Brojevna kružnica je jedinična kružnica čijim točkama eksponencijalnim preslikavanjem pridružujemo realne brojeve.
Točka na brojevnoj kružnici ima koordinate
, pri čemu je
kut određen tom točkom.
Neka je t po volji realan broj, a njemu odgovarajuća točka na brojevnoj kružnici. Tada je . Vrijednost funkcije kosinus jest apscisa, a vrijednost funkcije sinus jest ordinata točke .
Domena obiju funkcija
i
jest cijeli skup
, a slika interval
.
Preslikavanje koje realne brojeve
pridružuje točkama jedinične kružnice
nazivamo eksponencijalno preslikavanje:
.
Funkciju koja broju
pridružuje broj
nazivamo funkcija kotangens.
Funkciju koja broju
pridružuje broj
nazivamo funkcija tangens.
Mjera kuta
za koju vrijedi
ili
naziva se glavna mjera kuta.
Povucimo tangentu na brojevnu kružnicu u točki . Taj je pravac paralelan s osi i dodiruje brojevnu kružnicu. Neka je po volji realan broj i njezina pridružena točka trigonometrijske kružnice. Pravac siječe tangentu kružnice u točki . Kotangens broja jest apscisa točke .
Kut je dio ravnine određen s dva polupravca,
i
, sa zajedničkim vrhom
. Oznaka:
.
Mjerne jedinice kuta mogu biti radijan i stupanj.
STUPNJEVI
Ako se početna i završna zraka preklapaju, kažemo da zatvaraju kut od
ili
(čitamo: jedan stupanj)
možemo definirati kao
punog kuta.
RADIJANI
Radijan je veličina određena omjerom duljine luka kružnice sa središtem u vrhu kuta i polumjera te kružnice . (čitamo: jedan radijan) jest kut kojemu je duljina luka jednaka polumjeru kružnog isječka kojim je kut definiran.
Funkcija
je neparna ako je za svaki
iz domene i
u domeni funkcije
i ako vrijedi
za svaki
. Graf neparne funkcije simetričan je s obzirom na ishodište koordinatnog sustava.
Funkcija
je parna ako je za svaki
iz domene i
u domeni funkcije
i ako vrijedi
za svaki
. Graf parne funkcije simetričan je s obzirom na
os.
Sinus je neparna funkcija, a kosinus je parna funkcija. Za svaki vrijedi i .
Tangens i kotangens neparne su funkcije. Za svaki realan broj
za koji su definirane vrijedi
i
.
Za funkciju
kažemo da je periodična s periodom
, ako vrijedi
,
,
,
.
Najmanji takav pozitivan broj
naziva se temeljni period.
Trigonometrijske funkcije sinus i kosinus periodične su s temeljnim periodom . Vrijedi:
.
, .
Općenito, , vrijedi
.
.
Za trigonometrijske funkcije tangens i kotangens , vrijedi:
,
.
Tangens i kotangens periodične su funkcije s temeljnim periodom .
Povucimo tangentu na brojevnu kružnicu u točki . Taj je pravac okomit na os i dodiruje brojevnu kružnicu. Neka je po volji realan broj i njezina pridružena točka trigonometrijske kružnice. Pravac siječe tangentu kružnice u točki . Tangens broja jest ordinata točke .
Ako znamo vrijednost sinusa, možemo izračunati vrijednost kosinusa i obratno, iz poznate vrijednosti kosinusa možemo odrediti vrijednost sinusa pomoću formula:
.
Predznak biramo prema kvadrantu u kojem se nalazi točka
.
Upamtimo i ovo!
Neka su , , , .
Ako trigonometrijska funkcija sinus ili kosinus ima oblik
ili
, njezin je temeljni period
.
Ako trigonometrijska funkcija tangens ili kotangens ima oblik
ili
, njezin je temeljni perod
.
Više o određivanju temeljnog perioda naučit ćete prilikom crtanja trgonometrijskih funkcija.