Biljke bez sjemenke- ponavljanje
- izdvojiti utjecaj proizvođača na oblikovanje životnih uvjeta na Zemlji (od cijanobakterija do sjemenjača)
- na tipičnim predstavnicima objasniti osnovne značajke građe pojedine skupine biljaka te ih analizirati s obzirom na funkciju, način života i stanište
- staviti u odnos uspješnost prilagodbi pojedine skupine s njihovim preživljavanjem i zastupljenošću u okolišu
- revidirati ulogu/važnost predstavnika carstva biljaka u razvojnome stablu živoga svijeta.
Uvod
Možete li zamisliti život bez vode?
- Služeći se prikazanom ilustracijom, opišite proces kruženja vode u prirodi te izdvojite pet razloga/procesa koji dokazuju da je život bez vode nemoguć. Više informacija o tome možete pronaći u: DOS Kemija 7, modul: Zrak i voda, jedinica DOS- a: Voda. Pri bilježenju svojih razmišljanja posebnu pažnju posvetiti odnosu biljke – voda.
Za pisanje toga kratkog sastavka imate na raspolaganju 10 minuta. Na kraju pročitajte svoje uratke u skupini, raspravite o točnosti zapisanoga te izradite zajednički zapis skupine.
Kako osvojiti kopno?
Život je nastao u vodi:
- zbog ustaljenijih životnih uvjeta
- zbog zaštite koju je voda pružala.
Pojavom prvih fotosintetskih organizama (kasnije algi) započelo je nakupljanje kisika u atmosferi.
Kako je koncentracija kisika u atmosferi rasla, nastajao je i ozon.
Tada je moglo početi naseljavanje kopna.
Usporedite alge i kopnene biljke.
- Napravite check-listu svega što su biljke trebale razviti prije nego što su krenule u osvajanje kopnenih staništa.
- Kao pomoć može vam poslužiti sljedeća tablica.
- Svoje zabilješke usporedite s odabranim učenikom u paru, a zatim i u skupini.
Dok čitate uratke drugih učenika, stavljajte i oznake:
- slažete li se s napisanim (+)
- niste sigurni je li napisano točno (?)
- ako znate da je zapisana tvrdnja netočna (-).
| alge | kopnene biljke | |
|---|---|---|
| Kako dišu? | ||
| Kako tijelo dovode u povoljan položaj prema Suncu? | ||
| Kako se štite od isušivanja? | ||
| Kako uzimaju vodu i mineralne tvari? | ||
| Jesu li im stanice udružene u tkiva i organe? | ||
| Kako prenose tvari kroz tijelo? |
Kako osvojiti kopno?
Kad se raspravlja o evoluciji, često se napominje da je život nastao u vodi zbog ustaljenijih životnih uvjeta i zbog zaštite koju je voda pružala. Pojavom prvih fotosintetskih organizama i kasnije algi započelo je nakupljanje kisika u atmosferi, a kako je njegova koncentracija rasla, nastajao je i ozon. Tada je moglo početi naseljavanje kopna.
- Usporedite alge i kopnene biljke te napravite check-listu svega što su biljke trebale razviti prije nego što su krenule u osvajanje kopnenih staništa. Kao pomoć može vam poslužiti sljedeća tablica.
| alge | kopnene biljke | |
|---|---|---|
| Kako dišu? | ||
| Kako tijelo dovode u povoljan položaj prema Suncu? | ||
| Kako se štite od isušivanja? | ||
| Kako uzimaju vodu i mineralne tvari? | ||
| Jesu li im stanice udružene u tkiva i organe? | ||
| Kako prenose tvari kroz tijelo? |
Svoje zabilješke usporedite s odabranim učenikom u paru, a zatim i u skupini. Dok čitate uratke drugih učenika, stavljajte male oznake ovisno o tome slažete li se s napisanim (+), niste sigurni je li napisano točno (?) ili ako znate da je zapisana tvrdnja netočna (-).
Biljke bez sjemenki
Biljne skupine mahovina i papratnjača smatraju se jednostavnijima.
Mahovine i papratnjače imaju:
- obilježja poput izmjene generacija
- razvojni ciklus koji ovisi o vodi
- jednostavniju građu tijela.
Mahovine i papratnjače razlikuju se od modernih sjemenjača.
Međusobno su te dvije skupine bez sjemenki dosta slične.
Riješite zadatak u nastavku.
Ponovite neka od obilježja mahovina i papratnjača.
Biljke bez sjemenki
Evolucijski gledano, biljne skupine mahovina i papratnjača smatraju se jednostavnijima jer imaju obilježja poput izmjene generacija, razvojni ciklus koji ovisi o vodi i jednostavniju građu tijela. Iako se razlikuju od modernih sjemenjača, međusobno su te dvije skupine bez sjemenki slične.
- Riješite zadatak u nastavku i ponovite neka od obilježja mahovina i papratnjača.
Mahovine uvijek pokazuju sjever
U toplim, suhim klimatskim područjima, sezona rasta biljaka:
- kontrolirana je količinom vlage
- usko je povezana s početkom kišnoga razdoblja.
