Čime se sve koristimo pri izradi tehničkih crteža?
Čemu uopće služe tehnički crteži?
Sve počinje izradom skice, odnosno prostoručnog crteža. Tehnički crteži nastaju uporabom pribora za tehničko crtanje ili računalnih programa prema ranije izrađenoj skici. Prema izrađenim tehničkim crtežima izrađujemo tehničke tvorevine. Možemo reći da je svaka tehnička tvorevina koju vidimo u svojoj okolini u početku bila crtež na papiru.
Danas postoje razni kompjutorski programi za tehničko crtanje. Važno je upoznati osnovni pribor i pravila za tehničko crtanje.
Skup pravila i uputa kojih se moramo pridržavati nazivamo norme tehničkog crtanja.
Norme propisuju veličinu formata papira, vrste crta, mjerila, označavanja mjera na tehničkom crtežu, tehničko pismo itd.
Svaki tehnički crtež, uz obavezno korištenje normi, mora biti izrađen uredno, precizno i čitko da bi bio razumljiv bilo gdje na svijetu. Kako bismo to postigli, upotrebljavamo pribor za tehničko crtanje.
U pribor za tehničko crtanje ubrajamo:
U tehničkom crtanju koristimo se olovkama različite tvrdoće. Tvrde olovke imaju oznaku H uz koju stoji broj koji označava stupanj tvrdoće, dok meke olovke imaju oznaku B. Brojevi na olovkama u rasponu su od do
Za opisivanje tehničkog crteža tehničkim pismom koristimo se olovkom srednje tvrdoće oznake HB.
Prilikom crtanja najprije se koristimo olovkom H za crtanje uskih crta. Ako je potrebno podebljati uske crte, koristimo se olovkom B tako da preko uskih crta povlačimo široke.
Pomoću šestara crtamo kružnice ili dijelove kružnica. Šestar može služiti i za prenošenje mjera s trokuta ili ravnala na tehnički crtež.
Trokuti su važan dio pribora za tehničko crtanje i najčešće ih koristimo. Trokutima povlačimo ravne crte, crtamo usporedne i okomite crte, mjerimo duljine i određujemo kutove.
Važno je znati da je zbroj unutarnjih kutova trokuta uvijek
Korištenjem dvaju trokuta zajedno moguće je nacrtati i druge kutove osim prethodno označenih. Novi je kut tada zbroj dvaju pojedinačnih kutova na svakom trokutu.
a. Prva slika
b. Druga slika
c. Treća slika
Kako crtamo zakrivljene crte na tehničkim crtežima?
Krivuljar
Iako se ne ubraja u osnovni pribor za tehničko crtanje, krivuljar se često može vidjeti na stolu dizajnera. Dizajn građevina i tehničkih tvorevina danas je često inspiriran prirodom.
Idealno ravne crte ne postoje u prirodi, stoga su ljudi osmislili krivuljar kojim se mogu crtati zakrivljene linije.
U tehničkoj dokumentaciji koristimo različite veličine i oblike papira – formate papira. Svaki format označava se velikim slovom abecede i brojem. Osnovni je format A0, a površina mu je
Daljnje su oznake: A1, A2, A3, A4, A5, A6, A7 i A8 – što je veći broj, to su manje dimenzije papira.
Format A1 dobije se kad se A0 prepolovi po dužoj stranici i dvostruko je manji. Najčešće se koristi format A4.
Format je vaše "velike" bilježnice A4, a njezine su dimenzije Dvostruko je manjih dimenzija "mala" bilježnica, formata A5, čije su dimenzije
Rastvaranjem bilježnice A4 formata dobiva se format dvostruko većih dimenzija – A3 ( ).
Ostali formati papira
Formati papira uvjetovani su širinom proizvodnih strojeva te praktičnim, estetskim i drugim uvjetima u procesu izrade. Danas postoje četiri formata, a to su A format, B format, C format i D format.
Format | Dimenzije u [mm] | Format | Dimenzije u [mm] | Format | Dimenzije u [mm] | Format | Dimenzije u [mm] |
---|---|---|---|---|---|---|---|
A0 | 841x1188 | B0 | 1000x1414 | C0 | 917x1296 | D0 | 771x1090 |
A1 | 594x841 | B1 | 707x1000 | C1 | 648x917 | D1 | 545x771 |
A2 | 420x594 | B2 | 500x707 | C2 | 458x648 | D2 | 385x545 |
A3 | 297x420 | B3 | 353x500 | C3 | 324x458 | D3 | 272x385 |
A4 | 210x297 | B4 | 250x353 | C4 | 229x324 | D4 | 192x272 |
A5 | 148x210 | B5 | 176x250 | C5 | 162x229 | D5 | 136x192 |
A6 | 105x148 | B6 | 125x176 | C6 | 114x162 | D6 | 96x136 |
A7 | 74x105 | B7 | 88x125 | C7 | 81x114 | D7 | 68x96 |
A8 | 52x74 | B8 | 62x88 | C8 | 57x81 | D8 | 48x68 |
A9 | 37x52 | B9 | 44x62 | C9 | 40x57 | D9 | 34x48 |
A10 | 26x37 | B10 | 31x44 | C10 | 28x40 | D10 | 24x34 |
U suvremenoj izradi tehničkih tvorevina, pri izradi tehničke dokumentacije služimo se računalima. Arhitekti i dizajneri najprije svoje ideje zabilježe olovkom – skiciraju ih, a tek onda pretvore u digitalni zapis.
Važnost poznavanja tehničkog crtanja u takvim je zanimanjima prijeko potrebna.