja leće. Razmislite kako će osoba koja ima mrenu vidjeti predmete.
Siva mrena može se korigirati operacijom, pri čemu dolazi do ugradnje leće.
Tko slabo vidi, možda bolje čuje
Možda ste primijetili u nekim trgovinama ili na ulici na pločniku ispupčene dijelove koji izgledaju kao staza. Znate li čemu oni služi? Kad stojite na semaforu, kod nekih se čuje određeni zvuk? Znate li čemu on služi?
Sljepoća se može opisati kao potpuni gubitak vida. Može biti posljedica bolesti ili ozljede oka. Osobe koje su slijepe od rođenja imaju nerazvijene dijelove oka, očni živac ili središte za vid. Slijepe osobe nauče se snalaziti u svojoj okolini oslanjajući se na druga osjetila: sluh, njuh, opip. Kreću se s pomoću štapa ili imaju psa vodiča.
Osobe koje su slijepe “čitaju” s pomoću posebne vrste znakova tzv. Brailleova pisma.
Kako je ispravno uhvatiti osobu koja je slijepa ako joj želite pomoći npr. pri silasku niz stube: ispod ruke ili će ona vas primiti ispod ruke? Objasnite zašto.
Građa uha
Zatvorite oči i na trenutak doživite sve zvukove koji vas okružuju! Kakav je osjećaj? Koliko od tih zvukova vaš mozak ignorira?
Za stvaranje osjeta sluha nužna su tri osnovna dijela: uho, slušni živac i centar za sluh u kori velikoga mozga.
Uho je organ kojim se primaju slušni podražaji i informacije važne za orijentaciju u prostoru – ravnotežu. Veći dio uha nalazi se zaštićen kostima lubanje.
Uho je podijeljeno na tri dijela:
- vanjsko
- srednje
- nutarnje.
Vanjsko uho sastoji se od uške i zvukovoda.
Uška je građena od hrskavice i prekrivena je kožom.
Površina joj je naborana.
Ti nabori usmjeravaju zvučne valove prema zvukovodu.
Između vanjskoga i srednjega uha nalazi se tanka opna – bubnjić.
Na unutrašnju stranu bubnjića nadovezane su tri koščice:
- čekić
- stremen
- nakovanj
One među sobom imaju zglobne veze.
Zato se mogu gibati.
Srednje uho povezano je sa ždrijelom Eustahijevom cijevi.
Eustahijeva cijev izjednačava tlak između tijela i okoline.
Posljedice neujednačenoga tlaka možete osjetiti kad se vozite avionom prilikom uzlijetanja i slijetanja.
To možete osjetiti i prilikom vožnje automobilom kad iz nizinskoga prijeđete u planinsko područje.
- Kako tada možete izjednačiti tlak?
U unutarnjem uhu nalazi se:
- pužnica
- polukružni kanalić
- dva mjehurića
U pužnici se nalazi tekućina i slušne stanice.
Zvukovod je obložen dlakama i žlijezdama lojnicama.
Žlijezde lojnice izlučuju ušnu mast – cerumen.
Čišćenje zvukovoda štapićem često se zapravo cerumen gura prema bubnjiću.
Tamo se zbija i smanjuje protočnost zvuka.
Uho je podijeljeno na tri dijela: vanjsko, srednje i unutarnje.
Vanjsko uho sastoji se od uške i zvukovoda. Uška je izgrađena od hrskavice i prekrivena kožom. Njezina je površina naborana zbog boljega usmjeravanja zvučnih valova prema zvukovodu. Na prijelazu između vanjskoga i srednjega uha nalazi se tanka opna – bubnjić. Na unutrašnju stranu bubnjića nadovezuju se tri koščice: čekić, nakovanj i stremen. Te su koščice pokretne jer su povezane zglobnim vezama. Srednje uho povezano je sa ždrijelom Eustahijevom cijevi. Ona služi za izjednačavanje tlaka zraka između tijela i okoline.