U hladnim, vlažnim klimatskim područjima:
- temperatura kontrolira sezonu rasta
- biljke se razvijaju od proljeća do jeseni.
Vrijedi li to i za mahovine?
Mahovine naseljavaju i topla i hladna područja.
Djeluje kao da su mahovine prisutne tijekom cijele godine.
Zašto se onda često govori da mahovine rastu uglavnom na sjevernoj strani?
Zaputite se na terensku nastavu u šumu.
Potražite stabla koja:
- na sebi imaju razvijenu mahovinu
- nisu u prevelikoj sjeni
- rastu na različitim tlima (suho tlo, donekle
vlažno i tlo blizu vodene površine).
Zadatak:
- Kompasom odredite strane svijeta.
- Označite strane svijeta u odnosu na stablo.
- Fotografirajte stabla iz svih kutova, odnosno sa svih strana svijeta.
- U programu za uređivanje fotografija s pomoću mreže (grida) izračunajte površinu debla prekrivenu mahovinom.
- Mjerenje provedite na barem deset stabala/po tipu tla.
Je li sjeverna strana uvijek pobijedila?
Svoje pretpostavke, provedbu i rezultate istraživanja prikažite ostatku razreda s pomoću alata Prezi.
Mahovine uvijek pokazuju sjever
U toplim, suhim klimatskim područjima sezona rasta biljaka kontrolirana je količinom vlage i usko je povezana s početkom kišnoga razdoblja. U hladnim, vlažnim klimatskim područjima temperatura je ta koja kontrolira sezonu rasta, tako da se biljke razvijaju od proljeća do jeseni. Vrijedi li to i za mahovine? One naseljavaju i topla i hladna područja, stoga djeluje kao da su prisutne tijekom cijele godine. Zašto se onda često govori da mahovine rastu uglavnom na sjevernoj strani?
- Zaputite se na terensku nastavu u šumu. Potražite stabla koja na sebi imaju razvijenu mahovinu, nisu u prevelikoj sjeni i rastu na različitim tlima (suho tlo, donekle vlažno i tlo blizu vodene površine). Služeći se kompasom, odredite strane svijeta i označite ih u odnosu na stablo. Zatim fotografirajte stabla iz svih kutova, odnosno sa svih strana svijeta. U programu za uređivanje fotografija s pomoću mreže (grida) izračunajte površinu debla prekrivenu mahovinom. Mjerenje provedite na barem deset stabala/po tipu tla. Je li sjeverna strana uvijek pobijedila? Svoje pretpostavke, provedbu i rezultate istraživanja prikažite ostatku razreda s pomoću digitalnoga alata Prezi.
Izmjena generacija
Za mahovine i papratnjače karakteristična je izmjena spolne i nepolne generacije.
- Koja je generacija dominantna kod tih skupina? Tko je veći gametofit ili sporofit? Dobivaju li mahovine i papratnjače hranu od gametofita ili od sporofita? Jesu li spore stanice s 2n ili 1n kromosoma? Proučite priloženu animaciju te zapišite hodogram razmnožavanja (mahovina) i papratnjača.
Kako do vode bez provodnih žila?
Prikupite u prirodi određenu količinu maha tresetara i obične osladi.
Izmjerite njihovu masu digitalnom kućnom vagom i zabilježite izmjerene vrijednosti. Stavite mah tresetar u posudu i u nju ulijte 500 mL vode te posudu ostavite na suncu. Isto učinite i s običnom osladi. Nakon isteka predviđenoga vremena izvadite bilje iz vode i ponovno ga izvažite.
Odgovorite na pitanja.
- Koja je biljka upila veću količinu vode? Opišite kako je došlo do toga.
- Uvjetuju li osmoza i difuzija veličinu tijela mahovine? Objasnite svoj odgovor.
- Zašto kod mahovina ne možemo uočiti pojavu kapilarnosti?
- Zašto je važno da stanice mahovina na sebi imaju razvijenu tanku kutikulu? Koja je njezina uloga u stanici?
- Može li isušivanja staništa i globalna nestašica vode dovesti do nestanka mahovina i papratnjača kao skupine? Objasnite svoj odgovor.
Za kraj…
Potražite informacije o tome koju su ulogu imale močvare u nastanku ugljena i očuvanju fosilnih ostataka.
- Što su cretovi? Koje su cretne vrste? Zašto su cretovi ugrožena staništa? Kao pomoć mogu vam poslužiti sljedeći tekstovi na mrežnim stranicama: Cretovi, Ugroženi cretovi i mahovi tresetari u Gorskom kotaru i Što su to tresetišta?
Klikom odaberite jedan točan odgovor.
Odaberite točan odgovor.
Što od navedenoga nije obilježje biljaka?
Klikom odaberite jedan ili više točnih odgovora.
Odaberite sve točne odgovore.
Koje dvije tvrdnje o vrsti Rhynia nisu točne?
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Klikom odaberite jedan ili više točnih odgovora.
Odaberite sve točne odgovore.
Koje su od navedenih osobina zajedničke šampinjonima i mahovinama?
Dva su odgovora točna.
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Želite li pokušati ponovo?