European Union flag

3.3. Prilagodbe organizama životu u zraku

Uvod

Životni uvjeti utječu na živi svijet, na izgled i ponašanje živih bića. Danas u sastavu zraka ima oko 21 % kisika. Nekada ga je bilo oko 30 % i smatra se da je to omogućavalo razvoj jednima od najvećih kukaca koji su živjeli na planetu. Pronađeni su ostaci vretenca čiji je promjer krila bio oko 70 cm. Smatra se da je bio vrstan lovac, grabežljivac. Također postoje tvrdnje da je prilikom letenja proizvodio buku koja bi se mogla izjednačiti s bukom koju stvara helikopter pri letenju.

Slika 3.3.1.: Fosil vretenca

Životni uvjeti utječu na izgled i ponašanje živih bića.
Danas u sastavu zraka ima oko 21 % kisika.
Nekada je u atmosferi bilo oko 30 % kisika. 
Količina kisika omogućila je razvoj jednog od najvećih kukaca koji su živjeli na planetu.
Pronađeni su ostaci vretenca čiji je promjer krila bio oko 70 cm.
Bio je vrstan lovac i grabežljivac.
Pretpostavlja se da je prilikom letenja proizvodio buku kao helikopter tijekom leta.

Prikazan je komad kamena, a na njemu kao urezan obris kukca vrtenca.

Slika 3.3.1.: Fosil vretenca

Koje životinje mogu letjeti?

U zraku je moguće vidjeti različite životinje kako lete. Neke od njih aktivno lete, poput različitih vrsta ptica, šišmiša i kukaca. Dio letača koristi zračne struje i njihov je let pasivan: oni jedre. Tako, primjerice, lete neki sisavci, poput letećih vjeverica.
U zraku se može naći i veliki broj različitih vrsta kukaca, primjerice leptira.
Pogledajte videozapis.

U zraku je moguće vidjeti različite životinje kako lete.
Ptice, šišmiši i kukci aktivno lete.                                                                                                                                      Neki sisavci lete pasivno. Kaže se da oni jedre. To su, primjerice, leteće vjeverice.
U zraku se može naći veliki broj različitih vrsta kukaca, primjerice leptira.
Pogledajte videozapis.

Videozapis započinje prikazom jata ptica u zraku koje čine oblik slova V. Zatim su prikazana dva leptira žutih boja krila sa smeđim točkicama koja stoje na biljci. Videozapis se nastavlja prikazom leptira monarha. Njegova krila su šarena, narančasta po sredini sa smeđim crtama, a na rubovima se izmjenjuju smeđa i bijela boja. Kako bi se objasnila migracija monarha, prikazana je karta Sjeverne Amerike. Ucrtani su monarsi koji migriraju iz središnjeg dijela Sjeverne Amerike u južni dio u područje Meksika. Između drveća i među granama drveća prikazano je stotine monarha koji lete. Zatim se ponovno vidi karta Sjeverne Amerike i ucrtani monarsi koji lete s juga prema središnjem dijelu kontinenta.

Ptice se međusobno razlikuju po veličini i masi tijela. Ptice velike mase, poput noja, ne mogu letjeti, a one koje lete imaju određene prilagodbe za let. Ptice imaju snažne noge koje im pomažu prilikom uzlijetanja i slijetanja. Kosti su im šuplje i lagane. Mišići kojima ptice lete nalaze se u području prsa, a prsni su mišići povezani s krilima. One u kljunu nemaju zube. Čak su izgubile i neke organe poput jajnika i mokraćnoga mjehura jer bi im oni povećavali masu. Uz pluća su im razvijene zračne vrećice koje se tijekom leta pune zrakom. Tijelo im je obraslo perjem koje se razlikuje po veličini i građi. Velika pera na krilima služe za letenje, pera na repu pomažu u određivanju smjera, ali i pri zaustavljanju. Mala pera spriječavaju hlađenje ptica.

Ptice se razlikuju po veličini i masi tijela.
Ptice velike mase ne mogu letjeti. Primjerice, noj ne može letjeti.
Ptice imaju snažne noge koje im pomažu prilikom uzlijetanja i slijetanja.
Prilagodbe za letenje: 

  • šuplje i lagane kosti,
  • veliki prsni mišići povezani s krilima,
  • kljun bez zuba,
  • samo jedan jajnik,
  • nemaju mokraćni mjehur,
  • zračne vrećice koje se tijekom leta pune zrakom.

