Zemlja je dugo vremena nakon nastanka bila velika užarena masa koja se polako hladila. Do danas se nije u potpunosti ohladila, već se ohladio samo njen vanjski sloj koji se naziva kora. Unutrašnjost Zemlje i dalje je užarena. Na pojedinim dijelovima Zemljina kora je ohlađena tek do 10 km dubine, a ponegdje i do 75 km. Na području Hrvatske ohlađena kora debljine je oko 40 km, za razliku od područja Floride ili Južnoafričke Republike (JAR) gdje je debljina kore oko 10 km.
Zemlja je nakon nastanka bila velika užarena masa. Postepeno se hladila. Taj vanjski ohlađeni sloj naziva se kora. Unutrašnjost Zemlje i dalje je užarena.
Na pojedinim dijelovima Zemljina kora je ohlađena tek do 10 km dubine, a ponegdje i do 75 km.
U području Hrvatske ohlađena kora debljine je oko 40 km.
U području Floride ili Južnoafričke Republike debljina ohlađene kore je oko 10 km.
Tlo
Litosfera je vanjski tvrdi kameniti sloj Zemlje dubine oko 200 km. Taj sloj na površini naziva se Zemljina kora. Tlo je rahli sloj Zemljine kore koji se nalazi između litosfere i atmosfere, a nastao je raznim procesima u litosferi, hidrosferi, biosferi i atmosferi.
Tlo sadrži tvari u svim trima agregacijskim stanjima: čvrstom, tekućem i plinovitom. Od čvrstih tvari njegovu osnovu čine kamen i šljunak. Plinoviti dio obuhvaća plinove koji se nalaze i u atmosferi, a tekući je dio voda s različitim otopljenim tvarima. Osim toga, u tlu se nalaze i organske tvari, ostaci živih bića. U tlu živi veliki broj živih bića.
Litosfera je vanjski tvrdi kameniti sloj Zemlje dubine oko 200 km. Tlo je:
Rahli sloj Zemljine kore koji se nalazi između litosfere i atmosfere.
Nastalo je raznim procesima u litosferi, hidrosferi, biosferi i atmosferi.
Tlo sadrži tvari u svim trima agregacijskim stanjima:
čvrstom,
tekućem i
plinovitom.
Od čvrstih tvari osnovu tla čine:
kamen i
šljunak.
Plinoviti dio obuhvaća plinove koji se nalaze i u atmosferi.
Tekući dio čini voda s različitim otopljenim tvarima.
U tlu se nalaze organske tvari, ostaci živih bića.
U tlu živi veliki broj živih bića.
Kako nastaje tlo?
Tlo nastaje mehaničkim i kemijskim trošenjem svih vrsta stijena, tj. od krupne stijene usitnjavanjem nastaju manji komadići. Tlo se tijekom vremena neprestano mijenja i svojim oblikom i sastavom. U tom procesu mijenjanja sudjeluju životinje, biljke, padaline, ali i čovjek različitim aktivnostima. Nastanak tla omogućuju i pojave koje se događaju u prirodi, poput potresa, pojave ledenih doba (smrzavanje) i vulkanskih erupcija.
Nastanak tla od stijene, preko kamenčića do pijeska i sitnoga praha dugotrajan je proces koji mjerimo u tisućama godina. U početku se manji komad odvoji od matične stijene. Ti se kamenčići djelovanjem vode, leda ili vjetra međusobno taru i dolazi do njihovoga trošenja. To se trošenje nastavlja sve dok ne nastanu mali komadići.
Ukoliko na površini stijena ima pukotina, tada će u njih ulaziti tekuća voda. Smanjenjem temperatura voda će iz tekućega prijeći u čvrsto agregacijsko stanje. Tada se volumen poveća oko 10 %. Povećanjem volumena voda utječe na daljnje pucanje stijena.
Slika 4.1.1.: Voda sudjeluje u usitnjavanju stijena
Razmislite kako će čestice različitih veličina utjecati na rast i razvoj korijenja, količinu zraka, vode i mineralnih tvari zastupljenih u tlu.
Slika 4.1.2.: Biljke kiselinom iz korijenja utječu na sastav stijena
Riješite interaktivni zadatak.
