Mahovine i papratnjače
- identificirati tipične predstavnike skupina
- opisati glavne značajke građe te ih povezati sa zadaćama koje obavljaju i životnim uvjetima
- ukazati na prednosti i na mane izmjene generacija tijekom životnoga ciklusa
- povezati životne uvjete s prilagodbama organizama i gustoćom naseljenosti nekoga područja
- istražiti važnost mahovina i papratnjača za čovjeka i biosferu.
Uvod
Promotrite slike različitih tipova staništa. Koje biljke prepoznajete? Možete li pretpostaviti kakvi životni uvjeti vladaju na prikazanim staništima? Kolika je količina dostupne vode? Ima li dovoljno Sunčeve svjetlosti? Je li tlo bogato mineralnim tvarima? Svoja razmišljanja zabilježite u bilježnicu te ih usporedite s učenikom u klupi do sebe.
Kao što ste mogli i sami uočiti, na većini prikazanih staništa vidljive su mahovine. Sigurno ste ih primijetili i u svome svakodnevnom okolišu.
- Na kakvim mjestima rastu mahovine? Zašto?
Promatrajući papratnjače u kontinentalnoj europskoj šumi i one koje nastanjuju tropske šume, morali ste primijetiti razliku u veličini.
- Kako tropska klima pospješuje/olakšava rast papratnjačama?
Proučite nastavnu jedinicu koja slijedi i pronađite odgovore na ta i brojna druga pitanja povezana s mahovinama i papratnjačama.
Vanjski izgled
Mahovine su najjednostavnija skupina biljaka stablašica.
U svojoj građi mahovine ne sadrže provodne žile.
Pri prijenosu mineralnih tvari mahovine ovise o vlažnosti okoliša u kojemu se nalaze.
Na tijelu mahovine razlikujemo korjenčiće (rizoide).
Rizoidima mahovina upija potrebnu vodu s mineralnim tvarima.
Voda ulazi u stabalce koje nosi na sebi listiće.
Listići obavljaju proces fotosinteze.
Na vrhu stabalca razvijaju se spolni organi.
Iznad stabalca razvija se držak s tobolcem.
Vanjski izgled
Mahovine su najjednostavnija skupina biljaka stablašica. U svojoj građi ne sadrže provodne žile, stoga pri prijenosu mineralnih tvari ovise o vlažnosti okoliša u kojemu se nalaze. Na tijelu mahovine razlikujemo korjenčiće (rizoide) kojima upija potrebnu vodu s mineralnim tvarima. Voda ulazi u stabalce koje nosi na sebi listiće kojim obavlja proces fotosinteze. Na vrhu stabalca razvijaju se spolni organi, a iznad stabalca držak s tobolcem.
Papratnjače smatramo prvim pravim kopnenim biljkama.
Papratnjače imaju dobro razvijene provodne žile.
Razmislite i odgovorite zašto se pojava provodnih žila smatra evolucijskim napretkom.
Koja je njihova uloga?
Koje se tvari prenose provodnim žilama unutar biljke?
Osim žila kod papratnjača razlikujemo i prave biljne organe:
- korijen
- stabljiku
- list.
Na listovima papratnjača možemo naći nespolne organe – sporangije.
Papratnjače smatramo prvim pravim kopnenim biljkama jer imaju dobro razvijene provodne žile.
- Razmislite i odgovorite zašto se pojava provodnih žila smatra evolucijskim napretkom. Koja je njihova uloga? Koje se tvari prenose provodnim žilama unutar biljke?
Osim žila kod papratnjača razlikujemo i prave biljne organe: korijen, stabljiku i list. Na listovima možemo naći nespolne organe – sporangije.
Razmnožavanje mahovina i papratnjača
Kod mahovina i papratnjača dolazi do izmjena nespolne i spolne generacije.
Do nespolnoga razmnožavanja dolazi s pomoću spora – nespolnih stanica.
Kod mahovina se spore nalaze u tobolcu.
Kod papratnjača se spore nalaze u sporangijima.
Sorusi su nakupine sporangija.
Sorusi se mogu vidjeti na listovima paprati.
Za nespolno razmnožavanje obaju skupina vrlo je važna voda.
S pomoću vode spore klijaju.
Iz spora se kod mahovina razvija prvo prokličnica.
Iz prokličnice će se kasnije razviti stabalca s listićima.
Stabalce s listićima na vrhu nosi muške i ženske spolne organe.