Različito velika i građena perja:

  • velika pera na krilima služe za letenje,
  • pera na repu služe za određivanje smjera i zaustavljanje,
  • mala pera sprječavaju hlađenje ptica.
Prilagodbe ptica za letenje
Kostur ptica koji se sastoji od šupljih kostiju.
Zračne vrećice ptica, koje su dio dišnog sustava, znatno smanjuju tjelesnu masu ptica i pomažu plućima tijekom leta.
 
Letno perje.
 

Neke ptice mogu preći jako velike udaljenosti kako bi se, primjerice, razmnožavale. Tada govorimo o migracijama ptica.

 

Neke ptice mogu preći jako velike udaljenosti kako bi se, primjerice, razmnožavale. Tada govorimo o migracijama ptica.

Proučite migracije nekih ptica i riješite zadatak. Klikom na sliku pojedine ptice doznajte kamo i kako ujesen sele europske ptice selice.

Osim životinja, u zraku se nalaze različite vrste mikroorganizama poput virusa, gljivica, grinja ili bakterija. Njih zbog veličine često ne primjećujemo. One se ne kraću aktivno po zraku, već lebde nošene strujama vjetra.

Osim životinja, u zraku se nalaze različite vrste mikroskopskih veličina. 

Mikroorganizmi u zraku su: 

  • virusi,
  • gljivice,
  • grinje i
  • bakterije.

One lebde nošene strujama vjetra.

Ptice imaju različite stilove leta

Ptice su bića koja su razvila aktivan način kretanja kroz zrak: letenje. Koje su pogodnosti te nove prilagodbe donijele pticama?

Različite vrste ptica, koje se razlikuju po veličini i masi, razvile su i različite načine letenja. Razmislite kako se prikazane ptice razlikuju u stilovima letenja, ali i slijetanju.

Ptice:

  • se aktivno kreću kroz zrak: one lete,
  • se razlikuju po veličini i masi,
  • su razvile različite načine letenja.

Razmislite kako se prikazane ptice razlikuju u stilovima letenja i slijetanja.

Različiti stilovi leta
Kako bi poletio, kolibriću je dovoljan tek pokoji zamah krilima.
Kolibrić je malena ptica, male mase tijela koji maše krilima velikom brzinom.
Velike ptice poput orla tijekom leta ne mašu često krilima. One lete na način da jedre, raširenih krila, nošene strujom zraka. Ptice imaju šuplje kosti i vrećama nalik organe koji se pri letu ispune zrakom. Što s tim prilagodbama ptice postižu?

Velike ptice, koje imaju i veliku masu ne mogu uzletjeti sa tla. Tako npr. bijeloglavi sup će poletjeti sa litice. Njegovo slijetanje neće biti nimalo elegantno -naime teško se zaustavlja pa će to izgledati kao da se bori da se ne udari u tlo.

Sigurno ste se nekada igrali izrađujući avione od papira različitog oblika.  
Istražite kako različita masa aviona od papira utječe na njegovu duljinu leta i tako saznajte koliko masa ptice utječe na njeno letenje.

 

Slika 3.3.2.: Avion od papira

Sigurno ste se igrali izrađujući avione od papira.
Izradite avione različitih oblika od razičitih vrsta papira.

Istražite kako različita masa aviona od papira utječe na njegovu duljinu leta. 

Time ćete istražiti kako masa ptice utječe na letenje.

Prikazana je lijeva ruka dječaka koji drži avion napravljen od papira. Izgleda kao da će ga pustiti da leti zrakom na otvorenom.
Slika 3.3.2.: Avion od papira

Čovjek se kreće zrakom: leti zmajem, jedri, vozi se avionima i helikopterima. Kako bi ta prijevozna sredstva poletjela ili ne smiju biti preteška ili moraju imati jake motore koji troše velike količine goriva za dobivanje energije. Usporedite oblik aviona i ptice u letu i zaključite imaju li kakvih sličnosti.
Gdje su smješteni motori aviona, a gdje se nalazi većina mišića ptica?

Čovjek se kreće zrakom.

Različiti su načini letenja:

  • zmajem,
  • avionima,
  • helikopterima
  • ili jedrenjem.

Kako bi poletjela, ta prijevozna sredstva ili ne smiju biti preteška ili moraju imati jake motore koji troše velike količine goriva.
Usporedite oblik aviona i ptice u letu  pa zaključite imaju li sličnosti.
Gdje su smješteni motori aviona, a gdje većina mišića ptica?

U letu
Galeb
Avion

Rođak ptice koji je letio

Na području Njemačke i Kine pronađeni su ostaci životinja za koje se pretpostavlja da su prijelazni oblik između gmazova i ptica. One su imale neka obilježja današnjih i ptica i gmazova. Tu životinju nazvali su Archaeopteryx ili praptica.
Promotrite vanjsku građu praptice i razmislite što joj je omogućavalo letenje.