Tlo nastaje:
mehaničkim trošenjem i
kemijskim trošenjem.
Od krupne stijene usitnjavanjem nastaju manji komadići.
Tlo se tijekom vremena neprestano mijenja i svojim oblikom i sastavom.
U tom procesu mijenjanja sudjeluju:
životinje,
biljke,
padaline i
čovjek različitim aktivnostima.
Nastanak tla omogućuju i pojave koje se događaju u prirodi, poput:
potresa,
pojave ledenih doba (smrzavanje) i
vulkanskih erupcija.
Nastanak tla od stijene, preko kamenčića do pijeska i sitnoga praha dugotrajan je proces. On se mjeri u tisućama godina.
Na površini stijena u pukotine ulazi tekuća voda. Smanjenjem temperature voda će iz tekućega prijeći u čvrsto agregacijsko stanje. Pri tome se volumen vode poveća oko 10 %. Povećanjem volumena voda utječe na daljnje pucanje stijena.
Slika 4.1.1.: Voda sudjeluje u usitnjavanju stijena
Razmislite kako će čestice različitih veličina utjecati na rast i razvoj korijenja, količinu zraka, vode i mineralnih tvari zastupljenih u tlu.
Slika 4.1.2.: Biljke kiselinom iz korijenja utječu na sastav stijena
Riješite interaktivni zadatak.
Pročitajte tekst na karticama, a zatim ih pridružite uz odgovarajuće fotografije i tako prikažite koji sve
čimbenici pomažu u nastajanju tla.
Uloge tla
Koje se vaše aktivnositi odvijaju na tlu? Uz tlo smo vezani svojim načinom života. Na njemu se, posredno ili neposredno, odvija veći dio naših aktivnosti: kretanje, rekreacija, igra i sportske aktivnosti.
Slika 4.1.3: Kada se mala djeca igraju i dodiruju tlo, po završetku igre važno je dobro oprati ruke. Što mislite zašto?
Tlo je staništerazličitih vrsta organizama. Neke žive na površini tla, ali jako veliki broj različitih vrsta živi i u samom tlu. U tlu žive različiti mikroorganizmi: bakterije i virusi koji nisu vidljivi golim okom. Nakon igre na odjeći, obući i rukama mogu se naći neki od tih mikroorganizma. Neki od njih su uzročnici različitih bolesti. Zato je potrebno obratiti pozornost na higijenu te dobro oprati ruke nakon dodirivanja tla.
Tlo će biljkama omogućiti vodu i mineralne tvari.
Voda se prolazeći kroz tlo u dublje slojeve pročišćuje. To je iznimno bitan proces. Ukoliko je tlo zagađeno, pročišćavanje se neće događati što može negativno utjecati na životnu zajednicu tla.
Jeste li ikada promatrali kako se gradi i nakon toga uređuje okoliš oko stambenih zgrada, trgovačkih centara ili hotela? Od kuda dolazi materijal za izgradnju tih objekata i uređivanje okoliša?
Koje se vaše aktivnositi odvijaju na tlu?
Uz tlo smo vezani, na njemu se odvija, posredno ili neposredno, veći dio naših aktivnosti: rekreacija, igra i sportske aktivnosti.
Slika 4.1.3: Nakon završetka igre važno je dobro oprati ruke. Što mislite zašto?
Tlo je staništeza različite vrste organizama.
Neke žive:
na površini tla
u tlu.
U tlu se mogu naći različiti mikroorganizmi:
bakterije i
virusi.
Oni nisu vidljivi golim okom.
Nakon dodirivanja tla potrebno je obratiti pozornost na higijenu.
Nakon igre, na odjeći, obući, ali i rukama mogu se naći mikroorganizmi štetni za zdravlje.
Tlo će biljkama omogućiti vodu i mineralne tvari.
Prolazeći kroz tlo, voda se pročišćuje.
Kada se gradi i nakon toga uređuje okoliš oko stambenih zgrada, trgovačkih centara ili hotela, od kuda materijal za izgradnju tih objekata i uređivanje okoliša?