Razmnožavanje mahovina i papratnjača
Kod mahovina i papratnjača dolazi do izmjena nespolne i spolne generacije. Do nespolnoga razmnožavanja dolazi s pomoću spora – nespolnih stanica. Kod mahovina spore se nalaze u tobolcu, a kod papratnjača u sporangijima. Nakupine sporangija – sorusi mogu se vidjeti na listovima paprati. Za nespolno razmnožavanje obaju skupina vrlo je važna voda, jer s pomoću nje spore kliju.
Iz spora se kod mahovina razvija prvo prokličnica iz koje će se kasnije razviti stabalca s listićima koji na vrhu nose muške i ženske spolne organe.
Kod papratnjača se iz spora razvija protalij.
Protalij je srcoliki organ koji na sebi nosi rasplodne organe.
Rasplodni organi mahovina i papratnjača stvaraju gamete:
- ženske spolne stanice – jajne stanice
- muške pokretne spolne stanice – spermatozoide.
Da bi došlo do oplodnje, potrebna je voda.
Iz zigote se ponovno razvijaju nespolni organi.
Razvojem nespolnih organa ciklusi se ponavljaju.
Takav način razmnožavanja ima određene prednosti.
Nespolnim razmnožavanjem vrste si osiguravaju brojnost.
Spolno razmnožavanje osigurava razolikost jedinki.
Kod papratnjača se iz spora razvija protalij – srcoliki organ koji na sebi nosi rasplodne organe. Rasplodni organi mahovina i papratnjača (gametofit) stvaraju gamete: ženske spolne stanice – jajne stanice i muške pokretne spolne stanice – spermatozoide. Da bi došlo do oplodnje, potrebna je voda.
Iz zigote se ponovno razvijaju nespolni organi (sporofit) i tako se ciklusi ponavljaju. Takav način razmnožavanja ima određene prednosti jer nespolnim razmnožavanjem vrste si osiguravaju brojnost, a spolno razmnožavanje osigurava razolikost jedinki.
- Razmislite i odgovorite kojim procesom (diobom) nastaju nespolne i spolne stanice? Koliko će kromosoma sadržavati spore, spolne stanice i zigota?
Raznolikost mahovina i papratnjača
Mahovine i papratnjače pojavile su na Zemlji jako davno.
Fosilni ostatci mahovina i papratnjača potiču iz doba paleozoika.
Mahovine možemo podijeliti na tri skupine, a najpoznatije su prave mahovine.
Prave mahovine:
- vrlo su brojna i raznolika skupina organizama
- prave se mahovine ne ističu izgledom i veličinom
pa nisu toliko zanimljive istraživačima.
Raznolikost mahovina i papratnjača
Mahovine i papratnjače pojavile su na Zemlji jako davno pa fosilni ostatci vrsta datiraju još iz doba paleozoika.
Mahovine možemo podijeliti na tri skupine, od kojih su najpoznatije prave mahovine.
Prave su mahovine skupina organizama koja je po broju otkrivenih vrsta raznovrsnija nego skupina sisavaca, ali zbog svoje se veličine i izgleda ne ističe previše pa nije toliko zanimljiva istraživačima.
Raznolikost mahovina i papratnjača
Broj vrsta papratnjača varira.
Broj vrsta papratnjača ne može se točno odrediti zbog:
- slabije istraženosti vrsta
- zbog novih otkrića u dosada neistraženim tropskim staništima.
Visoke temperature i velika količina vlage u tropima povoljni su životni uvjeti za razvoj papratnjača.
Papratnjače su donekle zaslužne za razvoj prašuma.
Papratnjače dijelimo na nekoliko srodstvenih skupina.
Neke od poznatijih vrsta papratnjača u Hrvatskoj su:
- obični jelenjak
- bujad
- nepačka
- preslice.
Broj vrsta papratnjača varira i ne može se točno odrediti zbog slabije istraženosti vrsta, a i zbog novih otkrića u dosada neistraženim tropskim staništima. Visoke temperature i velika količina vlage u tropima iznimno su povoljni životni uvjeti za razvoj papratnjača pa su upravo one donekle zaslužne za razvoj prašuma. Papratnjače dijelimo na pet srodstvenih skupina, od kojih su najpoznatije preslice i osladi. Neke od poznatijih vrsta papratnjača u Hrvatskoj su obični jelenjak, bujad, nepačka i preslice.
Koristi od mahovina i papratnjača
Mahovine su malene biljke koje ostavljaju veliki trag u živome svijetu.
Mahovine su jedan od prvih organizama koji nastanjuju nenaseljena područja.
