European Union flag

4.2. Svojstva tla

Uvod

Razmislite što je djelovalo na tlo prikazano na slici. Koja je to energija treba biti da bi došlo do ovakve pojave? Ima li ovakvih pojava u vašoj okolini?

Slika: 4.2.1.: Izgled površine tla određuju različiti faktori. Tako će, npr,. energija vjetra, vode ili klima svojim djelovanjem utjecati na izgled. Jedan od bitnih faktora izgleda tla jest i prisutnost biljaka, životinja i raznih mikroorganizama

Što je djelovalo na tlo prikazano na slici?
Koja je to energija trebala biti da bi došlo do ovakve pojave?
Ima li ovakvih pojava u vašoj okolini?

Prikazano je tlo na kojem rastu stabla zelenih listova i trava. Dio tla je odlomljen, kao da je odsječen djelovanjem vjetra ili valova mora koje se vidi u lijevom dijelu slike.

Slika: 4.2.1.: Izgled površine tla određuju različiti faktori. Tako će, npr., energija vjetra, vode ili klima utjecati na izgled. Jedan od bitnih faktora izgleda tla jest i prisutnost biljaka, životinja i raznih mikroorganizama

Slojevi tla

Kada se promotri presijek tla, na različitim dubinama mogu se uočiti različite boje, slojevi. Ti slojevi tla nazivaju se horizonti. Osim po boji, oni se razlikuju i po strukturi. Prvi sloj sadrži najveću količinu mineralnih tvari, humusa i vode. On je najbogatiji živim bićima; tu se nalazi korijenje biljaka. Idući prema najdonjem sloju, smanjuje se količina organske tvari i povećava veličina kamenitih čestica tla.

Slika 4.2.2.: Horizonti tla

Na presijeku tla mogu se uočiti različite boje.
To su slojevi tla, tj. horizonti. 
Oni se razlikuju po:

  • boji i
  • strukturi.

Prvi sloj sadrži najveću količinu mineralnih tvari, humusa i vode. On je najbogatiji živim bićima; tu se nalazi korijenje biljaka.
Idući prema najdonjem sloju, smanjuje se količina organske tvari i povećava veličina kamenitih čestica tla.

Prikazani su slojevi tla. Točno se prema boji može odrediti sloj. Najdonji sloj je svijetlije smeđe boje sa sitnim komadićima mrvljenih stijena. Iznad toga tla je sloj tamnije smeđega tla koje ukazuje na plodnost. Na vrhu raste trava. Vidljivo je mnoštvo pojedinačnih vlasi trave zelene boje.

Slika 4.2.2.: Horizonti tla

Boja tla

Tlo se zna opisivati kao živi organizam jer se neprestano mijenja. Od jednoga tipa tla uslijed različitih procesa nastane drugi. Te se promjene u prirodi odvijaju vrlo sporo. No, djelovanjem čovjeka, sastav nekih tipova tla ubrzano se mijenja.
Boja tla može ukazati na prisutnost pojedinih tvari u njemu.

Tlo se opisuje kao živi organizam. Tlo se neprestano mijenja: od jednoga tipa tla uslijed različitih procesa nastane drugi.
Te se promjene u prirodi odvijaju sporo.

Djelovanjem čovjeka, sastav nekih tipova tla ubrzano se mijenja.
Boja tla ukazuje na prisutnost nekih tvari.

Tipovi tla
Crna boja tla može ukazivati na veliku količinu humusa.
Crvenu, smeđu  i žutu nijansu tla uzrokuje prisutnost spojeva željeza.
Siva boja tla potječe od spojeva aluminija.

Rahlost tla

Tlo čine čestice različitih veličina. Gustoća tih čestica, pa samim time i prostori između njih, mogu biti veći i manji. Ona tla koja sadrže gusto posložene čestice, s vrlo malo slobodnoga prostora između čestica, jesu sabita tla. Suprotno od toga su rahla tla.
Na rahlost tla utječu i brojne životinje koje žive u tlu, poput gujavica, krtica i različitih kukaca. Što je više takvih stanovnika tla u određenome produčju, to je tlo rahlije i prozračnije. Što mislite zašto?
Rahlo tlo pogodovat će i rastu biljaka. Biljke korijenjem upijaju vode s otopljenim mineralnim tvarima. One biljke čije korijenje može nesmetano rasti u širinu i dubinu, upijat će više vode s otopljenim tvarima i uspješnije će rasti i razvijati se.