Tlo je izvor sirovina
Tlo je važan izvor sirovina za gradnju kuća ili prometnica. Tako se iz tla odvaja glina, šljunak, pijesak, kamenje i sl. materijal.
×
Tlo je važan izvor sirovina za gradnju kuća ili prometnica. Tako se iz tla odvaja glina, šljunak, pijesak, kamenje i sl. materijal.
Na tlu se grade prometnice, zgrade i kuće za stanovanje. Time se mijenjaju životni uvjeti toga područja, izgled i sastav tla.
Na tlu se grade prometnice, zgrade i kuće za stanovanje.
Tada se mijenjaju i životni uvjeti toga područja, izgled i sastav tla.
Vrste tla
S obzirom na sastav, postoje različite vrste tla, a tri ćemo pobliže upoznati.
Pješčano tlo sadrži sitne čestice. Dodirivanjem tla pod prstima javlja se mrvičast osjećaj. Pješčano je tlo siromašno bakterijama, organizmima i ostacima organske tvari koji su važni za plodnost tla. Čestice koje ga grade ne povezuju se međusobno te loše zadržavaju vodu. Prolaskom vode u dublje slojeve ispiru se i hranjive tvari. Uzmete li malo pješčanoga tla i pokušate ga oblikovati u kuglicu, nećete uspjeti. Boja pješčanoga tla jest smeđa ili sivkasta. Pješčano tlo u Hrvatskoj nalazi se na području grada Đurđevca. Jeste li čuli za Đurđevačke pijeske? To je područje pod zaštitom zbog svojih specifičnosti. Zabilježeno je 118 vrsta biljaka građom tijela prilagođenih životu na tlu s vrlo malo vode. Nekada je pijesak zauzimao veće područje. Dugi niz godina pijesak je s toga područja raznosio vjetar zatrpavajući usjeve i onemogućavajući rast i razvoj biljaka. Zbog toga je u 19. stoljeću bilo čak i pokušaja da se područje pošumi. Na svu sreću, brzo su odustali od toga nauma.
Slika 4.1.4: Pješčano tlo
Glineno tlo čine sitne čestice koje se međusobno dobro povezuju, ali ne prečvrsto, pa ostaju prostori u kojima se može zadržavati zrak. Dodirujući glineno tlo, pod prstima se javlja osjećaj ljepljivosti.
Dobro natopljeno vodom, ono se lako oblikuje. Svijetlo smeđe je ili sive boje.
Slika 4.1.5: Isušeno glineno tlo
Kada se površinski sloj osuši, npr. za vrijeme ljetnih vrućina, pojavljuje se tvrda, ispucana kora.
Ilovasto tlo zadržava određenu količinu vlage, ali i hranjivih tvari. Dodirujući tlo, pod prstima se javlja ljepljiv osjećaj, ali u manjoj mjeri nego kod glinenoga tla. Od ilovastoga tla moguće je oblikovati manji valjak, a na stisak će promijeniti oblik. Svijetlo smeđe je boje.
Slika 4.1.6: Ilovasto tlo
Ilovasto tlo sadrži bakterije i organizme koji pridonose plodnosti tla. Dovoljno je rahlo za uspješan uzgoj biljaka.
Slika: 4.1.7.: Prikaz razlika u veličini čestica različitih vrsta tla
S obzirom na sastav postoje različiti tipovi tla, a tri ćemo pobliže upoznati.
Pješčano tlo sadrži sitne čestice.
Pod prstima se javlja mrvičast osjećaj. Pješčano tlo nije moguće oblikovati u kuglicu.
Pješčano tlo:
siromašno je bakterijama, organizmima i ostacima organske tvari,
nije plodno,
loše zadržava vodu i
smeđe je ili sivkaste boje.
Prolaskom vode u dublje slojeve ispiru se i hranjive tvari.
Pješčano tlo u Hrvatskoj nalazi se na području grada Đurđevca: Đurđevački pijesci.
Područje je pod zaštitom. Zabilježeno je 118 vrsta biljaka građom tijela prilagođenih životu na tlu s vrlo malo vode. Nekada je to bilo znatno veće područje.
Pijesak s toga područja raznosi vjetar, zatrpava usjeve i onemogućuje rast i razvoj biljaka.
