Marija istražuje ponude teleoperatera i želi pronaći ponudu koja će joj najbolje odgovarati.
Nakon prikupljanja podatka, izdvojila je dva modela koji su joj najprihvatljiviji:
Kod prvog modela ne sviđa joj se to što mora plaćati 30 kuna bez obzira na to je li telefonirala ili nije. Kod drugog modela veća je cijena po minuti.
Marija je modele ucrtala u koordinatni sustav koristeći linearnu funkciju.
Modele je zapisala ovako:
a)
b)
Pomoću grafičkog prikaza dvaju modela odgovorite na sljedeća pitanja.
Koji od modela ima veći nagib tj. veći rast?
Pravci se sijeku u točki s koordinatama
Ako Marija razgovara do 100 minuta tijekom mjeseca, odgovara li joj bolje model
Primjer 1.
U uvodnom smo primjeru vidjeli da pravci mogu imati jednu zajedničku točku tj. točku u kojoj se sijeku.
Koordinate te točke očitali smo s grafa. Odredimo točku presjeka tako da riješimo sustav dviju jednadžbi s dvije nepoznanice.
Nepoznanica izražena je pomoću u prvoj jednadžbi, pa ćemo je uvrstiti u drugu jednadžbu.
Rješenje je uređeni par:
To znači da će Marija za sto minuta razgovora u oba modela platiti 50 kuna.
Da se dva pravca mogu sjeći u jednoj točki, pokazali smo u prethodnom primjeru.
To je jedna od situacija.
Pomoću sljedeće interakcije, mijenjajući vrijednost koeficijenata
i
proučite u kojim se sve odnosima mogu naći dva pravca.
Ako su koeficijenti smjera jednaki, pravci su paralelni/usporedni.
Ako su za dva pravca
i
jednaki, pravci se sijeku u točki s koordinatama:
Primjer 2.
Za pravac odredimo sjecišta s osi apscisa.
Za sve točke koje leže na osi vrijedi da je koordinata jednaka To vrijedi i za točku koja leži na pravcu i na osi apscisa tj. za sjecište pravca s osi apscisa.
Riješimo sustav jednadžbi:
i
Uvrstimo u drugu jednadžbu umjesto nulu.
Točka u kojoj pravac siječe os apscisa ima koordinate
Odredite sjecište pravca s osi ordinata.
Zapišite jednadžbu pravca u eksplicitnom obliku.
Je li sjecište s osi ordinata "vidljivo" iz jednadžbe pravca u eskplicitnom obliku?
i
Točka sjecišta jest
Pravac u eksplicitnom obliku:
Točka sjecišta pravca
s osi ordinata jest
Zadane su točke
i
Nacrtajte pravac koji prolazi ovim točkama.
Razmislite i odgovorite na sljedeća pitanja.
Pravac koji prolazi točkama
i
siječe
osi u točki s koordinatama.
Jednadžba pravca koji prolazi kroz točke
i
jest
Što vrijedi za pravac koji prolazi kroz točke
i
Primjer 3.
U prethodnom zadataku koeficijent bio je jednak Kakav je pravac kod kojeg je koeficijent
Nacrtajmo pravac
Sve točke na pravcu imaju koordinatu jednaku
Točke koje su na pravcu jesu npr.
Nacrtajmo pravac pomoću ovih dviju točaka.
Što sve vrijedi za pravac
Pravci paralelni s koordinatnim osima
Jednadžba pravca usporednog s osi jest pri čemu je odsječak na osi ordinata.
Jednadžba pravca usporednog s osi jest pri čemu je
Pogledajte kako se crtaju pravci paralelni s osi apscisa i osi ordinata.
Grafički prikaz linearne funkcije jest pravac. Pravac smo prikazali u koordinatnom sustavu u ravnini. Koordinatni sustav koji obično koristimo razvio je francuski matematičar René Descartes (1596. - 1650.).
Prema legendi, Deacartes, koji je često bio bolestan, ležao je u krevetu i na stropu ugledao muhu. Pitao se kako najbolje opisati mjesto gdje se muha nalazi i odlučio da kut stropa upotrijebi kao početnu točku Zamislio je strop kao pravokutnik nacrtan na komadu papira: donji lijevi kut uzeo je kao početnu točku te u odnosu na nju odredio položaj muhe. Svaki par koordinata određuje jedinstvenu točku na stropu, a svaka točka na stropu ima jedinstveni par koordinata. Muha… Tko bi pomislio da bi obična muha mogla igrati glavnu ulogu u povijesti koordinatnog sustava?
Zamislimo muhu na stropu. Svaki cijeli broj jedan je korak muhe. Muha je krenula iz ishodišta koordinatnog sustava do točke
pa se po pravcu koji je paralelan s osi apscisa nastavila kretati u smjeru istoka pet koraka, a zatim nastavila po pravcu paralelenom s osi ordinata na jug tri koraka. Prikažite kretanje muhe u koordinatnom sustavu.