Slika 4.2.3.: Rahlo tlo

 

Prikazano je tlo koje čini puteljak. Tlo je tvrdo, gotovo poput asfalta kojim hodamo. Na tlu je vidljivo i sa stabla otpalo žuto lišće.

Slika 4.2.4.: Sabito tlo

 

Slika 4.2.5..: Pri obradi tla u vrtovima, ljudi stavljaju daske po kojima hodaju. Po završetku ih obrade uklanjaju. Što se time postiže?

Riješite interaktivni zadatak.

Tlo čine čestice različitih veličina.

Gustoća čestica, tj. prostori između njih mogu biti veći i manji.

Sabita tla sadrže:

  • gusto posložene čestice i
  • vrlo malo slobodnoga prostora između čestica.

Suprotno od toga su rahla tla.
Na rahlost tla utječu i brojne životinje koje žive u tlu, poput

  • gujavica,
  • krtica i
  • različitih kukaca.

Što je više takvih stanovnika tla u određenome produčju, to je tlo rahlije i prozračnije.
Što mislite zašto?
Rahlo tlo pogodovat će i rastu biljaka. Biljke korijenjem upijaju vodu s otopljenim mineralnim tvarima.
Korijen biljke tada nesmetano raste u širinu i dubinu. Upija više vode s otopljenim tvarima i biljka uspješnije raste i razvija se.

Vidljive su grablje sa drškom. Metalnim dijelom se grablje nalaze na tlu koje je mekano i grblje lako mogu prozlati kroz njega.

Slika 4.2.3.: Rahlo tlo

 

Slika 4.2.4: Sabito tlo

 

Prikazane su noge čovjeka koji stoji na ravnoj dasci. Daska je položena na tlo. Prikazane su i grablje kojima čovjek prelazi preko površine smeđega tla.

Slika 4.2.5.: Promotrite sliku. Pri obradi tla u vrtovima, ljudi postavljaju daske po kojima hodaju.
Po završetku ih obrade uklanjaju.
Što time postižu?

Riješite interaktivni zadatak.

 

Za rast i razvoj biljaka važna je količina dostupne vode i zraka. Njihova prisutnost ovisi o rahlosti tla. Koja tla su rahla?

Ispod slike upišite slova (A, B i C) te tako prikažite niz od tla s najmanjom rahlošću do onoga s najvećom rahlošću.

uzorak A
uzorak B
uzorak C

Točan niz je

Voda kruži i prolazi kroz tlo

Voda kruženjem u prirodi prolazi i kroz tlo. Dio vode može se neko vrijeme zadržati na površini tla, a nakon toga prolazi kroz tlo. Koji će tip tla pogodovati zadržavanju vode?

Voda kruženjem u prirodi prolazi i kroz tlo.
Dio vode može se neko vrijeme zadržati na površini tla, a nakon toga prolazi kroz tlo.
Koji će tip tla pogodovati zadržavanju vode?

Voda na tlu
Neka tla zadržavaju vodu na površini zbog svog svojstva: vodonepropusnosti. Sabita, glinena tla će pogodovati zaostajanju vode na površini.
Ukoliko je temperatura ispod 0°C  ona će se zaledi.    

Dio vode zadržava se u prvim slojevima, horizontima tla. To je moguće zbog pojave kapilarnosti.  
Kapilarnost se može objasniti kao pojavu koju uočavate kada u čašu s tekućinom stavite slamčicu. Tekućina će ispuniti slamčicu.
Ukoliko stavite slamčice različitih promjera, tekućina će se podignuti do različite visine.
Na slici su prikazane cjevčice različitih promjera.

Slika 4.2.6.: Cjevčice različitih promjera

 

Pretpostavite, nakon što se cjevčice spuste u vodu, u kojoj će voda se najviše podići?

Slika 4.2.7.: Kapilarnost

 

Zbog kapilarnosti dio se vode zadržava u prvim slojevima, horizontima tla.
Kapilarnost se može objasniti kao pojavu koju uočavate kada u čašu s tekućinom stavite slamčicu. Tekućina će ispuniti slamčicu.
Ukoliko stavite slamčice različitih promjera, tekućina će se podignuti do različite visine.
Na slici su prikazane cjevčice različitih promjera.