Zbog toga su ovo područje u 19. stoljeću čak htjeli pošumiti.
Slika 4.1.4: Pješčano tlo
Glineno tlo:
čine sitne čestice
koje su međusobno dobro povezane;
između čestica je prostor ispunjen zrakom;
svijetlo smeđe je ili sive boje.
Dodirujući glineno tlo, pod prstima se javlja osjećaj ljepljivosti.
Dobro natopljeno vodom, lako se oblikuje.
Slika 4.1.5: Isušeno glineno tlo
Kada se površinski sloj osuši, pojavljuje se tvrda, ispucana kora.
Ilovasto tlo:
ima određenu količinu vlage,
sadrži hranjive tvari i
svijetlo smeđe je boje.
Dodirujući tlo, pod prstima se javlja ljepljiv osjećaj, ali u manjoj mjeri nego kod glinenoga tla.
Od ilovastoga tla moguće je oblikovati manji valjak, a koji na stisak lako mijenja oblik bez pucanja.
.
Slika 4.1.6: Ilovasto tlo
Ilovasto tlo sadrži bakterije i organizme koji pridonose plodnosti tla.
Dovoljno je rahlo za uspješan uzgoj biljaka.
Slika: 4.1.7.: Prikaz razlika u veličini čestica različitih vrsta tla
Analiza tla
Tlo u vrtu ili na polju najčešće je kombinacija više različitih vrsta čestica. Pokušajte istražiti koja se vrsta tla nalazi u vašem okolišu. Za analizu tla potrebno je uzeti oko 1 dl uzorka tla. Prilikom uzimanja, prvo uklonite površinsku nečistoću i 2-3 cm zemlje i tek tada uzmite uzorak tla za analizu.
Postupak:
Uzmite staklenu posudu, može i za zimnicu, koju možete zatvoriti, najmanje zapremine 5 dl.
Uzorak tla stavite u staklenu posudu.
U posudu ulijte 4 dl vode, dobro zatvorite te protresite kako bi se uzorak potpuno pomiješao s vodom.
Posudu s vodom i uzorkom ostavite 24 sata da se izluče određeni slojevi.
Procijenite debljinu pojedinih slojeva i njihov udio.
Tlo će se nakon nekoga vremena razdijeliti na slojeve. Pijesak se taloži na dno, ilovača će biti u sredini, a glina na vrhu. Organski dijelovi, ostaci biljaka i životinja, obično plivaju na vrhu.
Što mislite zašto su čestice pijeska na dnu, a ne pri vrhu posude?
Tlo u vrtu ili na polju najčešće je kombinacija više različitih vrsta čestica.
Istražite koja se vrsta tla nalazi u vašem okolišu.
Uklonite površinske nečistoće, 2-3 cm zemlje, i uzmite 1 dl uzorka tla za analizu.
Postupak:
Uzmite staklenu posudu s poklopcem zapremine 5 dl.
Uzorak tla, stavite u staklenu posudu.
U posudu ulijte 4 dl vode, zatvorite je i protresite kako bi se uzorak potpuno pomiješao s vodom.
Ostavite 24 sata da se izluče određeni slojevi.
Procijenite debljinu pojedinih slojeva i njihov udio.
Tlo će se nakon nekoga vremena razdijeliti na slojeve. Pijesak se taloži na dno, ilovača će biti u sredini, a glina na vrhu. Organski dijelovi, ostaci biljaka i životinja, obično plivaju na vrhu.
Slika 4.1.8.: Čestice tla
Postotak pojedinih sastojaka pokazuje koja je vrsta tla:
Što mislite zašto su čestice pijeska na dnu, a ne pri vrhu posude?
Tko sve mijenja sastav tla
Sastav tla s vremenom se mijenja uslijed aktivnosti različitih biljnih i životinjskih vrsta. Ostaci uginulih organizama razgrađuju se i time se mijenja sastav tla.
Razmislite na koje još načine biljke i životinje mijenjaju sastav tla.
Kako ostaci životinja i biljaka mogu mijenjati tlo?
Sastav tla s vremenom se mijenja zbog aktivnosti:
različitih biljnih i
životinjskih vrsta.
