Ribe i vodozemci

Uvod

Na Zemlji postoje vrste koje nazivamo živim fosilima. Pravi oksimoron, zar ne? To su evolucijski jako važne vrste jer su ostale nepromijenjene još od vremena kad su se pojavile (najčešće u paleozoiku). Ribe koje su živi fosili jesu dvodihalice i resoperke.

• Možete li pretpostaviti zašto ih zovemo dvodihalice?

Dvodihalice su ribe koje, osim što dišu plućima, imaju i dobro prokrvljen plivaći mjehur koji obavlja ulogu pluća pa mogu udisati kisik iz zraka. Zahvaljujući ovoj prilagodbi, mogu preživljavati nepovoljne uvjete zakopane u mulju. Resoperke su skupina koja se smatra početnim oblikom iz kojega su se dalje razvili vodozemci. Unutarnja građa prsnih peraja dosta im nalikuje na raspored udova kod kopnenih kralježnjaka.

Ribe imaju vretenasti oblik tijela što im omogućava lakše i brže kretanje vodom.

• Prisjetite se koje još životinje ili predmeti iz svakodnevnoga života imaju takav oblik tijela.

Većinu tijela riba prekrivaju ljuske ispod kojih je sluzava koža. Sluz i raspored ljuskica također olakšavaju kretanje kroz vodu. Plivanju pomažu i peraje koje se nalaze raspoređene po gotovo cijelome tijelu.

• U kojim se sve smjerovima mogu ribe kretati? Mogu li ići unatrag?

Osim peraja, kretanje kod nekih riba omogućava i plivaći mjehur. Njegov način rada sličan je balonu.

• Proučite kako radi plivači mjehur. Uzmite dva balona. Jedan potpuno ispunite zrakom, a drugi samo na pola te ih povežite kratkim uzicama na čiji ćete kraj zavezati kovanice od pet kuna. Obje kovanice stavite u dublju posudu/bazen ispunjen vodom i promatrajte što će se dogoditi.

Ime vodozemaca nam i samo govori da su skupina koja je usko povezana s vodom. Kad gledamo vanjsku građu vodozemaca, možemo primijetiti da im je koža uvijek vlažna. Ispod tanke kože nalaze se brojne žlijezde koje izlučuju sluz što pomaže odvijanju procesa u njihovu tijelu. Velik broj vodozemaca ima dva para udova koja su ovisno o načinu kretanja različito građeni. Za žabe znamo da se najčešće kreću skakanjem ili plivanjem zbog čega su im dobro razvijeni stražnji udovi. Među prstima većine vodozemaca nalazi se plivaća kožica.

• Koja je uloga plivaćih kožica? Znate li koje ih vrste još imaju? Kojim se sličnim predmetom vi koristite dok plivate?

Osjetila i živčani sustav

Živčani sustav riba i vodozemaca sastoji se od mozga, leđne moždine i živaca. Oba su organa zaštićena kostima – lubanjom ili kralježnicom. Od osjetila dobro su razvijeni vid, okus, njuh i sluh. Ribe još posjeduju bočnu prugu, posebni osjetilni organ s pomoću kojega osjećaju tlak i smjer strujanja vode. U njoj se nalaze brojne osjetilne stanice koje primaju podražaje iz okoline te ih pretvaraju u živčani impuls koji šalju prema mozgu. Mozak na temelju prikupljenih informacija određuje izmjene u kretanju/dubini.

Disanje i optok krvi

Disanje riba odvija se preko škrga koje se nalaze na bočnim stranama glave. Ribe gutaju vodu koja prelazi preko škrga pri čemu dolazi do izmjene plinova. Kod vodozemaca jedan od glavnih razloga zašto koža mora biti stalno vlažna jest zato što dišu preko nje. Plinovi difuzijom ulaze u krvotok vodozemaca. Osim kožom odrasli vodozemci dišu i plućima (koja nisu pretjerano velika niti razvijena), a ličinke dišu škrgama.
Krvožilni je sustav riba i vodozemaca zatvoren i sastoji se od srca i krvnih žila (arterije, vene i kapilare). Srce riba građeno je od dvije komorice (jedne pretklijetke i jedne klijetke) pa kažemo da je dvodijelno. Zbog krvi koja teče kroz njega nazivamo ga još i vensko srce. Vodozemci imaju trodijelno srce, građeno od dvije pretklijetke i jedne klijetke. U klijetci dolazi do miješanja arterijske i venske krvi koja dalje putuje prema organima.

• Za što bolje razumijevanje povezanosti disanja i optoka krvi riješite sljedeći zadatak.

Ribe i vodozemci imaju promjenjivu tjelesnu temperaturu koja ovisi o uvjetima u okolišu. Temperatura u morima relativno je stalna, a tijekom zimskoga razdoblja ribe kopnenih voda odlaze na dno gdje je toplije. Žabe se zimi pokrivaju slojem mulja i usporavaju aktivnosti u tijelu koje ih održavaju na životu. Ovaj proces mirovanja zove se hibernacija.

