Republika Hrvatska država je u jugoistočnoj Europi. Njezin je glavni grad Zagreb. Većinski narod u RH čine Hrvati, a ostalo stanovništvo čine nacionalne zajednice ili manjine. Hrvatski je jezik službeni jezik na cijelom teritoriju države, a latinica je službeno pismo.
Grb, zastava i himna simboli su (obilježja) određene države.
Obilježja hrvatske državnosti jesu grb, zastava i himna Republike Hrvatske.
Republika Hrvatska prihvatila je 21. 12. 1990. novi grb. Iznad štita s 25 crvenih i bijelih kvadrata (s prvim crvenim kvadratom) nalazi se najstariji slavonski grb i grbovi Dubrovačke Republike, Dalmacije, Istre i Slavonije.
Zastava Republike Hrvatske jedan je od državnih simbola Republike Hrvatske, službeno usvojena 21. prosinca 1990. godine. Sastoji se od triju jednako širokih vodoravnih pruga crvene, bijele i plave boje s grbom Republike Hrvatske u sredini.
Temeljna odredba o izgledu hrvatske zastave sadržana je u članku 11. stavku 2. Ustava Republike Hrvatske: „Zastava Republike Hrvatske sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave, s povijesnim hrvatskim grbom u sredini.”
Pročitaj sljedeću pjesmu jedanput u sebi i jedanput naglas. Nakon čitanja pokušaj zamisliti slike koje je pjesnik dočarao riječima. Koje od njih najbolje iskazuju i tvoj osobni doživljaj domovine? Svoje dojmove zabilježi u nekoliko rečenica.
Primjer 1.
Daniel Načinović
Domovina iz srca raste
Jedna je pčela na cvijetak sjela,
na crveni obod šešira.
More je krilo srebrnu harfu:
− Tko mi koralje dira?
Bijeli, visoko, bijele se snijezi
nad poljem vrh kršnih gora.
„Đihaaa!” galopom dolijeće sunce
u grad do kićenih dvora.
Jedan je potok viknuo nebu:
− Kako si beskrajno, plavo!
Neki je putnik pod jablan sjeo:
− Kako si mirisna, travo!
Plahi je lahor šapnuo šumi:
− Divna je kosa tvoja...
Grom je na dugi vidio riječi:
− To je domovina moja!Na krovove nove, nad ognjišta stara
danas se vraćaju laste...
To je domovina moja!
Ona iz srca raste.(izvor: Daniel Načinović, Belarmin, nebeski jahač: pjesmice i bajke odavde do Amerike, Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić”, Šibenik, 2001.)
Manje poznate riječi:
obod – rub
kršan – krševit, snažan
galop – brz trk
kićen – ukrašen
lahor – povjetarac
ognjište – dom
Pjesnici su oduvijek svoju ljubav prema domovini iskazivali pjesmama. U takvim se pjesmama osobni osjećaji ljubavi, ponosa i zanosa poistovjećuju s osjećajima cijeloga naroda.
Vrsta lirske pjesme u kojoj pjesnik iznosi svoju ljubav prema domovini, zavičaju ili rodnome kraju naziva se lirska domoljubna pjesma.
Pročitaj sljedeću domoljubnu pjesmu koju je napisao jedan od prvih hrvatskih domoljubnih pjesnika i preporoditelja 19. stoljeća - Petar Preradović. Pjesmu u cijelosti možeš poslušati u zvučnom zapisu.
Petar Preradović
Pozdrav domovini
Zdravo da si, domovino mila,
Moja majko, zdravo, zdravo bila!
Pozdravlja te vjeran sinak tvoj.
Iza duga, teška putovanja
Tvome licu on se opet klanja
I pruža ti vrući cjelov svoj.
Primi, majko, primi cjelov rado,
Vjeruj, nikom takvoga ne dadoh,
Nit ću dati u životu svom.
Ljubav kojom ovaj cjelov zbori,
Bez takmaca uzorito gori,
Gori samo na oltaru tvom.
Mila zemljo! Da te k svojim grudim
Pritisnuti mogu, kako žudim,
Zagrlit te oj da imam vlast!
