Frekvencija ili učestalost pojavljivanja određenog obilježja broj je koji označava koliko se puta pojedino obilježje pojavilo u ispitanom skupu objekata ili populaciji.
Točku
zovemo ishodište, a točku
jedinična točka brojevnog pravca.
Dužinu
nazivamo jediničnom dužinom. Duljinu jedinične dužine označavamo
. Duljina jedinične dužine označava udaljenost uzastopnih cijelih brojeva na zadanom brojevnom pravcu.
Odabirom ishodišta i jedinične dužine kažemo da smo organizirali brojevni pravac ili koordinatni sustav na pravcu.
Dva uređena para su jednaka ako je prvi član jednak u oba uređena para i ako je drugi član jednak u oba uređena para.
Odnosno:
.
Ako je nekom broju
pridružena točka
na brojevnom pravcu, to zapisujemo kao
. Broj
je koordinata točke
.
Način grafičkog prikazivanja podataka, u kojem se vrijednosti podataka prikazuju točkama povezanim linijama, zove se linijski dijagram. Njime se najčešće prikazuju promjene veličine tijekom vremena, primjerice promjene temperature, količine padalina, cijena...
Polovište dužine je točka na dužini koja je jednako udaljena od rubnih točaka te dužine. Neka rubne točke dužine
imaju koordinate
i
. Koordinatu polovišta
dobijemo tako da izračunamo izraz
što možemo zapisati i u obliku razlomka
.
Polovište dužine je točka na dužini koja je jednako udaljena od rubnih točaka te dužine. Neka rubne točke dužine imaju koordinate i . Koordinatu polovišta dobijemo tako da izračunamo izraze i .
Stupčasti dijagram je način grafičkog prikazivanja podataka u obliku stupaca koji su međusobno odvojeni i jednake širine. Visina stupaca određena je vrijednostima podataka koji se prikazuju. On je primjeren za prikazivanje različitih vrsta podataka s malim brojem vrijednosti podataka.
Par brojeva, kod kojih se točno zna koji je prvi, a koji drugi član naziva se uređeni par. Označava se s . Broj naziva se prvim, a drugim članom uređenog para.