Biljke bez sjemenke- ponavljanje
- izdvojiti utjecaj proizvođača na oblikovanje životnih uvjeta na Zemlji (od cijanobakterija do sjemenjača)
- na tipičnim predstavnicima objasniti osnovne značajke građe pojedine skupine biljaka te ih analizirati s obzirom na funkciju, način života i stanište
- staviti u odnos uspješnost prilagodbi pojedine skupine s njihovim preživljavanjem i zastupljenošću u okolišu
- revidirati ulogu/važnost predstavnika carstva biljaka u razvojnome stablu živoga svijeta.
Uvod
Možete li zamisliti život bez vode?
- Služeći se prikazanom ilustracijom, opišite proces kruženja vode u prirodi te izdvojite pet razloga/procesa koji dokazuju da je život bez vode nemoguć. Više informacija o tome možete pronaći u: DOS Kemija 7, modul: Zrak i voda, jedinica DOS- a: Voda. Pri bilježenju svojih razmišljanja posebnu pažnju posvetiti odnosu biljke – voda.
Za pisanje toga kratkog sastavka imate na raspolaganju 10 minuta. Na kraju pročitajte svoje uratke u skupini, raspravite o točnosti zapisanoga te izradite zajednički zapis skupine.
Kako osvojiti kopno?
Život je nastao u vodi:
- zbog ustaljenijih životnih uvjeta
- zbog zaštite koju je voda pružala.
Pojavom prvih fotosintetskih organizama (kasnije algi) započelo je nakupljanje kisika u atmosferi.
Kako je koncentracija kisika u atmosferi rasla, nastajao je i ozon.
Tada je moglo početi naseljavanje kopna.
Usporedite alge i kopnene biljke.
- Napravite check-listu svega što su biljke trebale razviti prije nego što su krenule u osvajanje kopnenih staništa.
- Kao pomoć može vam poslužiti sljedeća tablica.
- Svoje zabilješke usporedite s odabranim učenikom u paru, a zatim i u skupini.
Dok čitate uratke drugih učenika, stavljajte i oznake:
- slažete li se s napisanim (+)
- niste sigurni je li napisano točno (?)
- ako znate da je zapisana tvrdnja netočna (-).
Kako osvojiti kopno?
Kad se raspravlja o evoluciji, često se napominje da je život nastao u vodi zbog ustaljenijih životnih uvjeta i zbog zaštite koju je voda pružala. Pojavom prvih fotosintetskih organizama i kasnije algi započelo je nakupljanje kisika u atmosferi, a kako je njegova koncentracija rasla, nastajao je i ozon. Tada je moglo početi naseljavanje kopna.
- Usporedite alge i kopnene biljke te napravite check-listu svega što su biljke trebale razviti prije nego što su krenule u osvajanje kopnenih staništa. Kao pomoć može vam poslužiti sljedeća tablica.
Svoje zabilješke usporedite s odabranim učenikom u paru, a zatim i u skupini. Dok čitate uratke drugih učenika, stavljajte male oznake ovisno o tome slažete li se s napisanim (+), niste sigurni je li napisano točno (?) ili ako znate da je zapisana tvrdnja netočna (-).
Biljke bez sjemenki
Biljne skupine mahovina i papratnjača smatraju se jednostavnijima.
Mahovine i papratnjače imaju:
- obilježja poput izmjene generacija
- razvojni ciklus koji ovisi o vodi
- jednostavniju građu tijela.
Mahovine i papratnjače razlikuju se od modernih sjemenjača.
Međusobno su te dvije skupine bez sjemenki dosta slične.
Riješite zadatak u nastavku.
Ponovite neka od obilježja mahovina i papratnjača.
Biljke bez sjemenki
Evolucijski gledano, biljne skupine mahovina i papratnjača smatraju se jednostavnijima jer imaju obilježja poput izmjene generacija, razvojni ciklus koji ovisi o vodi i jednostavniju građu tijela. Iako se razlikuju od modernih sjemenjača, međusobno su te dvije skupine bez sjemenki slične.
- Riješite zadatak u nastavku i ponovite neka od obilježja mahovina i papratnjača.
Obilježja mahovina i papratnjača
Navedena obilježja razvrstajte u područja dijagrama ovisno o tome opisuju li mahovine ili papratnjače ili su zajednička objema skupinama.
Mahovine uvijek pokazuju sjever
U toplim, suhim klimatskim područjima, sezona rasta biljaka:
- kontrolirana je količinom vlage
- usko je povezana s početkom kišnoga razdoblja.
U hladnim, vlažnim klimatskim područjima:
- temperatura kontrolira sezonu rasta
- biljke se razvijaju od proljeća do jeseni.
Vrijedi li to i za mahovine?