Posljedice neujednačenoga tlaka možete osjetiti kad se vozite avionom prilikom uzlijetanja i slijetanja ili prilikom vožnje automobilom i prolaskom iz nizinskoga u planinsko područje. Kako u tim situacijama možete izjednačiti tlak? Što ćete pri tome napraviti?
U unutarnjem uhu nalazi se pužnica, polukružni kanalići i dva mjehurića. U pužnici se nalazi tekućina i slušne stanice.
Zvukovod je obložen dlakama i žlijezdama lojnicama koje izlučuju ušnu mast – cerumen. Čišćenje zvukovoda štapićem često uzrokuje sabijanje cerumena prema bubnjiću. Što mislite, kako će to utjecati na nastajanje osjeta zvuka?
Put zvuka
Glazbenom vilicom moguće je proizvesti određeni ton. Što je potrebno napraviti želite li da prestane proizvoditi taj ton? Kako nastaje zvuk?
Titranje zraka –zvučni valovi dolaze od izvora zvuka npr. zvučnika do uške. Ona ih svojim naborima usmjerava u zvukovod. U trenutku kad val dođe do bubnjića uzrokuje njegovo titranje. Taj se podražaj prenosi dalje na čekić, nakovanj i stremen. Stremen prenosi podražaj na pužnicu. U njoj zatitra tekućina i u konačnici slušne stanice. Tada one podražaj pretvaraju u električni impuls te ga predaju slušnome živcu. Slušni živac podražaj prenosi do centra za sluh u kori velikoga mozga.
Pažljivo promotrite video. Što se događa kad titraj zraka dođe do uške? Kako se taj podražaj prenosi? Navedite koji dijelovi uha redom sudjeluju u nastanku osjeta sluha.
Uho je svojevrsna sonda ili senzor. Ono pretvara jedan oblik energije u drugi, akustičnu energiju (zvučni tlak) pretvara u kinetičku energiju (pokreti kostiju srednjega uha), a zatim u električnu energiju (živčane impulse koje interpretira mozak).
Na satu fizike raspravite detaljnije o tim pretvorbama i prikažite crtežom (može i kombinacija crteža i riječi) pretvorbe energije tijekom nastanka osjeta sluha na nekome konkretnom primjeru.
Osjet ravnoteže
- Što se dogodi kad se zavrtite u krug na mjestu i nakon toga pokušate hodati?
Je li jednostavnije stajati na jednoj nozi uz otvorene ili zatvorene oči? - Koji je dio mozga zadužen za osjećaj ravnoteže?
Osjetilo ravnoteže smješteno je u unutarnjem uhu.
Ono omogućava informaciju o položaju tijela u prostoru.
Te informacije dobiva okretanjem i naginjanjem glave.
U polukružnim kanalićima i mjehurićima nalazi se:
- želatinozna masa
- ravnotežne stanice s trepljama – vrhu treplji su kristalići
Kad se glava pokrene kristalići se pomaknu i ravnotežne stanice šalju impuls kroz ravnotežni živac.
Ravnotežni živac vodi u središte za ravnotežu u velikom mozgu.
Pomicanje glave -> ravnotežne stanice -> ravnotežni živac -> središte za ravnotežu u velikom mozgu
Ravnoteža zahtijeva vježbu da bi se postigla.
S njom se ne rađamo.
Pri vožnji automobilom ili brodom može doći do većeg podražaja osjetila za ravnotežu.
To se događa jer se ne gibamo samo mi, nego gibanje proizvodi i vozilo.
Kao posljedica toga može se pojaviti osjećaj mučnine.
Kako se mučnina ne bi pojavila, možemo kupiti tablete protiv mučnine.
