Brojevni pravac je pravac na kojem su označeni brojevi. Uzastopni cijeli brojevi međusobno su udaljeni za duljinu jedinične dužine. Na svom desnom (ili gornjem, ako je pravac položen okomito) kraju ima označen vrh strelice, što označava da brojevi rastu u tom smjeru.
Kad su koordinate točaka decimalni brojevi, prikladno je odabrati jediničnu dužinu . Tada dekadski dio broja predstavlja broj centimetara udaljen od ishodišta ulijevo ako je broj negativan, a udesno ako je pozitivan. Prva decimala broja predstavlja broj milimetara dalje od toga cijelog broja desno ako je pozitivan broj, a lijevo ako je negativan broj. Ako ima više decimala, broj zaokružimo na jednu ili dvije decimale.
Točki pridružen je broj , pišemo , a točki pridružen je broj , pišemo . Točka je ishodište, a točka jedinična točka brojevnog pravca
Ishodište
koordinatnog sustava je točka u kojoj se sijeku koordinatne osi. Horizontalnu koordinatnu os nazivamo os apscisa ili os
.
Vertikalnu koordinatnu os nazivamo os ordinata ili os
.
Dva uređena para su jednaka ako je prvi član prvog uređenog para jednak prvom članu drugog uređenog para i ako je drugi član prvog uređenog para jednak drugom članu drugog uređenog para.
Svakom racionalnom broju na brojevnom pravcu možemo pridružiti točno jednu točku . Kažemo da je racionalni broj koordinata točke . Pišemo .
Točki u pravokutnom koordinatnom sustavu pridružen je uređeni par brojeva . Prvi član uređenog para naziva se prva koordinata ili apscisa točke , a drugi član druga koordinata ili ordinata točke . Pišemo: .
Točke i te jedinična dužina određuju koordinatni sustav na zadanom pravcu.
Koordinatne osi dijele ravninu na četiri jednaka dijela koje nazivamo kvadranti. Kvadrante označavamo rimskim brojevima I., II., III. i IV. u smjeru suprotnom od smjera kazaljki sata.
Površinu trapeza računamo prema formuli , gdje su i duljine osnovica trapeza, a njegova visina.
Pravokutni koordinatni sustav u ravnini čine dva okomita brojevna pravca. Ta dva pravca nazivamo koordinatne osi. Sjecište tih pravaca je ishodište koordinatnog sustava. Točkama pravokutnoga koordinatnog sustava u ravnini pridružujemo uređene parove.
Kad su koordinate točaka racionalni brojevi zapisani u razlomačkom obliku za jediničnu duljinu, prikladno je odabrati zajednički višekratnik svih nazivnika (ne nužno najmanji) ili razlomke zapisati u decimalnom obliku pa izabrati .
Točke koje se nalaze na osi imaju ordinatu , a točke koje su na osi imaju apscisu .
Točku ucrtavamo u pravokutni koordinatni sustav u ravnini tako da na osi nađemo prvu koordinatu točke i iz nje povučemo okomicu na os , zatim na osi nađemo drugu koordinatu točke i iz nje povučemo okomicu na os . U sjecištu tih okomica nalazi se točka .
Par brojeva kod kojih se točno zna koji je prvi, a koji drugi član naziva se uređeni par brojeva. Uređeni par označavamo s . Broj nazivamo prvi član, a broj drugi član uređenog para.