Na dnu je prikazana posuda s vodom plave boje. Iznad posude su tri prozirne cjevčice koje izgledaju poput slamki različite debljine. Prva cjevčica je najdeblja, a zadnja je najtanja. Sve tri cjevčice su iste visine.

Slika 4.2.6.: Cjevčice različitih promjera

Nakon što se cjevčice spuste u vodu, u kojoj će se voda najviše podići?

Na dnu je prikazana posuda s vodom plave boje. U posudu su uronjene tri prozirne cjevčice koje izgledaju poput slamki različite debljine. Prva cjevčica je najdeblja, a zadnja je najtanja. Sve tri cjevčice su iste visine. U najdebljoj cjevčici je razina vode najniža, a u najtanjoj najviša.

Slika 4.2.7.: Kapilarnost

Ako kapilarnost promatramo u poveznici s tlom, može se zaključiti: ukoliko su pore tla većih dimenzija, u njima će biti manje vode. Ukoliko su ti međuprostori izrazito veliki, kao, npr., u pjeskovitome tlu, voda će se kratko zadržavati. Između čestica koje tvore glinasto tlo nalaze se manje pore pa se s obzirom na to voda duže zadržava. Karakteristično je da kod takvih vrsta tla voda može ići i prema gore i prema dolje. Te pore ponašaju se kao prave kapilare.
Dio površinske vode prodire u dublje slojeve tla gdje se zadržava u raznim šupljinama. Takva voda naziva se podzemna voda.

 

Ukoliko su pore tla većih dimenzija. tada će u njima biti manje vode.

U pjeskovitome tlu voda će se kratko zadržavati jer su međuprostori izrazito veliki. 

Između čestica koje tvore glinasto tlo nalaze se manje pore pa se voda duže zadržava.

Karakteristično je da kod takvih vrsta tla voda može ići i prema gore i prema dolje. Pore u tlu ponašaju se kao kapilare.
Dio površinske vode prodire u dublje slojeve tla gdje se zadržava u raznim šupljinama. To je podzemna voda.

Koja sila povlači vodu u podzemlje?
Pri prolasku vode kroz tlo, voda se i pročišćava. Ipak, to je moguće samo ukoliko tlo nije onečišćeno. U slučaju onečišćenja, voda će otopiti i te nečistoće. Kako se dio te vode u procesu kruženja vode vraća na površinu, važno je da se pročisti i vrati u obliku koji nije štetan za živa bića.

 

Koja sila povlači vodu u podzemlje?
Pri prolasku vode kroz tlo vode se i pročišćava.
Ukoliko je tlo onečišćeno, voda se neće pročišćavati.
Dio vode koja kruži iz tla vraća se na površinu. Zato je važno da se voda pročisti i vrati u obliku koji nije štetan za živa bića.

Temperatura tla

Temperatura tla
Tlo koje na kojem se ne nalazi biljni pokrov brže će se zagrijavati, ali i i hladiti.
Tlo sa smanjenom količinom biljaka brže će se zagrijavati. Ono će sadržavati manje vode i hranjive tvari. Voda će iz pješčanog tla brže isprati.
Tlo prekriveno biljaka, različitih veličina, vrsta će se sporije zagrijavati i sporije hladiti.

Temperatura tla ovisi o količini Sunčeve energije koja dopire do njega, o količini vode u tlu, strukturi, vrsti tla i godišnjemu dobu.
Suho tlo i tlo s većom količinom zraka brže se zagrije, ali i brže ohladi. S druge strane, tla koja sadrže određenu veću količinu vode, pokazivat će manje oscilacije u promjeni temperature. Izraženost tih promjena u temperaturi smanjivat će se s dubinom tla. U dubljim slojevima tla temperatura će manje ovisiti o izloženosti Sunčevih zraka.

Poljoprivrednici pred kraj zime prate promjene temperature tla jer im ona ukazuje na početak pravoga vremena za sadnju biljaka. Naime, da bi sjemenka proklijala, potrebna je određena temperatura. Neke sjemenke možda i jesu otporne na smrzavanje, ali većina mladih biljaka nije.

Riješite zadatak koji ukazuje na utjecaj čovjeka na klijanje biljaka. Odabirom vrijednosti pH i temperature na grafu će vam se prikazati prosječni broj proklijalih sjemenki. 

 

Temperatura tla ovisi o:

  • količini Sunčeve energije koja dopire do njega,
  • količini vode u tlu,
  • strukturi tla,
  • vrsti tla i
  • godišnjemu dobu.

