Zrak je smjesa plinova koja se nalazi oko Zemlje i tvori plinoviti omotač: atmosferu. U njezinom sastavu nalaze se tvari koje su neophodne za život: kisik i ugljikov(IV) oksid. Osim njih, u njoj se nalaze i dušik, vodena para, argon, ali i još neki plinovi u manjoj količini. U zraku se nalaze i čestice poput prašine i čađe, zatim ostaci tvari koje nisu potpuno sagorjele gorenjem drva, ugljena i sl. U zraku lebde i mikroorganizmi: virusi, bakterije, gljivice i plijesni.
Proučite koliko ima pojedinih plinova u sastavu zraka.
Slika 3.3.1.: Sve lebdeće čestice koje se nalaze oko Zemlje čine njezin plinoviti omotač: atmosferu
Slika 3.3.2.: Oko Zemlje se nalazi sloj plinova: atmosfera
U atmosferi se nalazi sloj plina koji se naziva ozon, a on Zemlju štiti od štetnih sunčevih zraka. Kada bi taj sloj nestao, na zemlji život više ne bi bio moguć.
Prvi plinoviti omotač koji je nastao po sastavu se razlikova od današnjega. Taj se omotač naziva praatmosfera. Nemoguće je s potpunom sigurnošću ustvrditi koji je bio sastav praatmosfere. Pretpostavlja se da se većinom sastojala od plinova nastajalih tijekom učestalih vulkanskih erupcija i vodene pare. Također se smatra da je sadržavala znatno veću količinu ugljivova(IV) oksida, ali i vrlo malu količinu kisika.
Živa bića utječu na sastav zraka svojim aktivnostima i prisutnošću, ali to čine i određeni prirodni procesi koji se događaju.
Neke od njih pogledajte u videozapisu.
Sastav zraka neće biti isti u području gdje je intenzivan automobilski promet ili su prisutne velike tvornice i u području gdje toga nema. Za vrijeme pandemije Covida-19 2020. godine mnoge su tvornice zaustavile svoj rad, a ljudi su zbog izolacije bili prisiljeni ostati kod kuće. U tome je periodu primijećena promjena u sastavu zraka. Naime, sastav zraka u velikim gradovima znatno se promijenio: postao je čišći.
Za vrijeme vulkanskih erupcija ili velikih požara značajno će se promijeniti sastav zraka.
Na sastav zraka utjecat će i godišnje doba. Za vrijeme zime, kada se troše velike količine fosilnih goriva, nafte, ugljena ili zemnoga pilna da bi se ugrijale prostorije, u zraku se ispušta puno čestica koje nisu sagorijele. Osim toga, u nekim će mjesecima u zraku biti veća koncentracija peludi. Što mislite, kada je koncentracija peludi najveća i zašto? Možda upravo u to doba netko od vaših bližnjih ima problema s alergijama. Naime, organizam osoba koje su alergične udahnuti pelud prepoznaje kao stranu, opasnu česticu, što u tijelu izaziva određenu reakciju.
Količina peludi:
|
|||||||||||||||
| Lijeska |  |
|
|||||||||||||
| Čempres |  |
|
|||||||||||||
| Jasen |  |
|
|||||||||||||
| Breza |  |
|
|||||||||||||
| Hrast |  |
|
|||||||||||||
| Kopriva |  |
|
|||||||||||||
| Trave |  |
|
|||||||||||||
| Ambrozija |  |
|
Istražite što se može naći u sastavu zraka. Uzmite tri komada ljepljive trake dužine od oko 10 cm. Stavite jedan komad trake u sobu u kojoj vi i vaši ukućani najviše boravite. Jednan komad trake postavite kod ulaznih vrata, a još jedan što bliže prometnici koja se nalazi uz vašu kuću. Ostavite ih tako izložene 24 sata.
Trake fotografirajte kamerom mobitela i promotrite pod najvećim uvećanjem. Što možete uočiti? Koja traka ima najviše "ulovljenih" čestica? Prepoznajete li neke od njih?