Osjet ravnoteže
Što se događa ako se zavrtite ukrug (na mjestu) i nakon toga pokušate hodati? Je li jednostavnije stajati na jednoj nozi uz otvorene ili zatvorene oči? U kojim je zanimanjima izrazito važno imati dobro razvijen osjećaj ravnoteže? Kako se osobe koje se profesionalno bave plesom uspijevaju vrtiti oko svoje osi duže vrijeme bez nekih loših popratnih tjelesnih reakcija?
Koji je dio mozga zadužen za osjećaj ravnoteže?
U unutarnjemu je uhu smješteno osjetilo ravnoteže. Ono omogućuje informaciju o položaju tijela u prostoru. Informacije koje govore dobiva okretanjem i naginjanjem glave.
U polukružnim kanalićima i mjehurićima nalaze se ravnotežne stanice s trepljama. Na vrhu treplji su kristalići. Sve to nalazi se uronjeno u želatinoznu masu. Kad se glava pokrene, pod utjecajem se gravitacije kristalići pomaknu te ravnotežne stanice šalju taj impuls kroz ravnotežni živac u središte za ravnotežu u velikome mozgu.
Ravnoteža nije osjećaj s kojim se rađamo. To je nešto što zahtijeva vježbu da bi se postiglo. Prouči u kojemu se dobu intenzivno razvija ravnoteža. Koje su vježbe kojima se može razviti što bolja ravnoteža? Na satima TZK-a u dogovoru s učiteljem provjerite koliko je dobro razvijena ravnoteža u vašemu razrednom odjeljenju.
Više informacija o tome možete pronaći u: DOS Fizika 7, modul: Međudjelovanje tijela, jedinica DOS- a: Težište i ravnoteža tijela.
Pri vožnji automobilom ili brodom može doći do većega podražaja osjetila za ravnotežu i kao posljedica se može pojaviti osjećaj mučnine.
U slobodnoj prodaji postoje tvari, najčešće u obliku tableta, koje je moguće uzeti kako se taj osjećaj za vrijeme putovanja ne bi pojavio. Raspitajte se kod ljekarnika ili obiteljskoga liječnika kako te tvari djeluju, tj. na koji sustav organa oni djeluju.
Zaštita, mane i bolesti uha
Sluša li vas netko jako pozorno, možete iščitati iz govora tijela. Tada najčešće drži lagano otvorena usta i naginje glavu na jednu stranu. Što pri tome ta osoba radi?
Djelomični gubitak sluha naziva se nagluhost. U prisutnosti te osobe potrebno je nešto glasnije, sporije i razgovjetnije pričati, a nikako povisivati ton. Problem čujnosti rješava se nošenjem slušnoga aparata. Njihova je funkcija pojačavanje tonova koji dolaze do uške.
Djeci rođenoj s određenim slušnim poremećajem može se ugraditi umjetna pužnica. Ona se spaja sa slušnim živcem te direktno dovodi zvučne podražaje do njega. Zvuk koji se pri tome stvara nije u potpunosti realističan. Zvuk je kao metalan.
Za osobe koje su u potpunosti izgubile sluh kaže se da su gluhe. Uzrok može biti teška infekcija uha, ozljeda dijela uha, živca ili centra za sluh.
Ima li mogućnost naučiti govoriti osoba koja se rodi gluha? Izazovi s kojima se te osobe susreću mogu biti veliki, ali nisu nemogući. Pročitajte više o Helen Keller, ženi nevjerojatnoga duha i želje da doživi sve kao i ostali, ali na sebi svojstven način.
Gluhonijeme su osobe rođene gluhe. Kako čovjek uči govoriti ponavljajući izgovorene riječi iz svoje okoline, djeca koja su gluha nemaju tu mogućnost. Gluhe osobe komuniciraju znakovnim jezikom.
Košćice čekić, nakovanj i stremen međusobno su povezane zglobovima. Prisjetite se kako se mogućnost gibanja zglobova mijenja s godinama. Kako te promjene mogu uzrokovati promjene u sluhu s godinama?