Mahovine naseljavaju i topla i hladna područja.
Djeluje kao da su mahovine prisutne tijekom cijele godine.
Zašto se onda često govori da mahovine rastu uglavnom na sjevernoj strani?
Zaputite se na terensku nastavu u šumu.
Potražite stabla koja:
- na sebi imaju razvijenu mahovinu
- nisu u prevelikoj sjeni
- rastu na različitim tlima (suho tlo, donekle
vlažno i tlo blizu vodene površine).
Zadatak:
- Kompasom odredite strane svijeta.
- Označite strane svijeta u odnosu na stablo.
- Fotografirajte stabla iz svih kutova, odnosno sa svih strana svijeta.
- U programu za uređivanje fotografija s pomoću mreže (grida) izračunajte površinu debla prekrivenu mahovinom.
- Mjerenje provedite na barem deset stabala/po tipu tla.
Je li sjeverna strana uvijek pobijedila?
Svoje pretpostavke, provedbu i rezultate istraživanja prikažite ostatku razreda s pomoću alata Prezi.
Mahovine uvijek pokazuju sjever
U toplim, suhim klimatskim područjima sezona rasta biljaka kontrolirana je količinom vlage i usko je povezana s početkom kišnoga razdoblja. U hladnim, vlažnim klimatskim područjima temperatura je ta koja kontrolira sezonu rasta, tako da se biljke razvijaju od proljeća do jeseni. Vrijedi li to i za mahovine? One naseljavaju i topla i hladna područja, stoga djeluje kao da su prisutne tijekom cijele godine. Zašto se onda često govori da mahovine rastu uglavnom na sjevernoj strani?
- Zaputite se na terensku nastavu u šumu. Potražite stabla koja na sebi imaju razvijenu mahovinu, nisu u prevelikoj sjeni i rastu na različitim tlima (suho tlo, donekle vlažno i tlo blizu vodene površine). Služeći se kompasom, odredite strane svijeta i označite ih u odnosu na stablo. Zatim fotografirajte stabla iz svih kutova, odnosno sa svih strana svijeta. U programu za uređivanje fotografija s pomoću mreže (grida) izračunajte površinu debla prekrivenu mahovinom. Mjerenje provedite na barem deset stabala/po tipu tla. Je li sjeverna strana uvijek pobijedila? Svoje pretpostavke, provedbu i rezultate istraživanja prikažite ostatku razreda s pomoću digitalnoga alata Prezi.
Izmjena generacija
Za mahovine i papratnjače karakteristična je izmjena spolne i nepolne generacije.
- Koja je generacija dominantna kod tih skupina? Tko je veći gametofit ili sporofit? Dobivaju li mahovine i papratnjače hranu od gametofita ili od sporofita? Jesu li spore stanice s 2n ili 1n kromosoma? Proučite priloženu animaciju te zapišite hodogram razmnožavanja (mahovina) i papratnjača.
This is a modal window.
Kako do vode bez provodnih žila?
Prikupite u prirodi određenu količinu maha tresetara i obične osladi.
Izmjerite njihovu masu digitalnom kućnom vagom i zabilježite izmjerene vrijednosti. Stavite mah tresetar u posudu i u nju ulijte 500 mL vode te posudu ostavite na suncu. Isto učinite i s običnom osladi. Nakon isteka predviđenoga vremena izvadite bilje iz vode i ponovno ga izvažite.
Odgovorite na pitanja.
- Koja je biljka upila veću količinu vode? Opišite kako je došlo do toga.
- Uvjetuju li osmoza i difuzija veličinu tijela mahovine? Objasnite svoj odgovor.
- Zašto kod mahovina ne možemo uočiti pojavu kapilarnosti?
- Zašto je važno da stanice mahovina na sebi imaju razvijenu tanku kutikulu? Koja je njezina uloga u stanici?
- Može li isušivanja staništa i globalna nestašica vode dovesti do nestanka mahovina i papratnjača kao skupine? Objasnite svoj odgovor.
Za kraj…
Potražite informacije o tome koju su ulogu imale močvare u nastanku ugljena i očuvanju fosilnih ostataka.
- Što su cretovi? Koje su cretne vrste? Zašto su cretovi ugrožena staništa? Kao pomoć mogu vam poslužiti sljedeći tekstovi na mrežnim stranicama: Cretovi, Ugroženi cretovi i mahovi tresetari u Gorskom kotaru i Što su to tresetišta?
Odaberite točan odgovor.
Što od navedenoga nije obilježje biljaka?
Odaberite sve točne odgovore.
Koje dvije tvrdnje o vrsti Rhynia nisu točne?
Odaberite sve točne odgovore.
Koje su od navedenih osobina zajedničke šampinjonima i mahovinama?
Dva su odgovora točna.