Petar je od kartona izradio polje za igru, a iz drveta dijelove slagalice. Igru je nazvao Algebris. Igra se tako da polje za igru treba u potpunosti i bez preklapanja prekriti drvenim dijelovima. Dijelovi slagalice prikazani su slikom. Od koliko se kvadratića sastoji polje za igru Algebris?
10+10+10+10+10+10+10+10+10+10+10+10=12010+10+10+10+10+10+10+10+10+10+10+10=120
Kraće možemo zapisati
12·10=120.
Polje za Algebris sastoji se od 120 kvadratića.
Množenje prirodnih brojeva možemo shvatiti kao uzastopno zbrajanje jednakih pribrojnika.
Brojeve koje množimo zovemo faktori, a rezultat množenja zovemo umnožak ili produkt.
Pomoću apleta ponovi tablicu množenja do
100.
Istražimo
Niko i Vid osmislili su igru s igraćom kockicom. Igrači bacanjem novčića odabiru koji će igrač biti prvi, a koji drugi. Prvi igrač bira hoće li biti par ili nepar. Prvi igrač baca kockicu i zapisuje broj koji je dobio. Drugi igrač baca kockicu i zapisuje broj koji je dobio. Dobiveni brojevi tada se množe. Ako je umnožak paran, bod dobiva igrač koji je odabrao biti par. Ako je umnožak neparan, bod dobiva igrač koji je odabrao biti nepar. Je li igra pravedna? Istraži i objasni.
Igra nije pravedna.
Množenjem dvaju parnih brojeva dobit ćemo paran broj.
Množenjem parnog i neparnog te neparnog i parnog također ćemo dobiti paran broj.
Jedino u slučaju množenja dvaju neparnih brojeva dobit ćemo neparan broj.
To znači da u tri puta više slučajeva možemo dobiti paran broj.
Je li umnožak dvaju prirodnih brojeva uvijek prirodni broj?
Primjer 1.
Izračunajmo.
a) 234·1
b) 0·3 473
c) 54·10
d) 974·100
e) 46·1 000
a) 234·1=243
b)
0·3 473=0
c) 54·10=540
d)
974·100=97 400
e)
46·1 000=46 000
Množimo li neki prirodni broj brojem 10, umnožak dobivamo tako da početnom faktoru zdesna dopišemo jednu nulu. Kod množenja brojem 100 početnom broju zdesna dopišemo dvije nule, kod množenja brojem 1 000 broju zdesna dopisujemo tri nule itd.
Primjer 2.
Izračunajmo.
a) 34·20
b) 250·30
c) 60·8 000
d) 320·400
a) Broj 34 množimo s brojem 20 tako da ga prvo pomnožimo s brojem 2, a zatim s brojem 10. To zapravo znači da 34 pomnožimo s brojem 2 i dopišemo jednu nulu.
34·20=680
b) Broj 250 množimo s brojem 30 tako da pomnožimo 25 s brojem 3 te dopišemo dvije nule ( 10·10=100).
250·30=7 500
c) Broj 60 množimo s brojem 8 000 tako da pomnožimo 6 s brojem 8 te dopišemo četiri nule.
60·8 000=480 000
d) Broj 320 množimo s brojem 400 tako da pomnožimo 32 s brojem 4 te dopišemo tri nule.
320·400=128 000
Poveži zadatak i njegovo rješenje.
210 000·4
|
8 400 |
21·40
|
840 000 |
210·40
|
84 000 |
210·400
|
840 |
Primjer 3.
Izračunajmo površinu kvadrata sa stranicom duljine:
a) 5 cm
b) 7 m.
a) Površinu kvadrata računamo tako da pomnožimo duljine dviju susjednih stranica. Stranice kvadrata jednakih su duljina te stoga množimo 5 s 5.
p=5·5=25 cm2
b)
p=7·7=49 m2
U svakom od zadataka množili smo broj sa samim sobom. Izraz poput
5·5 kraće možemo zapisati
52 te ga čitamo "pet na kvadrat".
Kvadriranje
Kvadrirati broj znači pomnožiti broj sa samim sobom.
a·a=a2
Poveži zadatak i njegovo rješenje.
82
|
100 |
102
|
36 |
92
|
64 |
62
|
81 |
Uvježbaj određivanje kvadrata prirodnih brojeva do 100 igrajući igru memorije.
Promotrimo množenje dvoznamenkastog broja s jednoznamenkastim brojem pomoću modela površine pravokutnika.
Prisjetimo se pritom da površinu možemo shvatiti kao broj jediničnih kvadratića kojima možemo prekriti neki geometrijski lik.
Primjer 4.
Izračunajmo 52·4.
Prvo prikažimo množenje modelom pravokutnika.
Broj
52 sastoji se od
5 desetica i
2 jedinice. Možemo ga stoga rastaviti na
5 D + 2 J, tj.
50+2.
Pomnožimo li
50 s
4 dobit ćemo
200, a pomnožimo li
2 s
4 dobit ćemo
8. Stoga je
(50+2) 4=200+8=208.
Primjer 5.