Koliko će čestica biti ovisi i o pojavama poput tlaka zraka i količine vlage u zraku. Tako će, npr., visoki tlak zraka i manja količina vlage u zraku pogodovati većoj količini peludi u zraku. Količina peludi ovisit će i o geografskom položaju samoga mjesta. Ukoliko je mjesto na većoj nadmorskoj visini, tlak zraka je na tom području manji, što ne pogoduje raznošenju peludi zrakom pa će ih manje biti u zraku. No, okoliš nije jedini koji utječe na sastav zraka. Utjecaj je obostran. Jedan od primjera vidljiv je i u zadatku koji slijedi.
S obzirom na to da nas zrak okružuje, zanimljivo je promatrati i njegov utjecaj na procese u našemu svakodnevnom životu. Proučite do kojih će promjena dovesti razlika u sastavu zraka u ovome zatvorenom sustavu.
1. Koji plin iz zraka podržava gorenje?
2. Koji plin iz zraka ne podržava gorenje?
3. Označite plin kojim biste punili aparate za gašenje požara.
4. Kada će se požari brže širiti?
Osim što čini atmosferu, zraka ima i u tlu.
Tlo koje sadrži veću količinu vode sadrži manje zraka. Tako ,na primjer, glinasto tlo sadrži manju količinu zraka, a pješčano tlo veću količinu.
Za život u tlu neophodna je prisutnost zraka, tj. kisika. Životinje koje žive u tlu, kroz njega se i kreću, ostavljaju tunele, hodnike, rahle ga. Na taj način omogućuju da više zraka uđe između čestica tla.
Osim veličine čestica koje izgrađuju tlo, na količinu zraka u tlu utječu i organizmi koji su stanovnici tla. Povežite organizme s oznakom odgovarajućega tunela i doznajte neke zanimljivosti o njima.
Plinovi koji se nalaze u zraku otapaju se u vodi. Ova pojava omogućuje život u njoj.
Postoji određena pravilnost između temperature i količine otopljenoga kisika u vodi. Promotrite grafički prikaz i opišite što će se dogoditi ukoliko se temperatura vode smanjuje.
Boravkom ljudi u prostoriji mijenja se sastav zraka. U zraku će se smanjiti količina kisika, a povećati količina ugljikova(IV) oksida. Različitim svakodnevnim aktivnostima, poput kuhanja, zagrijavanja ili tuširanja, također se može utjecati na sastav zraka. Za vrijeme lijepoga, toploga vremena, ljudi znaju držati prozore u svome stanu često otvorenima. Time nastoje da u prostorije ulazi topao zrak koji sadrži veću količinu kisika, a manju količinu ugljikova(IV) oksida.To se u svakodnevnome životu opisuje kao svježi zrak.
U zimskim mjesecima, zbog niskih temperatura zraka, ljudi rjeđe otvaraju prozore. Tada se u prostorijama povećava količina vlage, što potiče povećanje broja bakterija i pojavu plijesni.
Slika 3.3.3: Plijesan
One su štetne za ljudsko zdravlje jer uzrokuju bolesti dišnoga sustava. Sigurno ste osjetili potrebu ponekad, tijekom zime, otvoriti prozore i prozračiti prostoriju u kojoj boravite. Zašto ste se nakon toga osjećali ugodno? Što se dogodilo tijekom prozračivanja?
Neke čestice koje se nalaze u zraku, ukoliko ih je prisutna dovoljna količina, čovjek može osjetiti kao ugodan ili neugodan miris. Osobe mogu reagirati na mirise promjenom raspoloženja. Uporabom eteričnih ulja može se poticati određena raspoloženja, npr. smirivanje ili poticanje aktivnosti. Ulje lavande često se povezuje s osjećajem smirenosti. S druge strane, ulje limuna stimulirat će i buditi organizma. Ulje čajevca i paprene metvice preporučuju se kao sredstva koja će smanjiti količinu mikroorganizma u zraku: virusa, bakterija i gljivica. Različiti su načini na koji se preporučuje da te čestice dođu u zrak, a najčešće je to isparavanjem iz difuzora ili raspršivača.