S godinama zglobovi postaju sve manje pokretni i to u slučaju sluha znači kako će osoba slabije čuti.
Tko njuši, a tko njuška
- Prisjetite se nekih događaja mjesta uz koje pamtite određene mirise. Mirisi su važan dio sjećanja.
Osjetilo njuha je nos.
Nos je podijeljen pregradom na dvije šupljine.
Unutrašnjost je obložena:
- sluznicom
- dlačicama
Uloga dlačica i sluznice je:
- čišćenje zraka
- vlaženje zraka
- otapanje tvari – zbog stvaranja osjetila mirisa
Osjetilne stanice smještene su u gornjem dijelu nosne šupljine.
Ako želite nešto pomirisati, morate povući zrak dublje u nosnu šupljinu.
Otopljene molekule tvari u sluznici podražuju osjetilne stanice.
One šalju impuls njušnim živcem u mozak.
Molekule tvari -> osjetilne stanice -> njušni živac -> mozak
Na jake i dugotrajne mirisne podražaje čovjek se nakon kraćeg vremena navikava.
Miris karakteriziramo kao ugodan i neugodan.
To je subjektivno – nekome je neki miris ugodan, a nekome je taj isti miris neugodan.
Osjet mirisa ima važnu ulogu u privlačenju osoba i kušanju hrane.
- Pogledajte sliku građe nosa i objasnite kako nastaje osjet njuha.
Tko njuši, a tko njuška
Prisjetite se nekih događaja mjesta uz koje pamtite određene mirise. Mirisi su važan dio sjećanja.
Osjetilo njuha – nos je podijeljen nosnom pregradom na dvije šupljine. Unutrašnjost je obložena sluznicom i dlačicama.
Stavite prst ispod nosne šupljine. Polako uvlačite zrak u nos i lagano ga ispuhujte također kroz nos. Kakav je zrak? Opišite ga. Kad provedete dan u dijelu npr. grada gdje je puno automobila i nakon toga ispušete nos, što možete naći na rupčiću? Što se s zrakom događa u nosnoj šupljini?
Uloga sluznice i dlačica jest vlaženje, čišćenje zraka te otapanje tvari zbog stvaranja osjetila mirisa. Osjetilne stanice smještene su u gornjemu dijelu nosne šupljine. Upravo zbog toga, ako želite nešto pomirisati, potrebno je povući zrak dublje u nosnu šupljinu.
Otopljene molekule tvari u sluznici podražene osjetilne stanice šalju kao impuls njušnim živcem u mozak.
Uzmite neku tvar i pokušajte osjetiti njezin miris. Pokušajte to osjetiti na dva načina. Prvo duboko udahnite i polako, ali dugo udišite kroz nos. Nakon toga tu istu tvar pokušajte miristati na način da kratko udišete kroz nos – njuškajući. Koja je razlika u nastanku osjeta?
Znate li da se pri kupnji parfema, pri isprobavanju mirisa preporučuje isprobavanje najviše tri mirisa? Što mislite zašto?
Na jake i dugotrajne mirisne podražaje čovjek se nakon kraćega vremena navikava te postaje neosjetljiv na njih. Miris i njegovo karakteriziranje na ugodan ili neugodan jest subjektivne naravi: nekomu ugodan miris može biti smrad i obrnuto. Osjet mirisa ima važnu ulogu u privlačenju osoba te pripremanju i kušanju hrane.
Pogledajte sliku građe nosa i s obzirom da ste savladali kako nastaje osjet vida i sluha, objasnite kako nastaje osjet njuha.
Osjetilo okusa
Opišite okuse koje možete osjetiti prilikom kušanja hrane. Kada biste trebali od njih izdvojiti četiri osnova, boja biste posebno istaknuli?
Usna šupljina sadrži osjetilne bradavice i pupoljke u kojima se nalaze okusne stanice. Njihova najveća koncentracija jest na jeziku. Tvari koje su topljive u slini mogu se osjetiti kao različiti okusi. Čovjek primarno ima četiri osnovna okusa: kiselo, slatko, slano i gorko. Ostali okusi nastaju kombinacijom jačine i različitih osnovnih okusa.
