Pogledaj kako se dječak Borna priprema za izlet u prirodu. Promotri glagole istaknute plavom bojom i crvenom bojom obojene riječi uz glagole.
Prilozi se u rečenici prilažu glagolima i najčešće izriču vrijeme, mjesto i način glagolske radnje. Mjesto, vrijeme i način okolnosti su u kojima se odvija glagolska radnja. Stoga kažemo da prilozi izriču okolnosti glagolske radnje.
- Vremenskim prilozima izričemo vrijeme kada se odvija glagolska radnja u rečenici.
(Odgovaraju na pitanja: Kada? Otkada? Dokada?)
Sinoć su u Dnevniku rekli da će padati kiša.
- Mjesnim prilozima izričemo mjesto gdje se odvija glagolska radnja u rečenici.
(Odgovaraju na pitanja: Gdje? Kamo? Kuda?)
Sretan izlazi van.
- Načinskim prilozima izričemo način na koji se odvija glagolska radnja u rečenici.
(Odgovaraju na pitanja: Kako? Na koji način?)
Nestrpljivo ga čekaju prijatelji.
Razvrstaj priloge iz uvodne animacije na vremenske, mjesne i načinske.
VREMENSKI PRILOZI - danas, sinoć, ujutro, već
MJESNI PRILOZI - vani, mjestimice, dolje, gdjegdje
Borna i prijatelji idu prema školi i usput razgovaraju o današnjem izletu u prirodu.
Pogledaj sljedeću animaciju. Što je još potrebno upamtiti o mjesnim prilozima?
Mjesni prilozi gdje, kamo, kuda imaju različita značenja.
- Gdje si se susreo s prijateljima?
Ovdje sam se susreo s prijateljima. (Prilogom gdje izriče se mjesto radnje.)
- Kamo ideš, Borna?
Idem onamo susresti se s prijateljima. (Prilogom kamo izriče se cilj kretanja.)
- Kuda idete u školu?
Idemo ovuda, ovaj nam je put najbliži. (Prilogom kuda izriče se smjer kretanja.)
Pažljivo pročitaj rečenice pa označi one u kojima su mjesni prilozi pravilno upotrijebljeni.
Mjesni prilozi otkrivaju udaljenost prema govorniku, sugovorniku ili osobi koja ne sudjeluje u razgovoru (negovorniku).
To vrijedi i za načinske priloge ovako, tako i onako.
U sljedećem zadatku upiši priloge koji nedostaju vodeći računa o tome je li nešto blizu govornika, sugovornika ili negovornika.
Ruksak si ostavio ovdje pokraj mene.
Jakna mi je tu pokraj tebe.
Djevojčica sjedi ondje u dvorištu.
Mijenja li se prilog brzo u sljedećim rečenicama?
Borna se brzo spremio.
Brzo smo pogledali kroz prozor.
Oni će brzo doći u školu.
Priloge ubrajamo u nepromjenjive vrste riječi jer u svim rečenicama imaju isti oblik.
Prilozi su nepromjenjive riječi koje se u rečenici prilažu glagolima. Oni izriču okolnosti glagolske radnje – mjesto, vrijeme i način. Stoga razlikujemo mjesne, vremenske i načinske priloge. Mjesni prilozi imaju različita značenja (mjesto radnje, cilj kretanja i smjer kretanja).
JOŠ NEKE VRSTE PRILOGA
Promotri ove rečenice.
Bilo je to pitanje koje je Bornu toliko mučilo.
Zato je pogledao vremensku prognozu.
Odgovaraju li prilozi toliko i zato na pitanja Gdje?, Kada?, Kako? ili na neka druga pitanja?
Prilog toliko odgovara na pitanje: Koliko je Bornu mučilo pitanje kiše?
Prilog zato odgovara na pitanje: Zašto je Borna pogledao vremensku prognozu?
Prilog toliko nazivamo količinskim prilogom, a prilog zato uzročnim.
Količinski prilozi izriču količinu radnje i odgovaraju na pitanje: Koliko?
Količinski su prilozi: mnogo, malo, nimalo, sasvim, ovoliko, onoliko, puno, previše...
Uzročni prilozi izriču uzrok radnje i odgovaraju na pitanja: Zašto? Zbog čega?
Uzročni su prilozi: zato, stoga.