Srce bi ti izjavio bilom
Neizrečnu, na tvom krilu milom
Koju sada opet kušam, slast.
(...)
Prođoh svijeta na sve četir strane,
Vidjeh kraje toli opjevane
Kojim slava do nebesa vri,
Svi su lijepi u svojemu resu,
Svi su lijepi, al svi skupa nijesu,
Što si, majko, meni samo ti.
Ti si meni sve što zovem svojim,
Sve što ljubim, sve što željom gojim,
I bit ćeš mi kroz danaka broj
Koje mi je sudba odredila. –
Zdravo, zdravo, domovino mila,
Pozdravlja te vjeran sinak tvoj!
(izvor: Petar Preradović, Pjesme, Prvi ljudi, Zapisi, u: Vraz - Preradović, Pet stoljeća hrvatske književnosti knj. 30, Matica hrvatska - Zora, Zagreb, 1965.)
Manje poznate riječi:
cjelov - poljubac
zbori - govori
bez takmaca - bez drugih suparnika, rivala
neizrečnu - neizrecivu
toli - toliko, puno
vri - vrije, uzdiže se
u svojemu resu - u svojoj ljepoti
nijesu - nisu
željom gojim - željno čuvam, njegujem
kroz danaka broj - tijekom mnogih dana
sudba - sudbina, životni put
Više o pjesniku Petru Preradoviću i njegovim djelima u kojima je iskazao veliku ljubav prema hrvatskome jeziku možeš saznati na stranicama eLektire.
U pjesmi Pozdrav domovini kao jedan od motiva javlja se imenica srce. Srce može imati mnoga značenja. Riješi zadatke u nastavku i otkrij što se krije u prenesenom značenju pojedinih motiva pjesme.
Razmisli o sljedećim izrazima koji uključuju riječ srce pa ih poveži s odgovarajućim značenjima.
|
zaključati koga u srce
|
draga osoba |
|
nositi koga u srcu
|
voljeti koga zauvijek |
|
moje srce
|
borbena, hrabra osoba |
|
srce vatreno
|
voljeti koga |
|
činiti što svim srcem
|
činiti što predano, trudeći se do kraja |
Sva srca Jadrana
Otok Galešnjak nalazi se između Turnja i Svetog Petra. Najpoznatiji je jadranski srcoliki otok. Zbog svojeg je izgleda postao jedan od simbola Jadrana te poziv zaljubljenima, ali i svima ostalima da ga posjete.
No, jeste li znali da on nije jedini takav otok u Jadranu? Naime, još je nekoliko srcolikih otoka u Jadranskome moru, a zanimljivo je da se svi oni nalaze nedaleko od Zadra.
Najsličniji Galešnjaku i smješten u njegovoj blizini jest otočić Lukovik.
Otočić Rončić oblikom je gotovo identičan Lukoviku, ali ima nešto drukčiju vegetaciju te ravniji teren. Ni on nije daleko od prethodna dva jer se nalazi u sastavu arhipelaga Kornata. Točnije, smjestio se između otoka Sita sa sjeveroistočne i Žuta s južne strane.
Jedno grmovitije i zelenije srce svoje je mjesto našlo ispred naselja Sali na Dugom otoku, a zove se Mrtonjak.
Suprotnost svim gornjim otočićima potpuno je gola hrid. Taj se otok zove Lisac, a nalazi se odmah ispred mjesta i luke Sv. Juraj.
Jedna je od vrsta domoljubne pjesme i svečana pjesma posvećena državi koja je poznatija kao himna.
Himna je svečana pjesma koja najčešće slavi narod, državu, grad ili kakvu važnu osobu te ističe osobine onoga komu je ili čemu posvećena.
Pogledaj videozapis i saznaj više o nastanku hrvatske himne. Autor prve inačice himne bio je Antun Mihanović, hrvatski pjesnik i preporoditelj koji je stvarao u 19. stoljeću, u vremenu buđenja hrvatske nacionalne svijesti.