Ostaci uginulih organizama razgrađuju se i time se mijenja sastav tla.
Razmislite na koje još načine biljke i životinje mijenjaju sastav tla.
Kako ostaci životinja i biljaka mogu mijenjati tlo?
Kako se mijenja sastav tla
Nakon što organizam ugine njegovo tijelo će se razgraditi na jednostavne tvari. To je složeni proces u kojem će sudjelovati različiti organizmi poput kukaca, gujavica, gljiva i bakterija.
Osim čvrstih tvari i voda će se osloboditi iz tijela. Voda iz tijela biljke će otići ili u tlo ili u atmosferu sudjelujući tako u kruženju vode.
×
Nakon što organizam ugine njegovo tijelo će se razgraditi na jednostavne tvari. To je složeni proces u kojem će sudjelovati različiti organizmi poput kukaca, gujavica, gljiva i bakterija.
Osim čvrstih tvari i voda će se osloboditi iz tijela. Voda iz tijela biljke će otići ili u tlo ili u atmosferu sudjelujući tako u kruženju vode.
Gujavica je važan stanovnik tla. Kretanjem kroz tlo ona ga rahli pa u tlo mogu prodrijeti voda i zrak. Svoju hranu, otpalo lišće ili dijelove uginulih organizama gujavica povlači u tlo. Jedan dio pojede, a dio koji ne pojede razgradit će, npr., bakterije. Ovim načinom života i prehranom gujavica sudjeluje u nastankuhumusa. Tvari koje ostanu nakon razgradnje uginulih organizma biljke mogu upotrijebiti za rast i razvoj.
Čovjek koristi tlo za uzgoj biljaka i životinja. Biljke tijekom rasta i razvijanja mijenjaju sastav tla. One crpe spojeve dušika, fosfora i sumpora te vodu iz tla. Ukoliko se biljke intenzivno uzgajaju na određenoj površini, posljedica može biti iscprljivanje tla: znatno će se smanjiti količina spojeva dušika, fosfora, sumpora i vode. Kao posljedica toga biljke će slabije rasti i razvijati se pa se smanjuje urod. Tada ljudi u nedostatku vode mogu navodnjavati tlo ili ga dohranjivati gnojivom. Gnojivo je mješavina tvari koja može nastati prirodnim putem ili industrijskim procesima, a koristi se za poboljšanje rasta biljaka. Prirodna su gnojiva najčešće izmet životinja ili ostaci koji su nastali prilikom kuhanja, košnje trave ili uređivanja vrta u jesen.
Prilikom uzgoja biljaka koriste se i različite tvari koje će otjerati životinje, kukce koji se hrane dijelovima biljaka. Te tvari nazivaju se insekticidi. Dio tih tvari nakon kiše može završiti u tlu. To nije dobro za živa bića koja žive u njemu.
Pogledajte videozapis i saznajte što je zelena gnojidba i zašto je ona važna.
Gujavica je važan stanovnik tla.
Kretanjem kroz tlo ona ga rahli. Tada u tlo prodiru voda i zrak.
Gujavica povlači u tlo otpalo lišće i dijelove uginulih organizama. Ona dio pojede, a dio razgrade bakterije.
Time gujavice sudjeluju u nastanku humusa.
Čovjek koristi tlo za:
uzgoj biljaka i
uzgoj životinja.
Biljke tijekom rasta i razvijanja mijenjaju sastav tla.
Za svoj rast i razvoj crpe spojeve:
dušika,
fosfora i
sumpora
te vodu iz tla.
Ukoliko se na nekome području biljke intenzivno uzgajaju, tlo se iscrpi. Biljke slabije rastu i razvijaju se, a smanjuje se i urod.
Tlo se tada može:
navodnjavati i
dohranjivati gnojivom.
Gnojivo je mješavina tvari. Može nastati prirodnim putem ili industrijskim procesima. Koristi se za poboljšanje rasta biljaka.
Prirodna su gnojiva sunajčešće:
izmet životinja,
ostaci nastali tijekom kuhanja,
ostaci od košnje trave i
ostaci od uređivanja vrta u jesen.
Slika 4.1.10.:Plodno tlo
Pogledajte videozapis i saznajte što je zelena gnojidba i zašto je ona važna.