• Promotrite sliku i odgovorite na sljedeća pitanja.

Prehrana

Ribe imaju dosta raznoliku prehranu. Najčešće se hrane algama, rakovima, mekušcima i drugim ribama. Hrana se dalje razgrađuje u prohodnome probavilu koje započinje ustima u kojima se nalaze zubi, a završava s izmetnim otvorom. Pojedine vrste riba, poput morskih pasa imaju nečisnicu (komoricu u koju se prazne probavne, spolne i mokraćne izlučevine).
Prehrana vodozemaca ovisi o njihovu stadiju razvoja. Ličinke se hrane algama (biljožderi), a odrasle se jedinke uglavnom hrane kukcima (mesožderi). Za lov plijena koriste se svojim dugim i ljepljivim jezikom. Probavilo je također prohodno i završava nečisnicom.

• Proučite priloženu fotografiju i usporedite građu jezika čovjeka i žabe. Možemo li i mi tako izbaciti jezik?

Razmnožavanje

Oplodnja je uglavnom vanjska i odvija se izvan tijela ženke (u vodi). Iznimka su pojedine vrste morskih pasa kod kojih je oplodnja unutarnja i ženke rađaju žive mlade. Kod riba prilikom mrijesta ženke stvaraju jajašca (ikru) koju izbacuju u okolnu vodu. Nakon ženke na isto mjesto dolazi mužjak i izbacuje mliječ sa spermijima, što dovodi do oplodnje.

• Prisjetite se gradiva Prirode u 5. razredu. S pomoću slike odgovorite na sljedeća pitanja.

Tijekom razdoblja parenja kod žaba može se čuti glasanje koje omogućavaju rezonatori. To su posebni organi na tijelu mužjaka koji se mogu napuhati kao baloni i proizvoditi razne zvukove, što zovemo kreketanjem. Kad ženka dođe do mjesta parenja, zajedno s mužjakom izbacuje spolne stanice te dolazi do oplodnje. Oplođena jajašca nalaze se u vodi ili blizu nje gdje nastavljaju svoj razvoj. Iz oplođenoga će se jajašca razviti ličinka – punoglavac koja nalikuje na ribu.

• Što mislite, koja obilježja zajednička s ribama imaju punoglavci?

Nakon nekoliko mjeseci preobrazbom punoglavaca razviti će se odrasla žaba.

Raznolikost riba

Ribe možemo podijeliti na dvije osnovne skupine: hrskavičnjače i koštunjače. Osnovna je razlika u kosturu koji može biti građen od hrskavičnog ili koštanog tkiva. Jedna od zanimljivijih razlika jest pojava kapsule kod hrskavičnjača. Naime, većina ih se razmnožava odlaganjem jajnih kapsula koje sadrže mladunce u razvoju, a koštunjače se razmnožavaju vanjskom oplodnjom. Ostale razlike možete potražiti na priloženoj fotografiji.

U hrskavičnjače ubrajamo morske pse, morske mačke i raže, dok su većina današnjih riba koštunjače.

• Probajte se prisjetiti pet morskih i pet slatkovodnih riba.

Koliko ste bili uspješni u tome, možete provjeriti na mrežnim stranicama Ribe Hrvatske, Rijeke Hrvatske i Aquatike.

Raznolikost vodozemaca

Vodozemci su jako rasprostranjena skupina kralježnjaka, no obitavaju samo na nekoliko staništa na Zemlji.

• Možete li nabrojiti koja su to?

Dijelimo ih na tri skupine: bezrepce, repaše i beznošce. Najpoznatija su skupina bezrepci kojima pripadaju žabe. Mnoge su vrste žaba svoja imena dobila zbog zanimljivih obilježja koja ih “krase” kao što su golijat, staklena, strelica, krastača…
U repaše ubrajamo daždevnjake i vodenjake. Tijelo im je dugo 10 – 20 cm, imaju dva para nogu, rep i uvijek vlažnu, naboranu kožu. Najmanje poznata grupa su beznošci koji nalikuju na gujavice i zmije. Jedan od poznatijih predstavnika jest sluzavi rijač koji obitava u tropskim krajevima, u vlažnoj zemlji. Od osjetila mu je dobro razvijen miris, ali mu je vid zakržljao zbog načina života.

Iako su dobro rasprostranjena skupina, brojnost se vodozemaca smanjuje.

• Što mislite zašto? Koji su razlozi njihove globalne ugroženosti?

U Hrvatskoj su svi vodozemci zakonom zaštićeni. Želite li se pobliže upoznati s vodozemcima, posjetite mrežnu stranicu udruge Hyla te proučite tekstove na engleskome jeziku o ramsarskim područjima.