Pisanim putem pomnožimo brojeve 52 i 4.
S | D | J | · | J | |||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
5 | 2 | 4 | |||||||
↶ | |||||||||
2 | 2 0 | 8 | |||||||
2 | 0 | 8 | |||||||
ili kraće | |||||||||
S | D | J | · | J | |||||
5 | 2 | 4 | |||||||
2 | 0 | 8 |
Pomoću apleta modela površine istraži množenje troznamenkastog i jednoznamenkastog broja.
Primjer 6.
Izračunajmo umnožak 41·32.
Drugi faktor, broj
32 možemo rastaviti na
30+2. Površina prvog pravokutnika jednaka je
41·30=1 230, a drugoga
41·2=82 te je ukupna površina
1 312 (jer je
1 230+82=1 312).
Primjer 7.
Pisanim putem pomnožimo brojeve 41 i 32.
S | D | J | · | D | J | |
---|---|---|---|---|---|---|
4 | 1 | · | 3 | 2 | ||
1 | 2 | 3 | 0 | |||
+ | 8 | 2 | ||||
1 | 3 | 1 | 2 |
Dodatno uvježbaj množenje dvoznamenkastih brojeva koristeći se sljedećim apletom i modelom površine kao pomoći pri radu. Aplet drugi faktor rastavlja na dva pribrojnika, svaki od njih treba pomnožiti s prvim pribrojnikom, a zatim dobivene umnoške zbrojiti. Ako trebaš pomoć, odaberi mogućnost prikazivanja međukoraka.
Promotrimo postupak množenja promatrajući mjesne vrijednosti.
Primjer 8.
Pomnožimo broj 402 s brojem 312.
Višeznamenkaste brojeve množimo tako da prvi faktor prvo pomnožimo sa znamenkom najveće mjesne vrijednosti drugog faktora. U ovom slučaju znamenkom stotica,
3. S obzirom na to da množimo s
3 stotice, zapravo množimo s brojem
300 te je umnožak
120 600. Nakon toga prvi faktor množimo sa znamenkom desetica, što je u ovom slučaju
1. Pomnožiti s
1 deseticom zapravo znači pomnožiti s
10 te je umnožak
4 020. Konačno, prvi faktor množimo sa znamenkom jedinica. U ovom slučaju to je
2 te je umnožak
804. Konačno, zbrajamo dobivene brojeve.
120 600+4 020+804=125 424
Primijeti, nule koje pišemo na kraju ne mijenjaju ukupan zbroj na pojedinoj mjesnoj vrijednosti te ih obično ne pišemo, već se u svakom sljedećem redu pomičemo za jedno mjesto udesno.
T | S | D | J | · | S | D | J | |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
4 | 0 | 2 | · | 3 | 1 | 2 | ||
1 | 2 | 0 | 6 | |||||
4 | 0 | 2 | ||||||
+ | 8 | 0 | 4 | |||||
1 | 2 | 5 | 4 | 2 | 4 |
Lanac zadataka i rješenja
Poredaj kartice po redu tako da rješenje prve kartice odgovara broju pri vrhu druge kartice, rješenje druge kartice odgovara broju pri vrhu treće kartice itd.
Petrina mama želi prestati pušiti. Ako Petrina mama dnevno kupi jednu kutiju cigareta po cijeni od 27 kn, koliko će uštedjeti nakon:
a) tjedan dana
b) mjesec dana (
30 dana)
c) godinu dana od prestanka pušenja?
a)
27·7=189 kn
b) 27·30=810 kn
c)
27·365=9 855 kn
Ponekad nam nije potrebno precizno rješenje nego nam je procjena dovoljna. Procjena nam također pomaže pri provjeri smislenosti naših rješenja.
Primjer 9.
Robertina želi kupiti poklone za svoje poslovne prijatelje. Treba joj 28 poklona. Na polici dućana ugledala je poklon kakav je željela. Cijena jednog poklona iznosi 148 kn. Kako će Robertina procijeniti koliko ukupno treba platiti poklone? Objasni.
Robertina može cijenu poklona zaokružiti na
150 kn, a broj poklona na
30. Tada jednostavno može izračunati umnožak tih dvaju brojeva.
150·30=4 500 Robertina će poklone za svoje poslovne partnere platiti oko
4 500 kn.
Marino se bavi organizacijom vjenčanja. S klijentom je odabrao cvjetne aranžmane koji će biti postavljeni na svaki od 27 stolova. Cijena svakog takvog cvjetnog aranžmana iznosi 122 kn. Klijent ga je pitao kolika će biti približna ukupna cijena aranžmana koje trebaju naručiti za stolove. Koju procjenu Marino treba dati svojem klijentu? Objasni.
Marino može broj stolova zaokružiti na
30, a cijenu aranžmana na
120 kn. Množenjem brojeva
30
i
120 dobit će
3 600. Ukupna cijena aranžmana iznosit će približno
3 600 kn
.
Ako želiš, možeš dodatno uvježbati postupak množenja prirodnih brojeva pomoću sljedeće igrice. Pomnoži zadane brojeve te umnožak napiši na crtu.