Suho tlo i tlo s većom količinom zraka brže se zagrije, ali i brže ohladi.

Tla koja sadrže određenu veću količinu vode pokazivat će manje oscilacije u promjeni temperature. 

U dubljim slojevima tla temperatura će manje ovisiti o izloženosti Sunčevih zraka.

Poljoprivrednici pred kraj zime prate promjene temperature tla. Temperatura im ukazuje na početak pravoga vremena za sadnju biljaka. Sjemenka za klijanje treba određenu temperatura.
Neke su sjemenke otporne na smrzavanje, ali većina mladih biljaka nije.

Riješite zadatak koji ukazuje na utjecaj čovjeka na klijanje biljaka. 

Odabirom vrijenosti pH i temperature mijenja se broj proklijalih sjemenki.

Temperatura
3 °C 21 °C
Kiselost tla (pH)
3 5 6,5
50
40
30
20
10
0
1. dan
2. dan
3. dan
4. dan
5. dan
6. dan
1/1

Grah će × klijati kad je temperatura × °C. 

Rast graha više će ovisiti o × vrijednostima.

Idealni su uvjeti prema grafu sljedeći: pH-vrijednost × i  temperatura  × °C.

Ispravan odgovor:

Grah će  klijati kad je temperatura  °C. 

Rast graha više će ovisiti o  vrijednostima.

Idealni su uvjeti prema grafu sljedeći: pH-vrijednost  i  temperatura   °C.

Kiselo ili lužnato tlo

U svakodnevnome životu upotrebljavate pojam kiselo. Za koju tvar biste ustvrdili da je kisela? Jeste li čuli za pojam lužnato? Npr., sapuni i sredstva za čišćenje najčešće su lužnati. Uz ove pojmove veže se i treći pojam, a to je neutralno. Kada osoba ima problema s viškom kiseline u želudcu, preporučuje se uzeti malu količinu sode bikarbone, koja je lužnata. Reakcijom kisele i lužnate tvari može nastati neutralna tvar. Neutralna je, npr., destilirana voda.

Tlo može biti kiselo ili lužnato, a rijetko kada bude neutralno. Odredite kakvo je tlo u vašoj okolini.

Postupak:

  • Uzmite 1 dl uzorka tla i otopite ga u vodi.
  • Uzorak podijelite u dvije nove, čiste posude.
  • U jednu posudu ulijte malo octa, a u drugu sodu bikarbonu.

Ukoliko se uz dodatak octa otopljeni uzorak tla zapjeni, uzorak zemlje je lužnat. Ako se otopljeni uzorak tla pjeni uz dodatak sode bikarbone, tada je tlo kiselo. Što mislite kakav je uzorak tla ako ne dođe do reakcije ni sa sodom bikarbonom ni s octom?
Pretpostavite hoće li tlo imati istu reakciju ako se uzima s različite dubine? Do koje je dubine bitno je li tlo kiselo, lužnato ili neutralno?

Pogledajte videozapis o kiselosti tla, a zatim vidite promjenu boje hortenzije na koju utječe kiselost tla.

Kisele su tvari: ocat, jogurt, kiseli kupus.

Tvari poput sapuna i sredstva za čišćenje jesu lužnate tvari 

Reakcijom kisele i lužnate tvari može nastati neutralna tvar. Neutralna tvar je, npr., destilirana voda.
Kada osoba ima problema s viškom kiseline u želudcu, uzima malu količinu sode bikarbone, koja je lužnata. Na taj će se način neutralizirati kiselina.

Tlo može biti kiselo ili lužnato, a rijetko kada bude neutralno. Odredite kakvo je tlo u vašoj okolini.

Postupak: 

  • Uzmite 1 dl uzorka tla i otopite ga u vodi.
  • Uzorak podijelite u dvije nove, čiste posude.
  • U jednu posudu ulijte malo octa, a u drugu sodu bikarbonu.

Ukoliko se uz dodatak octa otopljeni uzorak tla zapjeni, uzorak zemlje je lužnat.
Ako se otopljeni uzorak tla pjeni uz dodatak sode bikarbone, tada je tlo kiselo.
Pretpostavite kakav je uzorak tla ako ne dođe do reakcije ni sa sodom bikarbonom ni s octom.
Što mislite, hoće li tlo imati istu reakciju ako se uzima s različite dubine?
Do koje je dubine bitno je li tlo kiselo, lužnato ili neutralno?