Poslušaj i pročitaj tekst službene hrvatske himne pod naslovom Lijepa naša domovino. Obrati pozornost na motive i pjesničke slike kojima pjesnik slika domovinu.
Himna Republike Hrvatske
Lijepa naša domovino
Lijepa naša domovino,
Oj junačka zemljo mila,
Stare slave djedovino,
Da bi vazda sretna bila!
Mila, kano si nam slavna,
Mila si nam ti jedina.
Mila, kuda si nam ravna,
Mila, kuda si planina!
Teci Dravo, Savo teci,
Nit’ ti Dunav silu gubi,
Sinje more svijetu reci,
Da svoj narod Hrvat ljubi.
Dok mu njive sunce grije,
Dok mu hrašće bura vije,
Dok mu mrtve grobak krije,
Dok mu živo srce bije!
Manje poznate riječi:
djedovino - dom, domovina predaka
vazda - uvijek
kano - kao što, kako.
Kuna je hrvatska novčana jedinica. Naziv potječe od uporabe kunina krzna kao novčanoga sredstva. U procesu stjecanja hrvatske neovisnosti jugoslavenski dinar bio je zamijenjen potkraj 1991. hrvatskim dinarom kao privremenom valutom, a 30. svibnja 1994. uvedena je kuna kao stalni hrvatski novac. Dijeli se na 100 lipa.
Na prikazanim hrvatskim novčanicama od 50, 100, 200, 500 i 1000 kuna nalaze se poznate osobe hrvatske povijesti. Pozorno promotri novčanice te poredaj imena osoba koje na njima prepoznaješ s obzirom na vrijednost novčanice na kojoj se nalaze počevši od najmanje vrijednosti.
Republika Hrvatska ponosi se svojim prirodnim ljepotama, a u samom vrhu nalaze se nacionalni parkovi i parkovi prirode kojima obiluje.
Prepoznaj u sljedećim opisima o kojem je nacionalnom parku ili parku prirode riječ te popuni križaljku (višečlana imena upisuju se bez razmaka). Ako nisi siguran/sigurna u odgovor, pomoć potraži na sljedećoj internetskoj poveznici. Na istoj poveznici možeš pronaći još mnoge zanimljivosti o nacionalnim parkovima i parkovima prirode Republike Hrvatske.
Korelacija
Himna Europske unije
Europska unija (kratica EU) međuvladina je i nadnacionalna organizacija 28 europskih država kojoj su ciljevi gospodarska i politička integracija europskoga kontinenta. Republika Hrvatska njezinom je 28. članicom postala 1. srpnja 2013. godine.
Melodija koja simbolizira EU potječe iz Devete simfonije koju je 1823. skladao Ludwig Van Beethoven. Njome je uglazbio „Odu radosti”, lirsku pjesmu Friedricha von Schillera iz 1785. Himna simbolizira ne samo Europsku uniju već i Europu u širem smislu. U „Odi radosti” Schiller iznosi svoj ideal bratstva među ljudima koji je Beethoven dijelio.
Godine 1972. Vijeće Europe prihvatilo je Beethovenovu „Odu radosti” za svoju himnu, a 1985. odlukom europskih čelnika ona je postala službena himna Europske unije. Himna nema tekst, nego samo glazbu. Na univerzalnom jeziku glazbe njome se izražavaju europski ideali slobode, mira i solidarnosti.
Više o himni Europske unije, ali i općenito o EU, možeš pronaći na sljedećoj poveznici. Na istoj poveznici možeš poslušati europsku himnu u izvedbi puhačkoga orkestra mladih Europske unije pod ravnanjem Andréa Reichlinga.
Izradi vježbu
Pronađi na internetu ili dostupnoj literaturi još neke domoljubne pjesme, a zatim od kartona izradi straničnike za knjige (engl. bookmarker) te ih ukrasi različitim crtežima i odabranim domoljubnim stihovima. Dovršene straničnike podijeli članovima svoje obitelji i prijateljima.
U ovoj jedinici upoznao/upoznala si domoljubne pjesnike i njihova poznata djela te himnu kao poseban i svečan oblik domoljubne pjesme.