U posljednje vrijeme spominje se još i okus umami. Umami osjet kojim se primjećuju bjelančevine.
Tu podjelu neki znanstvenici osporavaju i smatraju kako postoji više osnovnih okusa i smatraju navedenu podjelu vrlo pojednostavljenom.
I koža “osjeća”
Koža je zaštitni omotač oko tijela. Njezina je površina oko 2 m2. U njoj se nalaze osjetila za opip, bol, hladnoću i toplinu.
Što mislite, koja je razlika između dodira i boli? Koliko odjeća ili stalni podražaj utječe na osjet dodira?
Osjetilo za dodir nalazi se u koži. Ono nije jednoliko raspoređeno. Najviše ih ima na jagodicama prstiju, na dlanu i jeziku. Najmanje osjetljiv dio tijela na dodir su leđa. Ako npr. odjeća neprestano dodiruje pojedini dio tijela, nakon nekoga vremena organizam će se naviknuti na taj osjećaj i osoba ga neće registrirati.
Bol osjećamo živčanim završetcima koji su raspoređeni po cijelome tijelu te unutra tijela u organima. To je važno osjetilo jer upozorava na moguću povredu organa ili dijela tijela.
Jeste li svi jednako osjetljivi na toplinu i hladnoću? Pri istoj temperaturi različite osobe mogu biti različito obučene. Nekomu su potrebna dva sloja odjeće, a nekomu pri istoj temperaturi tri sloja. Koliko je taj osjet stvar navike koja se stvara čestim boravkom u okružju određene temperature?
Osjetilo za toplinu nalazi se u dubljim slojevima kože, za razliku od osjetila za hladnoću koja su bliže površini. Zato je čovjek osjetljiviji na hladnoću. Najviše osjetila za toplo ima na usnama, jeziku i kapcima oka. Najbrojnija osjetila za hladno su u području trbuha i prsa.
Za kraj…
Osjet boli prisutan je više ili manje tijekom života. On može varirati s obzirom na jačinu i učestalost pojavljivanja. Nažalost, neka stanja, poput bolesti koje nije moguće izliječiti, znaju uzrokovati trajnu bol s kojom se osobe moraju naučiti živjet. To znači kako te osobe moraju prilagoditi svoje aktivnosti tim stanjima.
Danas u sklopu bolnica postoje ambulante boli. Kako je osjet boli individualan, pokušava se na neki način izmjeriti ga. Prikazana je skala kojom svatko individualno može odrediti koja je jačina boli npr. pri zubobolji.
Istražite kako se međusobno pojedina tkiva razlikuju s obzirom na moguću osjetljivost na bol.
Proučite više o tome u sljedećemu članku Bol i osjetljivost na bol.
Osjetila su bitna za preživljavanje jedinke
Jedna od dobrobiti života u jatu, plovi, čoporu i sl. organizacijskim strukturama je povezana s mogućnošću veće zaštite. Razmislite kako će npr. osjetilo sluha ili vida možete povezati s obranom jedinke od napadača? Čovjek danas nema izražena osjetila, barem ne u svrhu obrane. Dominantno osjetilo kojim osoba prima informacije je osjetilo vida. U trenutku kad osoba ostane bez vida ostala osjetila se „izoštravaju“. Ipak osjetila još uvijek nisu dovoljno istraženo područje. Više podataka o samim osjetilima pronađite na mrežnim stranicama: Osjetila. Dodatno o osjetilima prisutnim u životinjskom svijetu proučite na mrežnim stranicama: Dobro je znati. Usporedite osjetila koja su prisutna u životinjskom svijetu te kod čovjeka. Znate li u kojim situacijama ljudi koriste posebno dresirane životinje tj. njihova osjetila?