Naseljavanjem nenaseljenih područja mahovine stvaraju podlogu za život sitnim beskralježnjacima.
Sitni beskralježnjaci usitnjavanjem zemlje stvaraju humus.
Stvaranje humusa omogućava rast novim biljkama.
Iako mahovine nemaju provodna tkiva, jako dobro zadržavaju vodu u sebi.
Zbog zadržavanja vode mahovine mogu smanjiti eroziju na obalama vodotokova.
Mahovine stvaraju treset koji je jako popularan u hortikulturi.
Tresetom se koriste za sadnju biljaka.
Mahovine se mogu rabiti kao ukras u cvjećarnama.
Postoje i mahovine koje žive i rastu u krškim vodama te ih nazivamo sedrotvorcima.
Koristi od mahovina i papratnjača
Za mahovine možemo reći da su malene biljke koje ostavljaju veliki trag u živome svijetu. One su jedan od prvih organizama koji nastanjuju nenaseljena gola područja.
- Znate li za koje organizme možemo reći to isto?
Naseljavanjem tih područja mahovine stvaraju podlogu za život sitnim beskralježnjacima, usitnjavanjem zemlje stvaraju humus i omogućavaju rast novim biljkama. Iako nemaju provodna tkiva, jako dobro zadržavaju vodu u sebi zbog čega mogu smanjiti eroziju na obalama vodotokova. Također stvaraju treset koji je jako popularan u hortikulturi gdje se njime koriste za sadnju biljaka, a i same se mogu rabiti kao ukras u cvjećarnama.
Osim navedenih koristi postoje i mahovine koje žive i rastu u krškim vodama te ih nazivamo sedrotvorcima. Jeste li znali da se upravo mahovinama trebamo zahvaliti za postojanje naših dvaju nacionalnih parkova? Ako želite istražiti o čemu se točno radi, posjetite mrežne stranice Nacionalnog parka Krka i Nacionalnog parka Plitvička jezera. Svoja otkrića možete predstaviti ostatku razreda izradom prezentacije s pomoću digitalnoga alata Prezi.
U hortikulturi su jako popularne i pojedine vrste papratnjača koje se uzgajaju kao ukrasno ili sobno cvijeće.
Papratnjačama se možemo koristiti i za liječenje raznih tegoba.
Jelenjkom se koristimo u terapijama pročišćavanja organizma jer uzrokuje pojačano mokrenje i znojenje.
Osim današnjih vrsta koristi imamo i od vrsta koje su živjele u prošlosti.
U hortikulturi su jako popularne i pojedine vrste papratnjača koje se uzgajaju kao ukrasno ili sobno cvijeće. Mogu se rabiti i za liječenje raznih tegoba. Jelenjkom se na primjer koristimo u terapijama pročišćavanja organizma jer uzrokuje pojačano mokrenje i znojenje. O ljekovitosti papratnjača možete pročitati u seminarskome radu Ljekovita svojstva, otrovnost i ekonomska važnost papratnjača.
Osim današnjih vrsta koristi imamo i od vrsta koje su živjele u prošlosti.
- Promotrite priloženu fotografiju i odgovorite na pitanja koja slijede.
- Današnje papratnjače nisu visoke vrste, ali su njihovi srodnici u prošlosti rasli čak i do 30 metara visine. Koji su mogući uzroci toj razlici u veličini?
- Što uzrokuje i pomaže truljenju uginulih organizama?
- Zašto dolazi do sedimentacije? Što sve sudjeluje u stvaranju novih slojeve taloga?
- Koji uvjeti pridonose nastanku ugljena?
- Koliko dugo traje ovaj proces?
- Koja je vrsta energije pohranjena u ugljenu, a koja se dobiva njegovim korištenjem?
- S obzirom da se proces nastanka događao duboko pod zemljom, postoje li beskonačno velike zalihe ugljena?
Za kraj…
Prikupite spore mahovina i papratnjača i uzgojite ih na hranjivim podlogama u učionici. Podijelite se na istraživačke timove i svaki tim neka pokuša uzgojiti svoje jedinke u određenim uvjetima (umjerena temperatura i vlaga; povišena temperatura i smanjena vlaga; snižena temperatura i povišena vlaga, niska temperatura i vlaga te povišena temperatura i vlaga). Istraživanje provedite slijedeći znanstvenu metodologiju te redovito bilježite rezultate svoga rada. Na kraju svoje pretpostavke, istraživanje i rezultate predstavite ostatku razreda koristeći se digitalnim alatom Canva.