Na području Njemačke i Kine pronađeni su ostaci životinja.
Za njih se pretpostavlja da su prijelazni oblik između gmazova i ptica.
One su  imale neka obilježja današnjih i ptica i gmazova.
To je Archaeopteryx ili praptica.
Promotrite vanjsku građu praptice i razmislite što joj je omogućavalo letenje.

Praptica
Imala je perje.
Imala je dugi koštani rep.
Bila je veličine oko 25 cm.

Praptica je bila veličine oko 25 cm, poput današnjega krupnijega goluba. Kosti joj nisu bile šuplje, a imala je dugi koštani rep. Smatra se da je imala zračne vrećice. Imala je i jednostavne zube u ustima. Tijelo joj je bilo prekriveno perjem. Mogla je letjeti, ali nije bila spretan letač kao današnje ptice.

Pronalazak praptice ukazao je na mogućnost da su se današnje ptice razvile od gmazova.

Praptica je bila veličine oko 25 cm.
Imala je: 

  • šuplje kosti,
  • koštani rep,
  • zračne vrećice,
  • jednostavne zube u ustima i
  • tijelo prekriveno perjem.

Mogla je letjeti, ali nije bila spretan letač kao današnje ptice.
Pronalazak praptice ukazao je na mogućnost da su se današnje ptice razvile od gmazova.

Kako se grijati na zraku?

Zrak se zagrijava djelovanjem Sunčeve energije. U trenutku kad je, npr., noć, zrak se hladi. Kako bi održale stalnu temperaturu tijela, životinje imaju različite prilagodbe. Životinje koje žive u hladnijim krajevima mogu imati naslage masnoća koje djeluju poput izolatora. Sisavci imaju krzno koje ih štiti od hladnoće, a ptice perje. Između perja i dlaka zadržava se zrak. S obzirom na to da zrak slabo provodi toplinu, time je usporeno hlađenje tijela životinje.

Zrak se zagrijava djelovanjem Sunčeve energije.
Noću se zrak hladi.
Životinje imaju naslage masnoća koje djeluju poput izolatora.
Sisavci imaju krzno koje ih štiti od hladnoće, a ptice perje.
Između perja i dlaka zadržava se zrak.
Zrak slabo provodi toplinu i usporava hlađenje tijela životinje.

Grijanje u zraku
Perje ima višestruku ulogu u životu ptica. Ono im omogućuje da se stope s okolišem, postanu neprimjetni napadačima, ali i da privuku pticu suprotnog spola. Osim toga ono je njihova „odjeća“ koja usporava gubitak tjelesne topline.
Pero nije cjelovito, već se sastoji od zastavica između kojih se uvlači zrak, upravo zbog tog perje mladih ptića je dodatno „razbarušeno“ pa ono pruža dodatnu zaštitu.
Unutrašnjost jakna pune se perjem ili paperjem ne bi li omogućili zadržavanja tjelesne topline u hladnim periodima. Što misliš koja će jakna biti toplija? Ispunjena perjem ili paperjem?
Kada se te jakne peru, prilikom sušenja u sušilici stavljaju se loptice -koja je njihova uloga?

Za kraj...

A mogu li biljke ili neki njihovi dijelovi letjeti? 
Riješite interaktivni zadatak i odgovorite na pitanje.

A mogu li biljke ili neki njihovi dijelovi letjeti? 
Riješite inertaktivni zadatak i odgovorite na pitanje.

Povežite fotografije biljnih vrsta s fotografijama odgovarajućih plodova. Što u njihovoj građi djeluje kao prednost pri rasprostranjivanju zrakom?

1/10

Leteća vjeverica je spretan letač koji aktivno leti.

2/10

Praptica je zajednički predak gmazova i ptica.

3/10

Je li praptica bila dobar, spretan letač?

4/10

Koje prilagodbe za letenje je imala praptica?

5/10

Za što letnica ne služi šišmišu

6/10

Koji organ kao prilagodbu za let se razvio kod ptica, a nalazi se uz pluća (1 pojam, dvije riječi)?

Ptice imaju  × 

 

Ispravan odgovor:

Koji organ kao prilagodbu za let se razvio kod ptica, a nalazi se uz pluća (1 pojam, dvije riječi)?

Ptice imaju   

 

7/10

Zašto ptice imaju šuplje kosti

8/10

Što su imale praptice, a imaju i današnje ptice?

9/10

Koju zaštitu od hladnoće imaju ptice koje žive u hladnim krajevima?

10/10

Za što pticama ne služi perje

3.2. Svojstva zraka 3.3. Prilagodbe organizama životu u zraku