  • Pogledajte videozapis o kiselosti tla.
  • Zatim vidite promjenu boje hortenzije na koju utječe kiselost tla.
Videozapis započinje prikazom plavih cvjetova hortenzije. Hortenzije su biljke s velikim cvjetovima koji zauzimaju cijelu površinu ekrana. Izgledaju poput kugli sitnih pojedinačnih cvjetića. Boja hortenzija ovisi o tlu na kojemu su posađene. Nakon plavih hortenzija koje rastu na kiselim tlima, prikazane su hortenzije ružičastih cvjetova koje rastu na lužnatim tlima. Zatim su u videozapisu prikazane dvije biljke kojima odgovaraju kisela tla. S lijeve strane na ekranu prikazana je grana s duguljastim listovima kestena na čijem vrhu je plod. Plod oko sebe ima bodljikavi omot poput čička. S desne strane na ekranu prikazana je kiselica koja izgleda poput vlasi zelene trave koja na vrhu ima crvenkasto- smeđe nakupine kuglica koje predstavljaju njene cvjetove. Nakon biljaka na kiselim tlima, prikazane su dvije biljke kojima odgovaraju lužnata tla. S lijeve strane na ekranu prikazano je više jedinki blitve koje rastu iz tla. Stabljika se gotovo ne vidi od njenih velikih i širokih zelenih listova. S desne strana na ekranu prikazan je dio polja pšenice. Stabljike žutkasto- smeđe pšenice su uspravne, ali su njihovi deblji vrhovi sa sjemenkama okrenuti na različite strane. Osim kiselosti tla, za rast biljaka bitni uvjeti su i: svjetlost, temperatura, vlažnost i tip tla. U videozapisu se zatim prikazuje kako biljka mesožderka dolazi do potrebnih joj tvari za rast i razvoj. Biljka mesožderka izgleda poput školjkaša koji može otvoriti i zatvoriti svoju "školjku". Na vrhu "školjke" ima nastavke koji izgledaju poput bodlje. Prikazana muha je sletila na otvorenu biljku mesožderku koja se onda zatvorila i tako zarobila muhu. Probavljanjem muhe će dobiti potrebne joj tvari.
Hortenzije
kiselo tlo
neutralno tlo
lužnato tlo

Za kraj...

Na presijeku tla razlikuju se slojevi: horizonti. Međusobno se razlikuju po raznim svojstvima, poput boje i veličine čestica. Različite boje tla posljedica su prisutnosti humusa ili spojeva željeza i aluminija. Čestice koje čine tlo mogu biti gusto poslagane, s malom količinom pora između. Takva su tla sabita. Ukoliko su pore veće, tlo je rahlo. Voda se zadržava u tlu zbog pojave kapilarnosti. Tlo koje ima manje pore sadržavat će veću količinu vode. Vode koje prodiru u dubinske slojeve nazivaju se podzemne vode. Temperatura tla ovisi o količini sunčeve energije, vode i prisutnosti biljnog pokrova na tlu. Tla bogata biljnim pokrovom, s malom količinom vode, sporije se zagrijavaju i sporije hlade. Po svojem kemijskome sastavu tla su uglavnom kisela i lužnata, dok su neutralna vrlo rijetko.

Na presijeku tla razlikuju se slojevi: horizonti.
Horizonti se razlikuju po raznim svojstvima, npr.

  • boji i
  • veličini čestica.

Različite boje tla posljedica su prisutnosti humusa ili spojeva željeza i aluminija.
Čestice koje čine tlo mogu biti gusto poslagane, s malom količinom pora između. Takva su tla sabita. Ukoliko su pore veće,. tlo je rahlo.
Voda se zadržava u tlu zbog pojave kapilarnosti. Tlo koje ima manje pore sadržavat će veću količinu vode.
Vode koje prodiru u dubinske slojeve nazivaju se podzemne vode.
Temperatura tla ovisi o količini sunčeve energije, vode i prisutnosti biljnoga pokrova na tlu. Tla bogata biljnim pokrovom, s malom količinom vode, sporije se zagrijavaju i sporije hlade.
Po svojem kemijskome sastavu, tla su uglavnom kisela i lužnata, dok su neutralna vrlo rijetko.

4.1. Nastanak i sastav tla 4.3. Prilagodbe organizama životu na tlu i u tlu 4.2. Svojstva tla