Videozapis započinje prikazom hrpice tla na kojoj raste mlada biljka smeđe stablljike i zelenih duguljastih listova.
Povećenjem prikaza tla sa biljkom i čovjekovih šaka u kojima drži uzorak tla, vidljivo je da je to polodno smeđe tlo za čiji su nastanak potrebne tisuće godina.
Zbog toga je čovjek obvezan očuvati tlo. Jedan od načina kojim štitimo tlo je zelena gnojidba. Tako se tlo na prirodan način obogaćuje.
Zelena gnojidba podrazumijeva sadnju biljaka mahunarki, poput djeteline, koje se zatim ukopavaju u tlo prije sadnje biljaka koje želimo uzgojiti. U videozapisu je prikazan velik broj jedinki djetelina na skupu. Njihovi listovi u obliku srca pokrivaju cijelo vidno polje.
U videozapisu je zatim prikazano polje koje je polovično uzorano traktorom. Prikazani traktor ima dodatak za oranje tla kako bi se stvorilo plodno tlo bogato plinom dušikom na kojem će rasti i razvijati se biljke.
Tla, koja su nekada bila plodna, uklanjanjem biljnoga pokrova, npr. intenzivnim uzgojem biljaka ili krčenjem šuma, postat će osjetljivija na djelovanje kiša, vjetra i sunca te će nakon nekoga vremena postati neplodna.
Slika 4.1.11.:Neplodno tlo
Tla su zbog intenzivnog uzgoja biljaka ili krčenja šuma osjetljivija na djelovanje kiša, vjetra i sunca. Nakon nekoga će vremena postati neplodna.
Slika 4.1.11.: Neplodno tlo
Za kraj...
Tlo nastaje usitnjavanjem kamenih stijena, djelovanjem energije vjetra, vode i Sunčeve energije. Na nastanak tla utječe i prisutnost živih bića, odnosno njihovih ostataka. Tlo ima različite uloge u životu ljudi: na njemu se grade prostori za stanovanje, ceste za prometovanje i uzgaja hrana. Tlo je dom mnogim živim bićima.
Riješite interaktivni zadatak kako biste saznali što znate o vrstama tla.
Tlo nastaje usitnjavanjem kamenih stijena, djelovanjem energije vjetra, vode i Sunčeve energije.
Na nastanak tla utječe i prisutnost živih bića, odnosno njihovih ostataka.
Tlo ima različite uloge u životu ljudi: na njemu se grade prostori za stanovanje, ceste za prometovanje, ali i uzgaja hrana.
Tlo je dom mnogim živim bićima.
Riješite interaktivni zadatak kako biste saznali što znate o vrstama tla.
Zaigrajte igru asocijacija. Nasumičnim otvaranjem polja otkrijte pojmove u stupcima. Kad se dosjetite rješenja
stupca, upišite svoj odgovor u predviđeni prostor. Na kraju ponudite završno rješenje asocijacije.
stupac A
stupac B
stupac C
stupac D
Za uspješan rast i razvoj biljaka neophodno je plodno tlo jer ono sadrži određenu količinu humusa. Humus sadrži ostatke organizama i u njegovom nastanku sudjeluju gujavice. Tlo koje nije pogodno za rast biljaka naziva se neplodno tlo.
Za uspješan rast i razvoj biljaka neophodno je plodno tlo jer ono sadrži određenu količinu humusa.
Humus sadrži ostatke organizama i u njegovom nastanku sudjeluju gujavice.
Tlo koje je pogodno za rast biljaka naziva se neplodno tlo. Suprotno je neplodno tlo.
1/5
Koja se od navedenih karakteristika može pripisati pješčanom tlu?
2/5
Koja se od navedenih karakteristika može pripisati glinenom tlu?
3/5
Koje je boje ilovasto tlo? ✓×
Ispravan odgovor:
Koje je boje ilovasto tlo?
4/5
Odredite koji postotak pojedinih čestica može sadržavati ilovasto tlo.
Slika 4.1.2.: Biljke kiselinom iz korijenja utječu na sastav stijena
Slika 4.1.6: Ilovasto tlo
Plodno tlo